DŽEJMS VEB

Novi NASA-in svemirski teleskop stigao na odredište

Veb, dobro došao kući! Korak smo bliže otkrivanju misterija svemira. I jedva čekam vidjeti Webbove prve nove poglede na svemir ovog ljeta, rekao je NASA-in administrator Bil Nelson u saopćenju

Teleskop Džejms Veb. Twitter

E. Ć. / Fena

25.1.2022

Svemirski teleskop Džejms Veb (James Webb) stigao je na svoje orbitalno odredište koje se nalazi oko 1,5 miliona kilometara udaljeno od Zemlje, objavila je NASA, što je ključna prekretnica u misiji proučavanja kosmosa.

Oko 14 sati po istočnom vremenu, letjelica je stigla do takozvane druge Lagrangeove tačke ili L2, gdje će u svakom trenutku imati pristup gotovo polovini neba.

- Veb, dobro došao kući! Korak smo bliže otkrivanju misterija svemira. I jedva čekam vidjeti Webbove prve nove poglede na svemir ovog ljeta - rekao je NASA-in administrator Bil Nelson u saopćenju.

Veb će kružiti u Lagrangeovoj tački

U ovoj regiji svemira ostat će u skladu sa Zemljom dok se kreće oko Sunca, što će omogućiti Webovom štitniku da zaštiti njegovu osjetljivu opremu od topline i svjetlosti Sunca. Da bi džinovski štitnik pružio efikasnu zaštitu, potrebno mu je da Sunce, Zemlja i Mjesec budu u istom smjeru, a da hladna strana radi na -370 stepeni Farenhajta (-225 Celzijusa).

Ispaljivanje potisnika, poznato kao orbitalno sagorevanje, bio je treći takav manevar otkako je Veb lansiran na raketi Ariane 5 25. decembra. To je bio i plan jer da je Veb dobio previše potiska od rakete, ne bi se mogao okrenuti i doći nazad do Zemlje, jer bi to izložilo njegovu optiku Suncu, pregrijavajući je i uništavajući je.

Stoga je odlučeno da se malo smanji ispaljivanje rakete i da se koriste vlastiti potisnici teleskopa i time nadoknadi razlika, javio je AFP. Veb, za koji se očekuje da će NASA-u koštati gotovo 10 milijardi dolara, jedna je od najskupljih naučnih platformi ikada napravljenih, ako se poredi s Velikim hadronskim sudaračem u CERN-u i njegovim prethodnikom teleskopom Habl.

Ali dok Habl  kruži oko Zemlje, Veb će kružiti u području svemira poznatom kao Lagrangeova tačka, gdje će gravitacijska sila od Sunca i Zemlje biti uravnotežena centrifugalnom silom rotacionog sistema.

Njegova misija također uključuje proučavanje udaljenih planeta

Objekt u jednoj od ovih pet tačaka, koji je prvi teoretizirao talijanski francuski matematičar Žozef Luis Lagrang (Joseph-Louis Lagrange), ostat će stabilan i neće pasti u gravitacijski prostor Sunca i Zemlje, zahtijevajući samo malo goriva za prilagođavanje.

Veb neće biti smješten tačno na L2, već će ga obilaziti na udaljenosti sličnoj onoj između Zemlje i Mjeseca, dovršavajući ciklus svakih šest mjeseci. To će omogućiti da teleskop ostane termički stabilan i da proizvodi energiju iz svojih solarnih panela.

Prethodne misije na L2 uključuju zvjezdarnice Heršel i Plank Evropske svemirske agencije i NASA-inu anizotropsku sondu Vilkinson.

Vebov položaj također će omogućiti kontinuiranu komunikaciju sa Zemljom putem Deep Space Network - tri velike antene u Australiji, Španiji i Kaliforniji.

Ranije ovog mjeseca NASA je dovršila proces otvaranja dijela Veba koji će prikupljati infracrvene signale od prvih zvijezda i galaksija koje su nastale prije 13,5 milijardi godina.

Njegova misija također uključuje proučavanje udaljenih planeta, poznatih kao egzoplaneti, kako bi se utvrdilo njihovo porijeklo, evolucija i nastanjenost, a očekuje se da će teleskop prve slike poslati još u junu ili julu.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.