Nova analiza krhotina sa asteroida Dimorfos, koje su nastale kada je NASA udarila u njega svemirskom letjelicom Dart, otkrila je da bi neke od stijena mogle biti na putu sudara s Marsom. Ipak, naučnike brine šta će biti sa ostalim "odvaljenim" komadima.

Novi krateri na Marsu

NASA-ina svemirska letjelica Dart direktno je pogodila asteroid Dimorfos u prvom uspješnom pokušaju planetarne odbrane od nebeskih tijela.

Mogući budući sudari s Marsom možda nam u ovom trenutku ne izgledaju kao velika stvar, jer na Marsu nema o kome da brinemo, međutim, pitanje je – šta se može desiti na putu, do trenutka kada bi stijene trebalo da se ukrste sa Marsovom orbitom. Kada se udari dese, rezultat će svakako biti novi krateri na Marsu.

Dart misija je bila konceptualno jednostavna dok Dimorfos i Didimos predstavljaju par asteroida sa poznatim orbitalnim periodom.

Razbijanjem svemirske letjelice udarom u Dimorfos i mjerenjem promjena u njegovoj orbiti, NASA je saznala da je moguće i da postoje sredstva da se skrene putanja asteroida koji može biti na opasnom kursu ka Zemlji, sve dok se za to ima dovoljno vremena, prenosi portal Science Alert.

Dimorfos nije čvrsto vezan komad stijene. To je ono što je poznato kao „asteroid ruševina“ – relativno labavo povezan. Udar u njega svemirskom letjelicom izbacio je čitavu gomilu asteroidnog kamena i prašine u svemir, piše RTCG.

Šta će tačno biti sa tako izbačenim materijalom – to istražuju astronomi Marko Fenuči iz Evropske svemirske agencije i Albino Karbonjani sa Nacionalnog instituta za astrofiziku u Italiji u radu objavljenom u izdanjima Kraljevskog astronomskog društva.

Zemlja će "biti dobro"

Njihovo istraživanje se fokusiralo na daleku budućnost i simulacije udaraca, i to – za 20.000 godina. Posebno su se fokusirali na 37 gromada koje je identifikovao svemirski teleskop Habl, veličine od četiri do sedam metara u prečniku.

Prema njihovim proračunima – Zemlja će "biti dobro". Neke od stijena se približavaju, ali neće se približiti dovoljno da bi predstavljale prijetnju. Ali, četiri kamene gromade će se dovoljno približiti Marsu da bi mogle da udare pravo u njega – dvije za oko 6.000 godina, a dvije za 15.000 godina.

Osim toga, Mars nije zaštićen atmosferskim jastukom kao što je to slučaj sa Zemljom. Te stijene će, prema proračunima naučnika, pasti pravo u jednom komadu, iskopavajući male kratere do 300 metara u prečniku.

Mars je inače prilično prekriven svemirskim stijenama i kraterima, tako da, ako se nešto dramatično ne dogodi u narednih nekoliko hiljada godina, udari neće „uzdrmati ničiji svijet“.

Analize tima stručnjaka otkrivaju da su neki meteoriti koji su u prošlosti udarili u Zemlju vjerovatno nastali u sudarima asteroida u okruženju blizu Zemlje.

Istraživanje je objavljeno u časopisu "Monthly Notices of the Royal Astronomical Society".