Kada zamišljamo Kleopatru, nekako smo je navikli zamišljati u verziji Elizabet Tejlor (Elizabeth Taylor) ili Sofije Loren (Sophia Loren), a kao i Helena iz Troje, ona se uvijek smatrala jednom od historijskih ljepotica.
Međutim, iako o njoj znamo mnogo toga, jednu stvar ne znamo, kako je ona stvarno izgledala i je li bila istinska ljepotica, kao što se smatra.
Pogledajmo šta kažu činjenice.
Prije svega, većina historijskih izvora potječe od Rimljana, a s obzirom na to da oni Kleopatru nisu voljeli, oslikavali su je kao damu koja svoju ljepotu koristi kao političko oružje.
Plutarh, grčki biograf Marka Antonija, pisao je o vijeku nakon Kleopatrine smrti, spomenuo je da Kleopatra nije bila klasična ljepotica, ali su je neodoljivom učinili njen nježan glas i inteligencija.
Dion Kasije Kokejan, rimski historičar grčkog porijekla, napisao je da je ona bila pojam ljepote za svoje vrijeme, a u prilog joj je išao divan glas, kao i njene “čari” koje je znala upotrijebiti da bi svima bila privlačna.
Postoje samo tri skulpture u klasičnom stilu koje pokazuju kako bi Kleopatra mogla da izgleda i nekoliko skulptura koje prikazuju cijelu figuru u egipatskom stilu. Međutim, problem s njima je što sve prikazuju potpuno različite žene.
Na kovanom novcu Kleopatra je prikazana “muškobanjasto”, a ima i specifičan nos. Historičari vjeruju kako je ona željela da je portretiraju s jakom vilicom jer je to bio pokazatelj snage. Te kovanice su nastale u ranoj fazi Kleopatrine vladavine, a dizajnirani su tako da izgledaju kao kovanice iz Ptolomejeve vladavine, a glavna karakteristika svakog vladara bila je ta da ima veliki nos.
Seli En Ešton (Sally Ann Ashton) s Univerziteta Kembridž koristila je slike drevnih artefakata, uključujući prsten iz Kleopatrine vladavine, pa je sve prizore spojila u jedan, a rezultat je daleko od onog kako smo navikli da gledamo Kleopatru.
