Ovih dana kao i u svim zimskim danima u Sarajevu čuje se priča o zagađenju zraka, ističe sarajevski arhitekta i poznavalac historije Sarajeva Mufid Garibija. Naši stari su na to već navikli dok se mlađa generacija malo teže bori s tim. A to se redovno dešava u ovoj kotlini, a prije je svakodnevno vjetrena, odnosno raspuhivana vjetrovima koji se spuštaju u ovu dolinu. Jedan od njih je i koševski ili košava, kako su ga u narodu prozvali.
Taj sjeverni vjetar spušta se preko Nahoreva u našu dolinu. Tu se negdje oko Marindvora sudara s istočnim vjetrom koji su prozvali bakijaš. Spajanjem ova dva vjetra Sarajevo bi se ljeti hladilo, a zimi raspuhivala magla, odnosno nečisti zrak.
Ali gradnja Sarajeva to je djelimično zaustavila. Zgrade izgrađene od Marindvora preko Grbavice i dalje natjerale su vjetar da “zapinje”. Taj vjetreni koridor ne funkcionira kako bi trebao, navodi Garibija.
Vjetrovi su bili i opjevani, a sigurno presedan na muzičkom planu napravio je rođeni Mostarac Goran Kovačević. Po dolasku u Sarajevo na studije, baš u vremenu velikog smoga, jer je tada Sarajevo poslije Londona imalo najzagađeniji zrak, formirao je muzičku grupu “Čisti zrak”. Goran je otpjevao i pjesmu “Čisti zrak”, koja je dobro poznata srednjoj generaciji, s tekstom “...Moj brat svaki dan ustaje 5 do 5, i odlazi na posao, a usput kašlje, usput puši, i usput diše čisti zrak…”.
Taj Mostarac bio je poznat i po svojim tekstovima, posebno po pjesmi “Denni” grupe „Kod“. Tu legendarnu pjesmu danas slušaju i mlađe generacije.
- Upravo će Kovačević svojom pjesmom i grupom animirati tadašnje političare da nešto poduzmu. U tom vaktu poznati sugrađanin i intelektualac, koji je bio čuveni direktor “Energoinvesta” Emerik Blum, koji je svojom vizijom sedamdesetih godina pokrenuo nekoliko stvari koje će Sarajevo rasteretiti tog teškog smoga. Tako je Sarajevo sišlo s liste najzagađenijih gradova. Primjera radi, počela je plinofikacija, pravit će se zaobilaznica, uveden je i trolejbuski saobraćaj. Tako će Sarajevo prodisati.
