U poređenju s drugim vrstama, ljudi imaju iznenađujuće sličan genetski kod, ali već male mutacije donose promjene, a one se mogu odraziti na obične načine, poput razlika u visini, boji kose i očiju... ali i kroz razvoj nevjerovatnih osobina.  

Takve mutacije daju im na neki način i supermoći, a Listverse donosi popis takvih primjera:

1. Otporni na visok holesterol

Dok većina ljudi, posebno srednje i starije dobi, u strahu od visokog nivoa holesterola koji začeplja krvne žile i može uzrokovati smrt, treba ograničavati unos procesuiranih i masnih namirnica, poput fast-fuda, postoje neki koji bez opasnosti mogu jesti sve što žele. 

Njihov nivo lošeg holesterola, bez obzira na to jedu li svakog dana krofne, jaja, pizzu i hamburgere, ostaje minimalan zahvaljujući rijetkoj genetskoj mutaciji - nedostaje im kopija gena PCSK9. 

I dok je obično problematično roditi se bez nekog gena, ovaj slučaj zaista ima beneficije, a otkriven je prije desetak godina. Najčešće se radi o Afroamerikancima koji, zahvaljujući toj mutaciji, imaju 90 posto niži rizik od srčanih bolesti, a nakon otkrića tog stanja, naučnici pokušavaju napraviti lijek koji će kod ostale populacije blokirati postojeći gen radi boljeg kontroliranja masnoće u krvi.

2. HIV im ne može ništa

Razne stvari mogu ugrožavati ljudsku rasu, a infekcija HIV-om je svakako jedna od njih. Vrlo zarazan virus, od kojeg u nekim afričkim zemljama boluje svaki treći čovjek, za neke, ipak, nije nikakva prijetnja - oni su sretnici s genetskom mutacijom koja blokira protein CCR5. 

Virus HIV-a koristi taj protein kao vrata za ulazak u ljudsku ćeliju pa u njihove ćelije virus ne može ući. Ipak, ta genetska mutacija pogađa tek jedan posto bijelaca.

3. Tolerancija na hladnoću

Eskimi i drugi narodi koji žive u ekstremno hladnim uvjetima, prilagodili su se na taj, za brojne druge ljude nezamisliv način života. Istina je kako su se ljudi koji žive na niskim temperaturama biološki prilagodili uvjetima, ali samo zahvaljujući genima i evoluciji. 

Studije, naprimjer, pokazuju da čovjek koji nije porijeklom iz područja Sibira, ni nakon 50 godina života tamo, ne podnosi lakše hladnoću, dok oni čiji su preci odatle, a sami tamo ne žive, nemaju problema sa zimom.

Takvi ljudi obično imaju skoro 50 posto brži bazalni metabolizam, zahvaljujući čemu podnose zimu bez drhtanja. Imaju i manje žlijezda znojnica, koje inače rade tako da se kod pregrijavanja tijela otpušta znoj. Zahvaljujući tome, Aboridžini u Australiji tokom hladnih noći mogu spavati na zemlji bez skloništa ili pokrivača, a Eskimi plivati u ledenoj vodi a da se ne razbole.

4. Spremni na sve visine

Većina penjača koji su se popeli na 8.848 metara visok Mont Everest, nikad to ne bi uspjela bez pomoći vodiča, lokalnih šerpa. Oni često hodaju ispred njih i postavljaju užad te izviđaju najbolji put. Očigledno je kako su Tibetanci i Nepalci superiorni u odnosu na druge ljude što se tiče boravka na velikim nadmorskim visinama, jer žive na prosječnoj visini od 4.000 metara, gdje zrak sadrži skoro 40 posto manje kisika. 

Njihovi organizmi prilagodili su se s većim kapacitetom pluća, a za razliku od "normalnih" ljudi, koji na velikim visinama proizvode više crvenih krvnih zrnaca, oni proizvode manje - čime se sprečava zgušnjavanje krvi i nastanak ugrušaka, a za to je zaslužna genetska mutacija, odnosno produžetak DNK nazvan EPAS1. 

Han Kinezi, srodnici Tibetanaca, ne dijele tu gensku karakteristiku, a kako su se kao narod razdvojili prije 3.000 godina, naučnici smatraju da je do mutacije došlo unutar posljednjih 100 generacija, što je vrlo kratko vrijeme iz perspektive evolucije. 

5. Svi poludjeli, oni ne...

Izuzev moralnih razloga, postoje i oni zdravstveni, po kojima se nijednoj vrsti ne preporučuje jesti pripadnike svoje vrste. Pripadnici plemena Fore iz Nove Gvineje osjetili su te posljedice sredinom 20. stoljeća nakon što je cijelo pleme "pokosila" epidemija bolesti Kuru. To je degenerativna i fatalna prionska bolest mozga, slična kravljem ludilu, zbog koje se mozak pretvara u "kašu".

Oboljeli prvo iskuse probleme sa pamćenjem, a naknadno polude, s tim da s bolešću mogu živjeti nekoliko godina. Nakon pojave epidemije, antropolozi i ljekari nisu mogli shvatiti zašto je pleme bolesno, ali su potom otkrili da se bolest širi na tzv. pogrebnim gozbama, gdje se, u znak poštovanja prema pokojnome, jede dio njegovog mesa.

No, nisu svi bili zaraženi nakon takvog kanibalističkog rituala, a preživjeli su imali mutaciju gena nazvanu G127V, koja ih je spasila uprkos konzumiranju zaraženih leševa i odličan je pokazatelj kako funkcionira prirodna selekcija.

6. Zlatna krv

Iako je opće pravilo kako je krvna grupa 0 univerzalna i svako je može primiti, to nije u potpunosti istina te je cijeli krvni sistem znatno kompliciraniji. Osim što postoje četiri krvne grupe - 0, A, B i AB - koje se dodatno mogu podijeliti u osam krvnih grupa ovisno o tome je li rezus faktor (Rh) pozitivan ili negativan, postoji čak 35 krvnih sistema poznatih naučnicima, s više od milion malih varijacija. 

Osim toga, postoji i zaista rijedak tip krvi, tzv. grupa Rh-ništa, koja ne sadrži nikakve antigene u Rh sistema, a naučnici su pronašli tek četrdesetak ljudi na cijelom svijetu s ovom mutacijom. Ono što ovu krv čini posebnom je to što je znatno bolja kao univerzalni davalac i od krvne grupe 0 te je kompatibilna sa svim drugim rijetkim krvnim grupama, ali je u svijetu, nažalost, tek devet živih donora.

Ta se krvna grupa naziva još i zlatnom krvi, a oni koji ju imaju su, s jedne strane, počašćeni, jer mogu spasiti život svima, ali ako su oni u opasnosti, njima može pomoći samo devet ljudi na svijetu.

7. Jasan vid u vodi

Oči većine životinja su takve da kristalno jasno vide u vodi, ali to nije slučaj i s ljudima - naš je vid u takvim uvjetima ograničen i mutan, jer voda ima sličnu gustoću kao tekućina u našim očima, što ograničava ulaz svjetla u oči. Ipak, određena grupa ljudi iz plemena Moken, ima sposobnost da sasvim jasno vidi pod vodom, čak i na dubini do 22 metra.

Oni skoro osam mjeseci u godini provode sjedeći na svojim brodovima, a na kopno se vraćaju samo kako bi uzeli nužne stvari ili dopremili školjke i ribe koje su uhvatili. Oni prikupljaju stvari iz mora po tradicionalnim metodama, bez maski, disalica ili opreme za ronjenje, a zahvaljujući stalnom usavršavanju i ponavljanju ronjenja, bez problema mogu razlikovati kamen na morskom dnu od jestive školjke. U testiranju vida Moken djece i djece iz Evrope naučnici su otkrili da Mokeni imaju dvostruko oštriji vid ispod vode.

8. Izuzetno guste kosti

Starenje rezultira brojnim posljedicama za tijelo, a jedna od najpoznatijih je smanjivanje gustoće kostiju, zbog čega one postaju lomljive. Čini se, ipak, kako mala grupa ljudi skriva tajnu otpornosti na osteoporozu zahvaljujući mutaciji SOST gena. Taj se gen može pronaći kod pripadnika holandske i afričke populacije, a kontrolira protein skleroistin, koji regulira gustoću kosti. 

Ako se kod čovjeka javi samo jedna kopija gena, njegove kosti su veoma snažne i u starosti, ali već dvije kopije tog gena mogu uzrokovati probleme poput gigantskog i nekontroliranog rasta.

9. Dosta su im 3-4 sata sna

Dok prosječnom čovjeku treba od sedam do osam sati sna na dan kako bi normalno funkcionirao, postoje ljudi koji godinama mogu spavati tri do četiri sata dnevno a da to ne utječe na njihovo zdravlje i sposobnosti. Slavni primjeri iz historije uključuju Margaret Tačer (Thatcher), Napoleona, Alberta Ajnštajna (Einstein) i brojne druge.

To se objašnjava mutacijom gena DEC2, zbog koje oni spavaju manje, ali učinkovitije, odnosno s intenzivnijim REM fazama sna, koje donose više odmora. Što kvalitetnije spavamo, to nam je manje sna potrebno, objašnjavaju naučnici.

10. Briga ih za malariju

U jednu ruku bolest, a u drugu odbrana od opasne malarije, koju prenose komarci, sve je to srpasta anemija. Ona je specifičan tip anemije, u kojem postoji abnormalan tip hemoglobina u eritrocitima.

Budući da je malarija tip parazita koji ulazi u crvena krvna zrnca i tamo se razmnožava te ih uništava, a abnormalni hemoglobin nije dobar domaćin parazitu, oboljeli su zaštićeni od bolesti, koja godišnje ubije više od 600.000 ljudi u svijetu.