Lijep pozdrav, dragi gledatelji! I danas ćemo razriješiti nekoliko nedoumica koje pred nas postavlja naš bosanski jezik.
Često čujemo rečenice poput: Ne može vjerovati s kakvim se spletkama bavi njena majka. Ministar se bavi sa spletkama uposlenika. Damir se bavio s različitim spletkama. Čuveni detektiv Herkul Poaro bavio se s međunarodnim spletkama - u kojima je glagolu baviti se, kojem je potrebna dopuna u besprijedložnom instrumentalu, uspostavljena dopuna u prijedložnom instrumentalu, a to je pogrešno. Umjesto baviti se sa spletkama, treba reći baviti se spletkama. Pa će pogrešne rečenice koje sam navela, pravilno glasiti:
Ne može vjerovati kakvim se spletkama bavi njena majka. Ministar se bavi spletkama uposlenika. Damir se bavio različitim spletkama. Čuveni detektiv Herkul Poaro bavio se međunarodnim spletkama.
Također veoma često čujemo ili pročitamo: Razmislit ću šta treba preduzeti, što je pogrešno, jer treba reći: Razmislit ću o tome šta treba preduzeti.
A rijetko ćemo čuti toliko grešaka kao pri upotrebi triju upitno-mjesnih priloga: GDJE, KAMO i KUDA. Iako sva tri priloga označavaju prostor, među njima ima razlike u značenju.
Prilog GDJE upotrijebit ćemo kad želimo saznati mjesto na kojem se neko ili nešto nalazi. To mjesto je statično, jedna tačka na karti, dakle, nema kretanja i tačno znamo gdje je mjesto, pa će odgovor biti: ovdje, tu, ondje…
Prilog KAMO upotrebljavamo kad želimo saznati cilj, odnosno tačku na koju želimo stići, a odgovor bi glasio – ovamo, tamo, onamo… Iz odgovora vidimo da je riječ o cilju kretanja, odredištu, završnoj tački, a osim toga, uz kamo dolaze glagoli koji označavaju kretanje.
Uz glagole kretanja dolazi i prilog KUDA, ali kuda uvodi pitanje o smjeru kojim se neko ili nešto kreće, odnosno na karti bi to bila ruta putovanja. Uzmemo li kuda i glagol kretanja koji uz njega dolazi, dobivamo pitanje - kuda ideš? Odgovor je smjer, odnosno putanja kojom idemo, ruta, a ne tačka – ovuda, tuda, onuda…
Pogledajte video.
