NOVO OTKRIĆE

NASA-in teleskop snimio bizaran prizor nedaleko od Zemlje

Naučnici nisu sigurni šta je uzrokovalo formiranje ove mase

Novorođena zvijezda. ESA

E. Ag.

25.1.2024

Nove fotografije s teleskopa James Webb (JWST) otkrivaju da novorođena zvijezda u našem kosmičkom susjedstvu ima neobičan rep od plina i prašine, sličan repu mačke, a nova istraživanja pokazuju da je ova čudna struktura vrlo teška za objasniti.

Zvijezda po imenu Beta Pictoris, mlada zvijezda slična Suncu, smještena je otprilike 63 svjetlosne godine od Sunčevog sistema, čineći je jednim od naših najbližih susjeda. (Najbliža zvijezda Suncu, Proxima Centauri, udaljena je samo 4 svjetlosne godine). Otkrivena je prvi put 1984. godine i intenzivno je proučavana od tada. Prethodna promatranja otkrila su da je Beta Pictoris stara manje od 20 miliona godina, što je vrlo mlado za zvijezdu.

Kao i sve druge mlade zvijezde, Beta Pictoris još je okružena velikim prstenom pregrijanog plina i prašine, poznatim kao protoplanetarni disk. Tokom vremena prašina i plin će se ohladiti i početi lijepljenjem zajedno, formirajući planete, mjesece i asteroide, baš kao što se dogodilo u Sunčevom sistemu. Do sada su otkrivene dvije gigantske egzoplanete koje se skrivaju unutar protoplanetarnog diska ove zvijezde: Beta Pictoris b i Beta Pictoris c, od kojih je svaki nekoliko puta veći od Jupitera.

Otkrili su nešto neobično

Međutim, 2006. godine, teleskop Hubble otkrio je slabiji sekundarni disk koji rotira oko Beta Pictoris pod blagim uglom u odnosu na glavni disk. To je bilo jedna od prvih situacija da je sekundarni disk viđen oko zvijezde, prema NASA-i.

Beta Pictoris još je okružena velikim prstenom pregrijanog plina i prašine. Hubblesite

Sada, nove infracrvene slike snimljene JWST-om otkrile su intrigantnu novu značajku u ovom sekundarnom disku: niz odvojenog materijala koji se savija dalje od glavnog diska, dajući mu izgled sličan mačijem repu. Novi rezultati predstavljeni su na 243. sastanku Američkog astronomskog društva, održanom od 7. do 11. januaru u Nju Orleansu.

- Značajka mačijeg repa izuzetno je neobična - izjavio je suautor istraživanja Kristofer Stark, astrofizičar u NASA-inom Goddard Space Flight Centru i naučnik na projektu JWST-a. To sugerira da bi sistem Beta Pictoris "mogao biti još aktivniji i kaotičniji nego što smo prethodno mislili", dodao je. Rep nije vrlo gust. Istraživači procjenjuju da mu je masa ekvivalentna nekim od najvećih asteroida iz našeg Sunčevog sistema, raspršenih na 16 milijardi kilometara.

Nisu sigurni kako je nastao rep

Iako rep izgleda kao da oštro skreće od ostatka diska, istraživači misle da bi to mogla biti optička iluzija uzrokovana nagnutim položajem JWST-a u odnosu na tuđu zvijezdu. Umjesto toga, misle da se rep odvaja od diska pod uglom od samo oko 5 stepeni.

Sudar se mogao dogoditi čak prije 100 godina. ESA

Naučnici nisu sigurni što je uzrokovalo formiranje mačijeg repa. Trenutna najbolja pretpostavka jeste da je rep nastao sudarom između neke vrste asteroida i protoplanete koja je raspršila neki materijal diska prema van. Taj raseljeni materijal potom bi mogao biti rastegnut i oblikovan svjetlošću zvijezde, piše Klik.hr.

- Svjetlo zvijezde brže gura najmanje, najpuflastije čestice prašine dalje od zvijezde, dok se veće zrnje ne miče toliko, stvarajući dugi pramen prašine - rekao je suautor studije Maršal Perin (Marshall Perrin), planetarni astronom na Space Telescope Science Institute u Baltimoreu.

Ako je to ono što se dogodilo, sudar se mogao dogoditi čak prije 100 godina, napisali su istraživači. Međutim, "izuzetno je teško" rekreirati mačiji rep pomoću računalnih modela takvog događaja, rekao je Stark. Stoga je potrebno više istraživanja kako bi se dokazalo da je to bio uzrok, dodao je.

Mačiji rep nije jedino iznenađenje koje se pojavilo u novim podacima JWST-a. Teleskop je otkrio da su dvije ploče Beta Pictoris različitih temperatura; sekundarni prsten je puno vrući od glavnog diska. To znači da je sekundarni disk vjerovatno sastavljen uglavnom od tamne, organske tvari umjesto plina, napisali su istraživači.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.