Površina leda na južnoj hemisferi tokom prošle godine je pala na samo 1,92 miliona kvadratnih kilometara, što je najniže od 1979. godine, otkako se satelitima prati navedena vrijednost.

Nivo Antarktičkog mora spustio se na najniže vrijednosti u historiji, tačnije, u historiji mjerenja ove vrijednosti.

Mjerenje satelitima

Mjerenje se vrši satelitima kojima se prati koliko leda pluta morem oko Antarktika, uzduž njegove obale duge 18.000 kilometara. Vrhunac te površine se obično dostiže u septembru i bude oko 18 miliona kvadratnih kilometara da bi se onda u februaru spustio na tek 2 miliona kvadratnih kilometara.

Naučnici su krajem januara uočili kako je samo pitanje vremena kada će ovaj nivo pasti najniže moguće u historiji mjerenja.

Prošle godine je površina leda na južnoj hemisferi pala na samo 1,92 miliona kvadratnih kilometara, što je najniže od 1979. godine, otkako se satelitima prati navedena vrijednost.

Ove godine, tačno 12. februara, ovaj rekord je oboren, jer je led nastavio da se topi, pa je pao na 1,79 miliona kvadratnih kilometara. Dakle, za 136.000 kvadratnih kilometara manje nego što je bilo prošle godine.

Bez odgovora

Zbog čega se topljenje leda dogodilo, da li je riječ i dalje o povećanju temperature zbog klimatskih promjena, ili imamo neke nove razloge?

Tačan odgovor se još ne zna ali ovo se najvjerovatnije dešava zbog globalnog zagrijavanja.

Ostale mogućnosti za ovo topljenje ogromne količine leda leže u unutrašnjoj, to jeste prirodnoj klimatskoj varijabilnosti, ali pojedina mjerenja su kratka i nedovoljno detaljna da bi se dao precizan odgovor na pitanje. Pored toga, ne mogu se sasvim isključiti i neki drugi mehanizmi koji još nisu dovoljno proučeni i poznati.