<p>Korištenjem radara u orbiti naučnici NASA-e otkrili su da Njujork tone različitom brzinom, i to u zavisnosti od ljudskih i prirodnih faktora, a nekoliko dijelova Velike jabuke raste, navedeno je u saopćenju američke svemirske agencije.<br></p><p>Dijelovi Njujorka tonu ili rastu različitim brzinama u zavisnosti od različitih faktora, od korištenja zemlje do davno izgubljenih glečera, otkrili su naučnici iz Laboratorija za mlazni pogon (JPL) NASA u Kaliforniji i Rutgers univerziteta u Nju Džersiju. Dok je taj rast veoma mali, svega nekoliko milimetara godišnje, to može da poveća ili smanji rizik od poplava povezan sa skokom nivoa mora.</p><h2>Zemljište olabavljeno</h2><p>Tim naučnika je analizirao vertikalne pokrete zemlje nadolje i nagore u Njujorku od 2016. do 2023. koristeći tehniku nazvanu InSAR, koja kombinuje dvije ili više 3D snimaka istog regiona da bi otkrila kretanje zemljišta, navodi se u studiji, prenosi Nauka.rs.</p><p>Većina tih pokreta primijećena je u oblastima gdje je ranije mijenjana površina zemlje, izgradnjom ili na neki sličan način, zbog čega je zemljište olabavljeno i podložnije kompresiji pod zgradama. Neke od pokreta izazivaju i prirodni procesi koji su pokrenuti prije nekoliko hiljada godina. Prije oko 24.000 godina veliki ledeni pokrivač stizao je blizu današnjeg Njujorka, pa on sada tone zbog prilagođavanja zemljine kore nestanku tog leda.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">Using space-based radar, scientists found that New York City&#39;s metropolitan area is both sinking and rising due to human and natural factors. New high-resolution estimates of land motion could better prepare cities in the face of sea level rise. <a href="https://t.co/TYLmjyt3qP">https://t.co/TYLmjyt3qP</a></p>&mdash; NASA JPL (@NASAJPL) <a href="https://twitter.com/NASAJPL/status/1707106905746030898?ref_src=twsrc%5Etfw">September 27, 2023</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>Teritorija samog grada, utvrdili su naučnici, tone 1,6 milimetara godišnje, što je slična brzina kojom rastu nokti na nogama mjesečno. Korištenjem radara satelita Sentinel-1 Evropske svemirske agencije (ESA) i korištenjem naprednih tehnika analize podataka, mapirali su pokrete do detalja i tačno otkrili krajeve grada i čuvena turistička mjesta koja tonu brže od očekivanog.</p><h2>Dvije kritične tačke</h2><p>- Napravili smo veoma detaljnu mapu pokreta zemlje u oblasti Njujorka, pa smo otkrili neke stvari koje nikad ranije nisu primijećene – rekao je Bret Bazanga, istraživač u JPL-u.</p><p>Dejvid Bekert, glavni istraživač projekta i naučnik JPL-a, rekao je da je praćenje vertikalnog kretanja zemlje važno zbog poplava i daljnjih planova. Ovo je posebno ključno u trenutku kada klimatske promjene podižu nivo okeana širom svijeta, pa se očekuju češće poplave i destruktivne oluje.</p><p>Tim je otkrio dvije posebno kritične tačke u Kvinsu. Jedno je pista 13/31 na aerodromu La Gvardija, koja tone brzinom od 3,7 milimetara godišnje, a drugo stadion „Artur Eš“, glavni stadion teniskog turnira US Open. Najveći teniski stadion tone brzinom od 4,6 milimetara godišnje i neophodna je rekonstrukcija da se ovo promijeni.</p><p>Naučnici su otkrili i podizanje zemljišta u Istočnom Vilijamsburgu, u Bruklinu, koji raste brzinom od 1,6 milimetara godišnje. Vudsajd u Kvinsu je rastao 6,9 milimetara godišnje od 2016. do 2019., ali se zatim stabilizovao.</p>

Teritorija samog grada, utvrdili su naučnici, tone 1,6 milimetara godišnje, što je slična brzina kojom rastu nokti na nogama mjesečno

NASA snimala Njujork iz svemira: Grad tone, crna tačka stadion US Opena

<p>Naučnici su pronašli ostatke DNK u fosilu morske kornjače starom šest miliona godina, objavljeno je danas.<br></p><h2>Rijedak slučaj</h2><p>Kornjača je srodna današnjim Kempovim i maslinastim kornjačama, a riječ je o jednom od rijetkih slučajeva identificiranja genetskog materijala kod toliko starih fosila kralježnjaka, rekli su naučnici.</p><p>Naglasili su da su koštane ćelije zvane osteociti bile izvrsno očuvane u fosilu koji je iskopan na karipskoj obali Paname 2015. godine. Kornjačin oklop sačuvan je gotovo u potpunosti, za razliku od ostatka kostura.</p><p>U nekim osteocitima ćelijske jezgre su bile očuvane i reagirale su na hemijsku otopinu koja je omogućila istraživačima da prepoznaju prisutnost ostataka DNK, rekao je paleontolog Edvin Kadena (Edwin Cadena), glavni autor studije objavljene u ''Journal of Vertebrate Paleontology''.</p><p>- Želim istaknuti da nismo izdvojili DNK nego smo samo mogli prepoznati prisutnost tragova kiseline u jezgri - dodao je Kadena, naučnik s Univerziteta Rosario u Bogoti i Smithsonian Tropical Research Institute.</p><h2>Najsjevernija tačka Grenlanda</h2><p>DNK kiselina se prilično lako raspada, iako je u pravim uvjetima sačuvana u nekim drevnim ostacima. Istraživači su prošle godine izvijestili o otkriću DNK životinja, biljaka i mikroba koji datiraju prije otprilike dva miliona godina iz sedimenta na najsjevernijoj tački Grenlanda.</p><p>Kadena je rekao da su jedini stariji fosili kralježnjaka na kojima su pronađeni slični ostaci DNK bila dva dinosaura - Tyrannosaurus (star 66 miliona godina), i Brachylophosaurus (star 78 miliona godina). Kadena je rekao da su ostaci DNK zabilježeni i kod insekata koji datiraju od prije nekoliko desetaka miliona godina, piše Zimo.</p>

Naučnici su pronašli ostatke DNK u fosilu morske kornjače starom šest miliona godina, objavljeno je danas

Pronađeni ostaci DNK u fosilu kornjače starom šest miliona godina

<p>Naučnici Univerziteta u Kjotu napravili medikament koji stimulira rast zubnih pupoljaka i uspješno je testiran.<br></p><h2>Lijek zasnovan na antitijelima&nbsp;</h2><p>Japanski tim naučnika sprema se za klinička ispitivanja na ljudima lijeka koji će stimulirati rast novih zuba, piše ''The Japan Times''. Farmaceutska kompanija ''Torengem Biofarma'', koju finansira Univerzitet u Kjotu, uspješno je ispitala ovaj revolucionarni lijek na miševima 2018., kada su pokrenuli rast novih zuba kod ovih glodara.</p><p>Kako se objašnjava, većina ljudi uz mliječne i stalne zube ima zubne pupoljke koji imaju potencijal da postanu novi zubi, ali se obično ne razvijaju i na kraju nestaju.</p><p>Tim je kreirao lijek zasnovan na antitijelima koja inhibiraju protein za potiskivanje rasta zuba. Lijek stimulira rast zubnih pupoljaka.</p><h2>Novi rast</h2><p>Oni su lijek isprobali na miševima, pa na tvorovima, koji imaju mliječne i stalne zube, nalik ljudima, i doveli su do rasta novih zuba. Kliničke testove na ljudima započet će u julu 2024., a godinu kasnije i na djeci od 2 do 6 godina, koja pate od anodontije.</p><p>Nadaju se da će u budućnosti lijek moći da se koristi da se pokrene nov rast zuba kod ljudi koji su svoje zube izgubili zbog različitih kvarova.</p><h2>Razvoj vilice</h2><p>- Zubi koji nedostaju tokom razvoja djece mogu utjecati na razvoj vilice. Nadamo se da će naš lijek biti ključ za rješavanje tog problema - rekao je Kacu Takahaši, osnivač ''Torengem Biofarma'' i šef zubne hirurgije bolnice Kitano u Osaki, piše Telegraf.</p>

Naučnici Univerziteta u Kjotu napravili medikament koji stimulira rast zubnih pupoljaka i uspješno je testiran

Popijte lijek da vam izraste novi zub: Japanski tim razvio revolucionarnu terapiju

<p>Astronomi su prvi put snimili direktan dokaz vrtnje crne rupe. Radi se o supermasivnoj crnoj rupi u centru susjedne galaksije Messier 87, čiju je sjenu snimio teleskop Event Horizon.</p><p>- Nakon što smo ranije uspjeli snimiti ovu crnu rupu teleskopom Event Horizon, glavno pitanje koje je ostalo bilo je vrti li se ova crna rupa ili ne - rekao je dr. Kazuhiro Hada iz Japanskog nacionalnog astronomskog opservatorija. </p><p>- Sada je postalo jasno - ovo čudovište se zaista okreće – dodao je.</p><p>M87 nalazi se 55 miliona svjetlosnih godina od Zemlje i u njemu se nalazi crna rupa 6,5 milijardi puta masivnija od Sunca. Neposredno iza crne rupe nalazi se disk plina i prašine. Dio ovog materijala će pasti u crnu rupu, nestajući zauvijek. Ali djelić će biti izbačen iz polova crne rupe gotovo brzinom svjetlosti, piše Guardian. Teorijski modeli sugeriraju da je vrtnja crne rupe odgovorna za ovaj fenomen.</p><p>Najnoviji rad, objavljen u časopisu Nature, koristio je opažanja M87 iz globalne mreže radioteleskopa snimljena od 2000. do 2022., prenosi Index.hr.</p><p>- Dobili smo nedvosmislen dokaz da se supermasivna crna rupa u M87 doista okreće, čime se poboljšava naše razumijevanje prirode supermasivnih crnih rupa - rekli su autori.</p><p>Astrofizičar Ziri Junsi (Younsi) je dodao da bi vrtnja crne rupe u budućnosti mogla dati uvid u kataklizmične događaje koji su doveli do njenog nastanka. </p><p>- Činjenica da se vrti i da postoji nagib govori vam da se nešto prilično ludo dogodilo u prošlosti. U nekom trenutku njene povijesti dogodilo se nešto nasilno, i sada imamo dokaz za to - dodao je Junsi.</p>

M87 nalazi se 55 miliona svjetlosnih godina od Zemlje i u njemu se nalazi crna rupa 6,5 milijardi puta masivnija od Sunca

Naučnici objavili važno otkriće o crnim rupama: "Ovo čudovište se zaista vrti"

<p>Iako nemaju centraliziran mozak, meduze mogu učiti iz prošlih iskustava poput ljudi, miševa i muva. Naučnici su učili karipsku kockastu meduzu (Tripedalia cystophora) da uočava i izbjegava prepreke.<br></p><h2>Izbjegavaju prepreke</h2><p>Ova studija dovodi u pitanje prethodna shvatanja da napredno učenje zahtijeva centralizirani mozak i baca svjetlo na evolucione korijene učenja i pamćenja, piše ''SciTech Daily''.</p><p>Ne veće od nokta, ove naizgled jednostavne meduze imaju složen vizuelni sistem sa 24 oka utisnuta u svoja tijela slična zvonu. Živeći u mangrovskim močvarama, ova životinja koristi svoj vid radi kretanja kroz tmurne vode i oko podvodnog korijenja kako bi uhvatila plijen.</p><p>Naučnici su demonstrirali da meduze mogu steći sposobnost da izbjegavaju prepreke putem asocijativnog učenja, procesa kojim organizmi formiraju mentalne veze između senzornih stimulacija i postupaka.</p><p>Učenje je vrhunac uloge nervnog sistema. Da biste naučili meduzu neki novi trik, najbolje je iskoristiti njene prirodne postupke, nešto što ima smisla za nju, tako da ostvari svoj pun potencijal.</p><h2>Simulirano okruženje za učenje</h2><p>U pokušaju da simuliraju prirodno okruženje meduza, istraživači su ukrasili cirkularni akvarij sivim i bijelim trakama, sa sivim trakama kao imitacijom udaljenog korijenja. Posmatrali su meduzu u akvariju tokom 7,5 minuta. Isprva je plivala blizu do tih naizgled dalekih traka i često udarala u njih.</p><p>Međutim, do kraja eksperimenta meduza je povećala svoju prosječnu udaljenost od zida za oko 50 posto, učetverostručila broj uspješnih skretanja radi izbjegavanja sudara i smanjila kontakt sa zidom za polovinu. Nalazi sugeriraju da meduza može učiti iz iskustva putem vizuelnih i mehaničkih stimulusa.</p><p>- Ako želite da razumijete složene strukture, uvijek je dobro početi sa što jednostavnijim - kaže Anders Garm s Kopenhaškog univerziteta u Danskoj. </p><p>- Posmatrajući ove relativno jednostavne nervne sisteme kod meduza, imamo mnogo bolju šansu da shvatimo sve detalje i kako dođe do jedinstva radi izvršenja postupka.</p><p>Naučnici su zatim pokušali da identificiraju proces u osnovi asocijativnog učenja meduza izolirajući vizuelne senzorne centre – ropalije. Svaka od tih struktura sadrži šest očiju i stvara pejsmejkerske signale koji upravljaju pulsnim kretanjem meduza, čija frekvencija skače prilikom skretanja od prepreka.</p><p>Istraživači su prikazali stacionarnoj ropaliji pokretne sive trake kako bi imitirali prilazak objektima. Struktura nije reagirala na svjetlosive trake, tumačeći ih kao udaljene. Međutim, nakon što su istraživači trenirali ropaliju pomoću slabe električne stimulacije kad se trake približe, počela je da stvara signale za izbjegavanje prepreka reagirajući na svjetlosive trake. Električne stimulacije su bile imitacija mehaničkih stimulusa sudara.</p><p>Nalazi su dalje pokazali da je kombinacija vizuelnih i mehaničkih stimulusa potrebna radi asocijativnog učenja kod meduza i da ropalija služi kao centar za učenje.</p><h2>Ćelijske interakcije</h2><p>Istraživački tim planira bolje izučiti ćelijske interakcije nervnih sistema meduza da bi raščlanili formiranje pamćenja. Također planiraju daljnje proučavanje kako mehanički senzor u zvonu funkcionira da bi dobili potpunu sliku asocijativnog učenja ove životinje.</p><p>- Iznenađujuće je koliko brzo ove životinje uče; otprilike istom brzinom kao napredne životinje - kaže Garm. </p><p>- Izgleda da je čak i najprostiji nervni sistem sposoban za napredno učenje i ovo bi se moglo pokazati kao krajnje fundamentalan ćelijski mehanizam stvoren na početku evolucije nervnog sistema, piše Telegraf.</p>

Iako nemaju centraliziran mozak, meduze mogu učiti iz prošlih iskustava poput ljudi, miševa i muva

Briljantnost bez mozga: Zapanjujuća sposobnost učenja kod meduza

<p>Zastrašujuća simulacija koja pokazuje kako se bebino lice razvija u maternici doslovno je za mnoge postala noćna mora, piše LAD Bible.<br></p><h2>Nevjerovatan proces</h2><p>Bez obzira na to želite li djecu ili ne, ne možete poreći da je cijeli proces trudnoće prilično nevjerovatan. No, mnogima je zastrašujuće gledati proces razvoja bebe u maternici.</p>

<p>BBC-jev novinar Majkl Mosli (Michael Mosley) objasnio je taj proces u dokumentarcu "Inside the Human Body: Creation", opisujući kako sve počinje s filtrumom (usnenim žlijebom), utorom između dna nosa i gornje usne.</p><p>-Stoljećima, biolozi su se pitali zašto ga svako lice ima. Ono šta sada znamo jeste da je to mjesto gdje se slagalica ljudskog lica konačno sastavlja - pojasnio je.</p><h2>Neprepoznatljiva masa</h2><p>Video zatim prikazuje simulaciju bebinog lica kako se razvija tokom vremena. Kako nos počinje poprimati oblik, dvije rupe koje počinju na vrhu glave s vremenom se spuštaju. Na trenutak se čini kao da su sve značajke okupljene u jedno sićušno područje na sredini glave, iako se ispostavlja da su to samo nosnice i filter.</p><p>Fascinantno je i pomalo zastrašujuće vidjeti kako slika ide od neprepoznatljive mase do potpuno oblikovanog ljudskog lica.</p><p>Mosli je dalje objasnio:</p><p>-Uzeli smo podatke iz skeniranja embrija u razvoju kako bismo vam prvi put mogli pokazati kako naša lica ne samo da rastu već se slažu kao slagalica. Tri glavna dijela slagalice sastaju se u sredini vaše gornje usne, stvarajući utor koji je vaš filtrum. Cijeli ovaj nevjerovatan proces, djelići koji se spajaju kako bi proizveli prepoznatljivo ljudsko lice, događa se u maternici između dva i tri mjeseca. Ako se ne dogodi tada, neće nikada - dodao je.</p><p>Nevjerovatan snimak ostavio je gledaoce u šoku, a neki od njih su se dobrano uznemirili.</p><p>"Ovo je užasno", "To je lice koje će me proganjati u snovima", "Vidio sam mnogo užasnih stvari i mogao sam živjeti s tim. Ovo bih volio da nisam vidio", samo su neki od komentara.</p><h2>Većina zadivljena</h2><p>No, većina gledalaca bila je zadivljena onim što je vidjela.</p><p>"Ovo je izvanredno. Fascinantno je kako ljudsko tijelo može učiniti takve stvari!", "To bi objasnilo rascjep nepca i zečije usne", "Ovo je vrlo zanimljivo. Prilično je cool vidjeti razvoj bebe u videu umjesto samo na slikama", komentirali su, piše Net.</p>

Nevjerovatna snimak razvoja lica bebe ostavio je gledaoce u šoku, a neki su se dobrano uznemirili

Simulacija kako se razvija bebino lice mnogima uzrokovala noćne more: ''Proganjat će me u snovima''

<p>Istražujući intrigantnu ideju o postojanju ljudi u kompjuterskoj simulaciji koju kontroliraju vanzemaljci, stručnjaci razmišljaju o dubokom utjecaju toga na religiju, upuštajući se u pitanja programiranih vjerovanja i neotkrivenih misterija u drevnim tekstovima.<br></p><h2>Stručne rasprave</h2><p>U nedavnim stručnim raspravama pojavila se ideja da bi ljudi mogli postojati unutar kompjuterski generiranog svemira kojim upravljaju vanzemaljska bića, što je potaknulo nagađanja o porijeklu religijske raznolikosti na Zemlji. Nik Pop (Nick Pope), bivši voditelj NLO programa britanske vlade iz 90-ih, sugerira da bi ta teorija simulacije mogla objasniti različita vjerovanja koja postoje na našoj planeti.</p><p>Prema Popu, inteligencija koja nadzire našu stvarnost možda je dodijelila različite kreatore različitim aspektima našeg svijeta, što potencijalno može rezultirati programskim greškama koje vode do suprotnih ideologija. Uporedio je to s više bogova koji oblikuju svemir na različite načine. U kosmologiji se često čini da postoji nepovezanost između teorije i promatranja, primijetio je Pop.</p><h2>Snimljen dokumentarac</h2><p>Taj se koncept istražuje u dokumentarcu ''Bog protiv vanzemaljaca'', koji prikazuje Popa i druge NLO stručnjake. Film istražuje mogućnost da je naše postojanje simulacija koju su osmislili i kontrolirali vanzemaljci u nepoznate svrhe. Pop razmišlja o dubokom utjecaju otvorenog kontakta s vanzemaljcima na ljudsko društvo, posebno u području religije, koji bi se mogao drastično promijeniti.</p><p>Pop postavlja i intrigantna pitanja. Šta ako napredne civilizacije vjeru gledaju kao primitivno praznovjerje? Što ako imaju dominantnu religiju koju mi doživljavamo kao apsurdnu, a vanzemaljci ipak dolaze kao revni misionari, pita. Pop, također, razmišlja je li religija programirani aspekt naše simulirane stvarnosti ili je nastala spontano.</p><h2>Potencijalni izazovi</h2><p>Pop naglašava potencijalne izazove koji bi se mogli pojaviti u vezi s vjerskim uvjerenjima kada ljudi stupe u kontakt s vanzemaljskim bićima, upoređujući to s problemima u vezi s umjetnom inteligencijom i osjećajem. On naglašava poteškoću razaznavanja pravog osjećaja kada je savršena mimikrija moguća, upoređujući to s nerazlikovanjem između tog šta je biti Bog i oponašati ga, piše Zimo.</p>

U nedavnim stručnim raspravama pojavila se ideja da bi ljudi mogli postojati unutar kompjuterski generiranog svemira kojim upravljaju vanzemaljska bić

Nova teorija NLO stručnjaka: Vanzemaljci nas kontroliraju kroz različite religije u kompjuterskoj simulaciji

<p>Naučnici su napravili novi tip vakcine koja, umjesto da aktivira imunosistem, selektivno ga blokira. Takozvana obrnuta vakcina, koja je za sada testirana samo na miševima, mogla bi da se koristi za liječenje autoimunih bolesti, kada imunosistem napada tijelo, piše LiveScience.<br></p><h2>Obnavlja funkciju ćelija</h2><p>Vakcina je data miševima s oboljenjem sličnim multiple sklerozi, autoimunoj bolesti. Tretman je preokrenuo simptome bolesti i obnovio funkcije nervnih ćelija. Otkrića su objavljena u žurnalu ''Nature Biomedical Engineering''.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">New &#39;inverse vaccine&#39; could wipe out autoimmune diseases, but more research is needed <a href="https://t.co/mK9y9vKPXP">https://t.co/mK9y9vKPXP</a></p>&mdash; Live Science (@LiveScience) <a href="https://twitter.com/LiveScience/status/1706354931127451694?ref_src=twsrc%5Etfw">September 25, 2023</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>Vakcina u suštini radi tako što tjera imunosistem da prepozna nerve kao sigurne, a ne kao tuđine koje mora da napadne. Metod nije ispitan na ljudima, ali stručnjaci misle da su rezultati obećavajući i uzbudljivi.</p><p>- Ideja pokretanja tolerancije kod autoimunih bolesti postoji već neko vrijeme. Iako koncept nije nov, ova studija je uzbudljiva jer pokazuje je ovaj pristup uspio da, barem privremeno, ublaži autoimunu bolest - rekao je za LiveScience Nik Džouns, profesor biomedicinskih nauka Univerziteta u Svonziju, u Britaniji.</p><h2>Vezivanje za antigene</h2><p>Uobičajeno je da T-ćelije brane tijelo od napadača poput virusa ili kancera. One identificiraju koje ćelije da napadaju vezivanjem za specifične antigene ili molekule. Međutim, u slučaju autoimune bolesti, T-ćelije greškom napadaju zdrave ćelije u tijelu napadajući autoantigene, molekule koji se nalaze samo na tim normalnim ćelijama.</p><p>Obrnute vakcine zaustavljaju jedan tip ćelija u imunosistemu, za razliku od standardnih terapija koje rade to na širem nivou.</p><p>- Većina imunoterapija za autoimune bolesti djeluje na uobičajen način i ne napada samo T-ćelije koje izazivaju bolest. Idealno, želimo da blokiranje radi na specifičan način, tako da gađamo samo patogene T-ćelije, a da ostale mogu slobodno funkcionirati - rekla je za LiveScience Lusi Voker, profesorica Univerzitetskog koledža Londona, koja nije učestvovala u istraživanju.</p><h2>Obećavajući rezultati</h2><p>Rezultati studije na miševima su obećavajući, ali naučnici ne bilježe uvijek uspjeh kada modele koji su efikasni kod životinja u kliničkim testovima probaju na ljudima, piše Telegraf.</p>

Novi tip imunizacije, umjesto da aktivira, selektivno blokira imunosistem i tako liječi autoimune bolesti

Obrnuta vakcina uspješno testirana: Daje nadu u borbi protiv jedne vrste bolesti

<p>Parazit koji obično živi u plućima pacova i može ući u ljudski mozak i izazvati parazitski meningitis širi se po SAD, piše LiveScience. Angiostrongylus cantonensis ili parazitski valjkasti crv najčešće napada ljude u jugoistočnoj Aziji i na pacifičkim otocima.&nbsp;</p><h2>Invazivna vrsta</h2><p>U kontinentalnoj Americi smatra se invazivnom vrstom, a u tu zemlju stigao je osamdesetih godina preko pacova s trgovačkih brodova u Nju Orleansu.&nbsp;</p><p>Otad su sporadični slučajevi zaraze otkrivani u Teksasu, Tenesiju i Alabami, a sada su, u studiji provedenoj od 2019. do 2022., istraživači otkrili ove parazite u pacovima u Atlanti, u Džordžiji.<br></p><p>- Kako je Angiostrongylus cantonensis prethodno identificiran u susjednim državama Floridi i Alabami, pretpostavlja se da ih je bilo u Džordžiji i prije 2019., kada je identificiran prvi zaraženi pacov. To ukazuje da je ovaj zoonotski parazit stigao i u novu oblast jugoistočnih SAD - napisali su istraživači u žurnalu ''Emerging Infectious Diseases''.</p><p>Tim je ispitao tkiva 33 pacova koji su pronađeni mrtvi između 2019. i 2022. Od tog broja njih 7 ili 21 posto imalo je ove parazite u srcu, plućnim arterijama i moždanom tkivu.</p><p>Odrasli paraziti žive u plućima pacova, ali mogu da prenesu larve parazita u fekalijama, preko kojih se često zaraze puževi. Paraziti do ljudi dođu upravo preko puževa.</p><h2>Sirovi proizvodi</h2><p>- Ljudi mogu da se zaraze slučajno, tako što jedu sirove proizvode poput zelene salate koja ima male puževe ili njihove dijelove - navode američki Centri za kontrolu bolesti (CDC).</p><p>Ako stignu do ljudi, ovi parazitski valjkasti crvi izazivaju parazitski meningitis koji se relativno lako liječi, ali ponekad može dovesti do komplikacija, navodi LiveScience.</p>


Angiostrongylus cantonensis stigao je u SAD osamdesetih godina, a naučnici su ga sada otkrili u Džordžiji

Parazitski valjkasti crv širi se po Americi: Iz pacova može prijeći na ljude

<p>Naučnici NASA-e otkrili su crnu prašinu i neidentificirane ostatke u naučnom kanisteru s letjelice Oziris-reks kada je kanister noćas konačno otvoren, saopćila je američka svemirska agencija.<br></p><h2>Proces rastavljanja</h2><p>- Kanister s uzorcima koje je prikupila sonda Oziris-reks na asteroidu Benu (Bennu) donesen je u Svemirski centar ''Johnson'' u Hjustonu 25. septembra, nakon što je sonda 24. septembra sletjela u pustinju u Juti. Centar ''Johnson'' ima najveću svjetsku kolekciju materijala iz svemira i stručnjaci će provesti rastavljanje mehanizma kako bi došli do osnovnih uzoraka. Ove operacije odvijaju se u novom laboratorijm dizajniranom specijalno za misiju Oziris-reks. Aluminijski poklopac uklonjen je unutar zaštićene kutije dizajnirane da omogući rad s velikim dijelovima opreme - navodi se u saopćenju NASA-e.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">“A scientific treasure box.”<br><br>Scientists gasped as the lid was lifted from the <a href="https://twitter.com/hashtag/OSIRISREx?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#OSIRISREx</a> asteroid sample return canister, showing dark powder and sand-sized particles on the inside of the lid and base. <br><br>Read more from the <a href="https://twitter.com/NASA_Johnson?ref_src=twsrc%5Etfw">@NASA_Johnson</a> curation lab: <a href="https://t.co/JBw6TCI7kB">https://t.co/JBw6TCI7kB</a> <a href="https://t.co/t43QEDLH7G">pic.twitter.com/t43QEDLH7G</a></p>&mdash; NASA Astromaterials (@Astromaterials) <a href="https://twitter.com/Astromaterials/status/1706815245216292874?ref_src=twsrc%5Etfw">September 26, 2023</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>Kada mehanizam nazvan TAGSAM bude razdvojen od kanistera, on će biti prebačen u zapečaćenu posudu koja će sačuvati okruženje naredna dva sata. Ta posuda će dati timu dovoljno vremena da prebaci TAGSAM u drugu ogromnu kutiju za rad, što će ubrzati proces rastavljanja.</p><p>- S mnogo članova tima, naučnika i inžinjera, u centru ''Johnson'' radimo na procesu rastavljanja i otkrivanja uzoraka svijetu tokom specijalnog prijenosa uživo 11. oktobra - navodi se u saopćenju NASA-e.</p><h2>Nastanak Sunčevog sistema</h2><p>Letjelica Oziris-reks lansirana je 2016. godine i otad je sletjela na asteroid Benu, prikupila oko 250 grma uzoraka i vratila te uzorke na Zemlju prije samo tri dana. Vjeruje se da će čak i ova mala količina uzoraka pomoći naučnicima da bolje razumiju asteroide koji potječu iz vremena nastanka Sunčevog sistema, ali i koji predstavljaju prijetnju po našu planetu, piše Telegraf.</p>

U Svemirskom centru ''Johnson'' u Hjustonu skinut je prvi poklopac s posude u kojoj su uzorci prikupljeni van Zemlje

Crna prašina i strogo kontrolirani uvjeti: NASA otvorila kanister s uzorcima asteroida Benu

<p>Ilon Mask (Elon Musk) je poznat po svojim komentarima i opaskama, te je tako i ovog puta imao nekoliko zanimljivih doskočica, u kojima je spomenuo i Novaka Đokovića.</p><p>Naime, on je spomenuo Novaka Đokovića tokom dijaloga koji je na društvenim mrežama imao s političkim novinarom Edom Krasenštajnom (Krassenstein), prenosi B92.</p><p>Mask se, kao i obično, uključio se u raspravu o vakcinama protiv koronavirusa i na Krasenštajnovu misao da se efikasnost vakcina mijenja u zavisnosti od soja tog virusa rekao:</p><p>- Moja zabrinutost je više bila usmjerena ka nedopustivom zahtjevu da ljudi "moraju" da uzmu vakcinu i više "bustera" da bi nešto postigli. To je bila prava zbrka. Dok Vrhovni sud nije poništio Bajdenovu izvršnu odluku, "SpaceX" i mnoge druge kompanije bi bile primorane da otpuste svakog ko je odbio da se vakciniše! Mi to ne bismo uradili. Radije bih išao u zatvor nego da otpustim dobre ljude koji nisu željeli da se vakcinišu - napisao je Mask i dodao:</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">I think efficacy changes are a result of new strains and the vaccine immunity wearing off. It’s stupid anyone ever claimed it was 100% effective. No vaccine is 100% full-proof.</p>&mdash; Ed Krassenstein (@EdKrassen) <a href="https://twitter.com/EdKrassen/status/1706677610049052715?ref_src=twsrc%5Etfw">September 26, 2023</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>- Što se mene tiče, ja sam onaj prvobitni COVID-19 dobio prije nego što su se vakcine pojavile, imao sam blage simptome prehlade, a onda sam morao da triput budem vakcinisan zbog putovanja. Ta treća vakcina me umalo poslala u bolnicu.</p><p>Nakon toga, spomenuo je i Novaka Đokovića.</p><p>- Koliko drugih ljudi je imalo veće simptome baš od vakcine ili usljed liječenja korone, nego od korone same po sebi? A što se tiče onih koji nisu nijednu vakcinu uzeli... Pa, Novak Đoković je upravo osvojio rekordan broj gren slemova. Nije ovo nešto kao da ja ne vjerujem u vakcine - vjerujem. Pa opet, lijek ne može da bude potencijalno gori nego bolest. A javna debata oko efikasnosti ne bi smjela da bude zataškavana. Također, postoji veliki potencijal da se izliječe mnoge bolesti korištenjem sintetičke mRNK, tako da nemojmo da i bebu izbacimo kada prosipamo vodu u kojoj se kupala – rekao je Mask.</p>

Radije bih išao u zatvor nego da otpustim dobre ljude koji nisu željeli da se vakcinišu, napisao je Mask

Mask se uključio u raspravu o vakcinama protiv korone, spomenuo i Đokovića: "Nije da ne vjerujem..."

<p><br></p><p>Prema novom istraživanju, izgleda da nam za pamet nije potreban mozak, odnosno da je evolucija nekim svojim kreacijama omogućila da se uspješno snalaze i uče bez centralizirane "sive tvari". Naime, naučnici su ustanovili da su meduze, uprkos tome što nemaju centralni nervni sistem (odnosno mozak), sposobne učiti iz prošlih iskustava slično kao ljudi, miševi i druge životinje.</p><p>Uspjeli su izdresirati posebnu vrstu malene meduze (Tripedalia cystophora) da uočava i izbjegava prepreke, što je bacilo "novo svjetlo" na evolucijske korijene učenja i pamćenja te dovelo u pitanje dosadašnju pretpostavku da je za napredno učenje potreban centralizirani mozak.</p><p>Mada Tripedalia cystophora nije veća od našeg nokta, ima složen vizuelni sistem koji ju je obdario s čak 24 oka. S obzirom na to da živi u močvarama, koristi svoj vid kako bi migoljila kroz mutnu vodu, zaobišla podvodno korijenje mangrova i hvatala plijen.</p><p>Stručnjaci su tokom eksperimenta pokazali da može naučiti izbjegavati prepreke kroz asocijativno učenje, odnosno kroz proces stvaranja mentalnih veza između osjetilnih stimulacija i ponašanja.</p><h2>Asocijativno učenje i Pavlovljev refleks</h2><p>Naučnici kategoriziraju učenje u dvije klase. Pod neasocijativno učenje primjerice spada navika. Ako neku životinju nježno dodirnete nekoliko puta, ona će na kraju prestati uzmicati. Asocijativno učenje je složeniji proces jer zahtijeva od životinje da poveže razne faktore u svojoj okolini.</p><p>Klasičan primjer je, piše Scientific American, eksperiment Ivana Pavlova, poznat kao Pavlovljev refleks. Naime, ako pse opetovano hranimo nakon zvuka zvona, oni će na kraju sliniti samo kad čuju zvono. Naučnici do sada nisu puno puta zabilježili asocijativno učenje kod jednostavnih životinja kao što su meduze.</p><p>Kakav to nervni sistem imaju ova vodena bića ako nemaju mozak? Meduze imaju takozvani "mrežasti nervni sistem", sastavljen od nervnih ćelija koje su međusobno povezane u mrežu. Kada se meduzi dotakne jedna lovka, ona se cijela zgrči jer se podražaj mrežom prenosi cijelim tijelom.</p><h2>Zanimljiv eksperiment</h2><p>Naučnici su tokom eksperimenta stavili meduze u spremnike obojene s tri različite nivoa kontrasta: crno-bijelim okomitim prugama visokog kontrasta koje su imitirale korijenje drveća; sivo-bijelim okomitim prugama srednjeg kontrasta koje su predstavljale optičku iluziju udaljenog korijenja i sivom bojom bez kontrasta.</p><p>Meduze su se bez problema snašle u spremniku s crnim i bijelim prugama, kontrast je bio dovoljno jak da zapravo nikada nisu udarile u stijenke. Meduze u običnim sivim spremnicima nisu ništa naučile; udarale su o zidove sve vrijeme. No, meduze u sivo-bijelim prugastim spremnicima su naučile povezivati dekor s rizikom od sudara.</p><p>Na početku su plivale blizu sivih pruga i često se s njima sudarale. No, nakon nekih sedam minuta su povećale svoju prosječnu udaljenost od stijenke spremnika za nekih 50 posto. Impresivno, meduze su nakon samo tri do pet sudara uspješno povezale pruge s preprekom. Ovaj eksperiment je dakle pokazao da ove životinjice mogu učiti iz iskustva putem vizuelnih i mehaničkih podražaja, prenosi Index.hr.</p><p>Naučnici su zatim, kako bi shvatili temeljni proces asocijativnog učenja meduza, izolirali njihove vizuelno osjetilne centre - ropalije (osjetilne strukture za opažanje svjetla i gravitacije). Svaki ropalij sadrži po šest očiju i stvara signale koji upravljaju pulsirajućim pokretima meduze.</p><h2>"Iznenađujuće je koliko brzo ove životinje uče"</h2><p>Stručnjaci su stacionarnom ropaliju prikazivali pomične sive trake kako bi oponašali susret životinje s objektima. Ropalij nije reagirao na svijetlo sive trake, tumačeći da se radi o udaljenim objektima. Međutim, nakon što su naučnici ropaliju davali slabe električne simulacije kada su se počele približavati trake, on je počeo generirati signale za izbjegavanje prepreka.</p><p>Ove električne stimulacije oponašale su mehaničke podražaje sudara. Naučnici su naposljetku ustanovili da je za asocijativno učenje kod meduza potrebna kombinacija vizuelnih i mehaničkih podražaja te da ropalij služi kao centar za učenje.</p><p>- Iznenađujuće je koliko brzo ove životinje uče, radi se o približno istom tempu kao i kod razvijenijih životinja. Izgleda da je i najjednostavniji nervni sistem sposoban za napredno učenje - rekao je morski biolog Anders Garm sa Univerziteta Kopenhagen u Danskoj, a prenosi Science Daily.</p><p>Istraživanje naziva Associative learning in the box jellyfish Tripedalia cystophora objavljeno je u časopisu Current Biology.&nbsp;&nbsp;</p>

Uspjeli su izdresirati posebnu vrstu malene meduze da uočava i izbjegava prepreke, što je bacilo "novo svjetlo" na evolucijske korijene učenja

Ove malene meduze pokazuju da za učenje nije potreban mozak

<p>Obećavajući način liječenja dijabetesa tipa 1 jeste implantacija ćelija Langerhansovih otočića, koji proizvode inzulin kada je potrebno, što oslobađa pacijente od čestih inzulinskih injekcija. Međutim, velika prepreka za ovaj pristup je ta što implantirane ćelije vremenom ostanu bez kisika i prestanu da proizvode inzulin. Da bi to prevazišli, inžinjeri Instituta tehnologije Masačusetsa (MIT) dizajnirali su novi uređaj koji ne samo da nosi stotine hiljada ćelija koje proizvode inzulin već ima i vlastitu „fabriku“ kisika, javio je MIT News, prenosi Nauka.rs.</p><h2>"Živi" medicinski uređaj</h2><p>Istraživači su pokazali da, kada se ugradi mišu s dijabetesom, ovaj uređaj održava nivo šećera u krvi na stabilnom nivou najmanje mjesec. Istraživači se nadaju da će napraviti veću verziju uređaja, što bi bila veličina žvakaće gume, a koja bi mogla da se testira na ljudima.</p><p>- O ovome treba misliti kao o živom medicinskom uređaju napravljenom od ljudskih ćelija, koje luče inzulin, a imaju i elektronski sistem za održavanje života. Uzbuđeni smo što smo napravili ovoliki napredak i zaista smo optimisti da će ova tehnologija da pomogne pacijentima – rekao je Danijel Anderson, profesor Odjela za hemijsko inženjerstvo MIT i autor studije.</p><p>Iako je fokus istraživanja na liječenju dijabetesa, kažu da ovaj tip uređaja može da se adaptira da liječi i druge bolesti kojima je potreban stalni dotok terapijskih proteina.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">An implanted “living medical device” could manage diabetes without injections. It contains cells to make insulin, fed by a tiny on-board oxygen factory. says. <a href="https://t.co/wbDFycuy6R">https://t.co/wbDFycuy6R</a> <a href="https://t.co/UuArM6mb9S">pic.twitter.com/UuArM6mb9S</a></p>&mdash; Massachusetts Institute of Technology (MIT) (@MIT) <a href="https://twitter.com/MIT/status/1704149649710293075?ref_src=twsrc%5Etfw">September 19, 2023</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>Većina oboljelih od dijabetesa tipa 1 mora stalno da prati nivo šećera u krvi i da daje sebi inzulin najmanje jednom dnevno. Međutim, ovaj proces može da imitira sposobnost tijela da kontroliše nivo šećera u krvi.</p><p>- Većina oboljelih zavisi od inzulina i mora da daje sebi injekcije, ali i dalje nemaju normalan nivo šećera u krvi. Ako pogledate nivo glukoze, čak i oni koji su najposvećeniji imaju nivoe značajno drugačije od onih koje imaju ljudi sa zdravim pankreasom – rekao je Anderson.</p><h2>Nisu potrebne nikakve žice ili baterije</h2><p>Bolja alternativa je transplantacija ćelija koje proizvode inzulin kad god primijete promjene u nivou šećera u krvi. Nekim pacijentima su presađene ćelije Langerhansovog otočića s leševa, što je dugoročno poboljšalo nivo šećera u krvi, ali ti pacijenti moraju da koriste lijekove koje suzbijaju imunosistem da ne bi došlo do odbacivanja ćelija. Skorije je bilo uspjeha sa ćelijama Langerhastovog otočića napravljenim od matičnih ćelija, ali i tada moraju da se koriste lijekovi za suzbijanje imunosistema. Neki eksperimentalni uređaji napajaju ćelije kisikom, ali vremenom prestaju da rade.</p><p>Tim MIT se odlučio na drugačiji pristup, koji bi potencijalno mogao da generiše kisik vječno i to tako što razbija vodenu paru iz tijela. To se radi korištenjem membrane za razmjenu protona u uređaju. Prednost ovog uređaja je, navodi se u saopćenju MIT-a, jeste to što nisu potrebne nikakve žice ili baterije.</p>

Inžinjeri su uspjeli da osmisle implantat koji pomaže oboljelima da imaju normalan život

Revolucija u liječenju dijabetesa tipa 1: Napravljen uređaj koji stvara inzulin i kisik u tijelu

<p>Ako vidite da se zrnca pijeska kotrljaju uzbrdo, može vam se oprostiti ako ste pomislili da gledate film naučne fantastike.<br></p><p>Međutim, naučnici su nedavno otkrili kako da natjeraju materijal sličan pijesku da teče unazad uzbrdo bez premotavanja vremena.</p><h2>Mikroskopska zrnca</h2><p>Istraživači s Univerziteta Lihaj u Sjedinjenim Državama napravili su sićušne čestice koje nazivaju „mikroroleri“ oblažući željezo-oksidom mikroskopska zrnca plastike polimetil-metakrilata, piše Science Alert.</p>

<p>Aktiviranje rotirajućeg magnetnog polja u blizini gomile tih čestica izazvalo je obrtni moment kod svakog pojedinog mikrorolera. Zajedno s fluktuacionom atrakcijom između zrnaca, „pijesak“ je krenuo naviše i čak prevazišao prepreke usljed gravitacione sile.</p><p>To dejstvo je toliko neočekivano da su istraživači morali da smisle nove termine kako bi ga opisali. Tok naviše je nazvan negativnim uglom mirovanja, koji je prouzrokovan negativnim koeficijentom frikcije koji zapravo potiče kretanje, a ne usporava ga, kao što se obično dešava.</p><p>Budući da je magnetna obrtna sila primijenjena na ove mikrorolere, oni rotiraju oko svojih osa, primoravajući čestice da se privremeno udruže i djeluju jedinstveno. To kotrljanje i zatim kohezija omogućavaju zrncima da idu uzbrdo.</p><p>Snažnije magnetno polje znači veću koheziju, kažu istraživači, tako da zrnca dobivaju veću trakciju i kreću se brže. Kolektivni efekti su nemogući ako zrnca prosto djeluju nezavisno.</p><p>Istraživanje je u početnoj fazi, ali ima mnogo mogućih primjena. Naučnici bi mogli kontrolirati način na koji se supstance miješaju ili razdvajaju. Ovaj pristup bi se mogao koristiti i u mikrorobotici, možda za dostavu ljekova.</p><h2>Prave im male stepenice</h2><p>To je sve budućnost, a istraživači sad rade na konstrukciji malih stepenica kako bi ta zrnca čudnog kretanja mogla da se penju. Dio istraživanja je pitanje da li ovi mikroroleri mogu da se penju na prepreke, i odgovor je da mogu, kaže hemijski i biomolekularni inžinjer Džejms Gilkrist, piše Telegraf.</p>

Naučnici su nedavno otkrili kako da natjeraju materijal sličan pijesku da teče unazad uzbrdo bez premotavanja vremena

„Pijesak“ obložen željezom teče uzbrdo

<p>Lunarni istraživači, dio historijske misije Čandrajan-3, stavljeni su u fazu sna 2. septembra, kada je završen lunarni dan.</p><p>Indijska svemirska istraživačka organizacija (ISRO) nije uspjela da uspostavi komunikaciju sa sondom Vikram, kao ni s roverom Pragjan, koji su na Mjesecu od 23. avgusta, uprkos višestrukim pokušajima uspostavljanja veze nakon što je završena lunarna noć. Lunarni istraživači, dio historijske misije Čandrajan-3, ostvarili su veliki dio svojih zadataka do 2. septembra, kada su zbog kraja lunarnog dana u oblasti južnog pola isključeni u nadi da će 14 dana kasnije proraditi, piše India Today.</p><p>- Bilo je pokušaja da se uspostavi komunikacija sa Vikramom, modulom za slijetanje, i roverom Pragjan kako bi se probudili. Od njih do sada nije stigao nijedan signal. Pokušaji će biti nastavljeni – navela je ISRO na platformi Iks (nekadašnjem Twitteru).</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">Chandrayaan-3 Mission:<br>Efforts have been made to establish communication with the Vikram lander and Pragyan rover to ascertain their wake-up condition. <br><br>As of now, no signals have been received from them. <br><br>Efforts to establish contact will continue.</p>&mdash; ISRO (@isro) <a href="https://twitter.com/isro/status/1705209835783078092?ref_src=twsrc%5Etfw">September 22, 2023</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>India Today navela je da im je izvor iz ISRO pod uvjetom anonimnosti rekao da organizacija pokušava i dalje da uspostavi kontakt sa sondama na Mjesecu, ali da su šanse za to veoma male, posebno ako se imaju u vidu preteški uvjeti na Mjesecu tokom lunarne noći. Mnogi vjeruju da su ekstremno niske temperature uništile instrumente na sondama.</p><p>Inače, kako je Telegraf Nauka već pisao, kada je pokrenuta misija Čandrajan-3 od Vikrama i Pragjama se očekivalo da rade samo do kraja prvog lunarnog dana, što je oko 14 zemaljskih dana, ali su se mnogi ponadali da će se automatizovani istraživači Mjeseca ipak ponovo uključiti 22. septembra, na kraju lunarne noći.</p><p>Još prije dvije sedmice indijski pisac i autor knjige o ISRO Palava Bagla za Indian Express je rekao da ne vjeruje da će instrumenti na sondama preživjeti lunarnu noć jer temperature tada padaju i na 120 stepeni ispod nule.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">Chandrayaan-3 Mission:<br>The rover was rotated in search of a safe route. The rotation was captured by a Lander Imager Camera. <br><br>It feels as though a child is playfully frolicking in the yards of Chandamama, while the mother watches affectionately.<br>Isn&#39;t it?🙂 <a href="https://t.co/w5FwFZzDMp">pic.twitter.com/w5FwFZzDMp</a></p>&mdash; ISRO (@isro) <a href="https://twitter.com/isro/status/1697156752641536030?ref_src=twsrc%5Etfw">August 31, 2023</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>- Tehnologija koja omogućuje da elektronska strujna kola i komponente rade na ekstremno niskim temperaturama jednostavno ne postoji u Indiji – rekao je Bagla za taj list.</p><p>Uprkos tome što se sada ne javljaju, ove sonde su ispisale novu stranicu historije svemirskih ispitivanja. Indija je postala četvrta zemlja, posle SSSR, SAD i Kine, koja je spustila letjelicu na Mjesec, a prva koja je to učinila u oblasti južnog pola.</p>

Mnogi vjeruju da su ekstremno niske temperature uništile instrumente na sondama

Je li lunarna noć uništila indijske sonde na Mjesecu: Ne odgovaraju na signale

<p>Američki Senat nedavno je donio amandman koji će biti ugrađen u Zakon o autorizaciji nacionalne odbrane (NDAA) iz 2024. godine. Poznat kao Zakon o otkrivanju neidentificiranih anomalnih pojava (UAP), taj zakon nalaže da agencije američke vlade, koje posjeduju zapise, uzorke letjelica ili "biološke" materijale povezane s neobjašnjivim fenomenima, njih moraju predati u roku od 300 dana.<br></p><h2>Značajna odluka</h2><p>Riječ je o vrlo značajnoj odluci američkog Senata koja implicira kako bi u budućnosti mogao izgledati hodogram otkrivanja postojanja vanzemaljaca široj javnosti.</p><p>Američki predsjednik u tom slučaju ima zadatak imenovati deveteročlani odbor za reviziju koji je odgovoran za pomno ispitivanje svakog zapisa i utvrđivanje ispunjava li on uvjete kao UAP, koji zaslužuje javno objavljivanje. Svaka vladina agencija s takvim zapisima obvezna je dostaviti i štampane i digitalne kopije odboru, koji zatim ima 180 dana za istragu i dodatnih 14 dana za objavu svojih nalaza. Vrijedno je napomenuti da američki predsjednik ima ovlasti uskratiti određene dokaze ako oni predstavljaju prijetnju američkoj nacionalnoj sigurnosti.</p><h2>Prvi korak</h2><p>Proces provedbe tog zakona počinje tako što američki predsjednik formira odbor za reviziju u roku od 90 dana od donošenja zakona. Taj je odbor ključan za procjenu i konačno otkrivanje informacija povezanih sa specifičnim UAP-om.</p><p>Prijedlog, za koji su se zalagali vođa većine u Senatu Čak Šumer (Chuck Schumer) i senator Majk Rounds (Mike), inspiriran je zakonom iz 1992. godine koji je zacrtao rukovanje dokumentacijom povezanom s ubistvom predsjednika Džona Kenedija (John F. Kennedy). Šumer je istaknuo pravo javnosti da uči o misterioznim i neobjašnjivim fenomenima i ustvrdio da je odavno došlo vrijeme da Amerikanci dobiju odgovore na ta pitanja.</p><p>Nominacije američkog predsjednika za članove spomenutog odbora moraju dolaziti iz različitih cijenjenih izvora, uključujući čelnike iz Senata i Zastupničkog doma, ministra odbrane, Zaklade UAP ''Disclosure Foundation'', Američkog historijskoh društva i Nacionalne akademije nauke. Naime, ti pojedinci ne smiju biti u prošlosti ili sadašnjosti povezani s naslijeđenim programima koji se odnose na prikupljanje tehnologija nepoznatog porijekla ili ispitivanje neljudske inteligencije i koji prethode navedenom zakonu.</p><p>Predsjednik, također, ima konačnu ovlast donošenja odluka u vezi s otkrivanjem određenih dokaza, što se može odgoditi ako se smatra štetnim za vojnu odbranu, obavještajne operacije, provedbu zakona ili odnose s inozemstvom.</p><h2>Drugi korak</h2><p>Sljedeći korak uključuje američke vladine urede koji predaju svoje UAP zapise u roku od 300 dana od donošenja zakona. Ti uredi obuhvataju američkog predsjednika, ministarstvo odbrane, sve vojne grane, ministarstvo energetike, direktora Nacionalne obavještajne službe, Kongresnu biblioteku i druge. Važno je da će te agencije zadržati vlasništvo nad svojim UAP zapisima, održavajući njihovo očuvanje i sigurnost.</p><p>Nadalje, zakon uspostavlja "nadležnu domenu" savezne vlade nad bilo kojom neidentificiranom tehnologijom, dok privatne osobe ili entiteti mogu kontrolirati sve biološke dokaze koji se odnose na neljudsku inteligenciju.</p><p>Zakon definira UAP-ove kao objekte koji mogu djelovati u svemiru, atmosferi, okeanskim površinama ili pod morem, a karakteriziraju ih atributi izvedbe i svojstva koja su dosad bila nepoznata na temelju općeprihvaćenih fizičkih načela. Ti objekti obuhvataju leteće diskove, leteće tanjire, neidentificirane zračne pojave, neidentificirane leteće objekte (NLO) i neidentificirane podvodne objekte (USO).</p><h2>Treći korak</h2><p>Odbor za reviziju, sastavljen od devet članova, ima 180 dana da ispita svaki slučaj UAP-a. Sastav odbora uključuje časnika za nacionalnu sigurnost, službenika vanjske službe, naučnika ili inžinjera, ekonomistu, profesionalnog historičara i sociologa. Ti članovi imaju ovlasti pozivati građane na sud radi svjedočenja, evidencije i relevantnih informacija koje se odnose na slučajeve. Mandat Revizorskog odbora istječe najkasnije 30. septembra 2030. godine, osim ako ga Kongres ne produži, kako je navedeno u dokumentu od 64 stranice.</p><h2>Posljednji korak</h2><p>Naposljetku, zakon nalaže da odbor za reviziju obavijesti čelnika svakog državnog ureda o svojim odlukama o evidenciji. Nakon toga Revizorsko vijeće dužno je svoje nalaze objaviti javnosti u roku od 14 dana.</p><p>Senator Rounds naglasio je da je cilj zakona osigurati vjerodostojnost u istrazi i vođenju evidencije materijala povezanih s neidentificiranim anomalnim fenomenom (UAP).</p><p>Relevantne dokumente vezane za tu problematiku treba sačuvati. Pružanje središnje lokacije za prikupljanje i uglednog nadzornog odbora za održavanje evidencije doprinosi vjerodostojnosti svih budućih istraga, rekao je.</p><p>Taj značajan amandman pojavio se samo nekoliko dana prije nego što je Kongres proveo široko emitirano saslušanje o NLO-u, bacajući svjetlo na stalne napore da se razotkriju misterije koje okružuju te neobjašnjive pojave, piše&nbsp;Daily Mail, a prenosi Zimo.</p>

NASA snimala Njujork iz svemira: Grad tone, crna tačka stadion US Opena

Pronađeni ostaci DNK u fosilu kornjače starom šest miliona godina

Popijte lijek da vam izraste novi zub: Japanski tim razvio revolucionarnu terapiju

Naučnici objavili važno otkriće o crnim rupama: "Ovo čudovište se zaista vrti"

Briljantnost bez mozga: Zapanjujuća sposobnost učenja kod meduza

Simulacija kako se razvija bebino lice mnogima uzrokovala noćne more: ''Proganjat će me u snovima''

Nova teorija NLO stručnjaka: Vanzemaljci nas kontroliraju kroz različite religije u kompjuterskoj simulaciji

Obrnuta vakcina uspješno testirana: Daje nadu u borbi protiv jedne vrste bolesti

Parazitski valjkasti crv širi se po Americi: Iz pacova može prijeći na ljude

Crna prašina i strogo kontrolirani uvjeti: NASA otvorila kanister s uzorcima asteroida Benu

Mask se uključio u raspravu o vakcinama protiv korone, spomenuo i Đokovića: "Nije da ne vjerujem..."

Ove malene meduze pokazuju da za učenje nije potreban mozak

Revolucija u liječenju dijabetesa tipa 1: Napravljen uređaj koji stvara inzulin i kisik u tijelu

„Pijesak“ obložen željezom teče uzbrdo

Je li lunarna noć uništila indijske sonde na Mjesecu: Ne odgovaraju na signale

Američki senat donio historijski amandman: Evo kako će javnost biti upoznata s postojanjem vanzemaljaca

Nauka

NASA snimala Njujork iz svemira: Grad tone, crna tačka stadion US Opena

Pronađeni ostaci DNK u fosilu kornjače starom šest miliona godina

Popijte lijek da vam izraste novi zub: Japanski tim razvio revolucionarnu terapiju

Naučnici objavili važno otkriće o crnim rupama: "Ovo čudovište se zaista vrti"

Briljantnost bez mozga: Zapanjujuća sposobnost učenja kod meduza

Simulacija kako se razvija bebino lice mnogima uzrokovala noćne more: ''Proganjat će me u snovima''

Nova teorija NLO stručnjaka: Vanzemaljci nas kontroliraju kroz različite religije u kompjuterskoj simulaciji

Obrnuta vakcina uspješno testirana: Daje nadu u borbi protiv jedne vrste bolesti

Parazitski valjkasti crv širi se po Americi: Iz pacova može prijeći na ljude

Crna prašina i strogo kontrolirani uvjeti: NASA otvorila kanister s uzorcima asteroida Benu

Mask se uključio u raspravu o vakcinama protiv korone, spomenuo i Đokovića: "Nije da ne vjerujem..."

Ove malene meduze pokazuju da za učenje nije potreban mozak

Revolucija u liječenju dijabetesa tipa 1: Napravljen uređaj koji stvara inzulin i kisik u tijelu

„Pijesak“ obložen željezom teče uzbrdo

Je li lunarna noć uništila indijske sonde na Mjesecu: Ne odgovaraju na signale

Američki senat donio historijski amandman: Evo kako će javnost biti upoznata s postojanjem vanzemaljaca