EFEKT STAKLENIKA

Naučnici simulirali moguću budućnost Zemlje: Situacija je prilično zastrašujuća

Zemlja, prema nedavnoj studiji, suočava se s mračnom budućnošću koja bi je mogla pretvoriti u nenastanjiv pakao poput planete Venere

Ova istraživanja također ističu važnost informacija o temperaturi egzoplaneta kako bi se odredilo je li određena planeta potencijalno naseljiva. Facebook

E. Ag.

20.12.2023

Istraživači s Univerziteta u Ženevi, zajedno s francuskim CNRS laboratorijima, proveli su simulaciju „efekta staklenika“, predviđajući dramatičan porast temperatura naše planete.

"Zli blizanac"

Ominozno upozorenje ukazuje na mogućnost „isparavanja cijelog površinskog okeana“ Zemlje, što bi rezultiralo dramatičnim porastom globalnih površinskih temperatura.

Ova klimatski nestabilna tranzicija, kako tvrde naučnici, označava podjelu između dvije populacije planeta – umjerenih planeta i vrućih post-runaway planeta. Studija je pokušala objasniti razliku između Zemlje i rane Venere, koja se često opisuje kao Zemljin „zli blizanac“, piše „Daily Mail“.

S obzirom na sličnost u veličini i stjenovitoj strukturi, Venera ima prosječnu površinsku temperaturu od nevjerovatnih 870°F (465°C), čineći je neprijateljskom prema životu. Venera, iako slična Zemlji, s gustom atmosferom, postala je vidljivo upozorenje na to što se može dogoditi planeti ako se ne poduzmu ozbiljni koraci u borbi protiv klimatskih promjena, prenosi Zimo.hr.

Vodena para bi mogla biti ključna

Uprkos činjenici da su plinovi poput ugljendioksida i metana često povezivani s globalnim zagrijavanjem, naučnici naglašavaju ulogu vodene pare kao potencijalnog pokretača efekta staklenika na Zemlji.

Povećanje emisija ugljendioksida i metana uzrokuje porast vodene pare u atmosferi, što dodatno potiče efekt staklenika. Ova katastrofalna spirala, kako tvrde, brzo se eskalira.

Glavni autor Guillaume Chaverot sa Univerziteta u Ženevi napominje da postoji kritični prag za količinu vodene pare, iznad koje se planeta više ne može ohladiti. Zemlji prijeti nepovratni proces isparavanja okeana, što bi rezultiralo globalnim temperaturama koje bi dosegle nekoliko stotina stepeni. Novi klimatski modeli sugeriraju da bi i mali porast sunčevog zračenja mogao potaknuti ovaj zastrašujući proces.

Ova istraživanja također ističu važnost informacija o temperaturi egzoplaneta kako bi se odredilo je li određena planeta potencijalno naseljiva. Emeline Bolmont s UNIGE-a naglašava da proučavanje klime na drugim planetima igra ključnu ulogu u određivanju njihovog potencijala za život. Studija je objavljena u časopisu Astronomy & Astrophysics.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.