Zbog maćehinskog odnosa Zavoda zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo i Ministarstva zdravstva KS brojne ambulante porodične medinice su pred zatvaranjem. Nažalost, mnoge od njih, iako su u jeku pandemije bile na prvim borbenim linijama, poslovale su negativno. Od drugih prihoda davali su plaće uposlenicima, plaćali kirije, nabavljali materijale za rad…
Na loš odnos prema ovim zdravstvenim ustanovama ukazao je osnivač i direktor PZU Atrijum prim. mr. sci. dr. Mirsad Đugum.
Kao primjer za takav odnos naveo je i nedavni javni poziv koje je raspisan za „Usluge porodične medicine“.
- Od nadležnih sam tražio da mi se pojasne nejasnoće u nekoliko segmenata od određivanja cijene boda, raspoređivanje pacijenata za usluge porodične medicine u ambulante koje imaju ili će imati ugovor o pružanju te usluge, zatim sadržaja usluga koji je naveden u javnom pozivu do transparentnog plaćanja obaveza prema ambulantama porodične medicine – naveo je Đugum.
Za njega je sporna i nedavna odluka UO ZZOKS, a prema kojoj se naprimjer za 1.800 pacijenata pružena usluga plaća od oko 3,20 KM do 7,90 KM, a to u prosjeku znači 5,20 KM što je na mjesečnom nivou 9.360 KM. Međutim, to nije dovoljno ni za isplatu bruto plaća za ljekare, medicinsku sestru, troškove amortizacije, nabavku materijala potrebnog za rad.
- Interesantno je i to što je ZZOKS za sve te iste troškove JU DZ osiguravao sredstva. Nadalje, sporno je i to što nas ZZOKS o našem trošku obavezuje da ambulanta porodične medicine mora osigurati adekvatan transport pacijenta u hitnim stanjima, i to vlastitim prijevozom za koji nemamo registraciju, odnosno obavezuje nas da imamo ugovor s Hitnom pomoći. Ta uslugu mi bismo morali plaćati 50 KM, a godišnja naknada koju dobijemo za pacijenta je 65 KM - istakao je Đugum.
Đuguma interesira i to zašto se prilikom obračuna naknade nije uzela u obzir Odluka Vlade KS iz septembra o kriterijima i mjerilima za ugovaranje. Po njoj bi naknada za porodičnu medicinu bila značajno viša. Također, od nadležnih traži i pojašnjenje na mnoga pitanja koja su navedena u javnom pozivu, a koja u nekim momentima mogu ugrožavati i same zdravstvene radnike jer su navedene usluge koje moraju pružiti bez jasno definiranih drugih procesa.
Prema njegovim riječima, postavlja se i pitanje da li naprimjer ambulanta porodične medicine na Vratniku ima obavezu da posjeduje defibrilator i za pružanje pomoći pacijentima u kućnim uvjetima. Kako je naveo, to postavlja pitanja automatske odgovornosti zdravstvenih radnika u ambulantama porodične medicine na periferiji, a koji vjerovatno nemaju takvu aparaturu osiguranu u svojim ambulantama.