<p>Istraživači američkog Sjeverozapadnog univerziteta razvili su prvi elektronski uređaj za kontinuirano praćenje zdravlja transplantiranih organa, i to u realnom vremenu, objavio je univerzitet u saopćenju.<br></p><h2>Primijeti neregularnosti</h2><p>Postavljen direktno na presađeni bubreg, ovaj ultratanki, meki implantat može da primijeti neregularnosti u temperaturi koje su povezane s upalom, ali i druge simptome odbacivanja organa. Nakon toga, obavještava pacijenta ili ljekara bežično šaljući podatke na obližnji pametni telefon ili tablet.</p><p>U novoj studiji, dodaje se u saopćenju, istraživači su testirali uređaj na malom životinjskom modelu s presađenim bubrezima i otkrili su da je uređaj detektirao znake upozorenja na odbacivanje organa do tri sedmice prije svih drugih metoda monitoringa. To dodatno vrijeme može omogućiti ljekarima da interveniraju na vrijeme, poprave ishod za pacijenta, kao i da povećaju šanse da sačuvaju donirane organe, što je veoma važno zbog njihovog nedostatka, dodaje se u saopćenju. Studija je objavljena u žurnalu ''Science''.</p><p>Odbacivanje presađenog organa može da se dogodi u bilo kom trenutku nakon transplantacije – odmah nakon ili nekoliko godina kasnije. Veoma često se dešava da pacijenti čak i ne primijete simptome prije nego što njihovo tijelo odbaci organ.</p><h2>Stalni monitoring</h2><p>- Primijetio sam da mnogi moji pacijenti stalno osjećaju anksioznost jer ne znaju da li njihovo tijelo odbacuje presađeni organ ili ne. Možda su godinama čekali na transplantaciju i onda konačno dobili organ od neke bliske osobe ili od preminulog donora. Onda provode ostatak života brinući o zdravlju tog organa. Naš novi uređaj mogao bi da ponudi neku zaštitu, a stalni monitoring osigurava smirenost - rekao je dr. Lorenco Galon, nefrolog Medicinske škole Sjeverozapadnog univerziteta i vođa kliničkog dijela studije.</p><p>Bioelektrični pionir sa Sjeverozapadnog univerziteta Džon A. Rođers razvio je uređaj i kaže da je kritično identificirati odbijanje čim ono počne da se događa.</p>

<p>- Ako se odbijanje primijeti ranije, ljekari mogu dati pacijentima terapiju koja bi to odbacivanje spriječila, popravila im zdravlje ili spriječila gubitak organa. U najgorem slučaju, ako se odbijanje ignorira, ono može ugroziti život pacijenta. Što se ranije primijeti i što se ranije uključe terapije, to je bolje. Ovaj uređaj smo razvili s tim na umu - rekao je Rodžers.</p><p>- Svaki pojedinac na terapiju reagira drugačije. Stalno praćenje zdravlja presađenog organa pacijenta je kritični slučaj naprijed ka personaliziranim dozama i lijekovima - rekao je Surabi Madhvapati, student Rodžersovog laboratorija i glavni autor studije.</p><p>Trenutni zlatni standard za praćenje odbijanja organa je biopsija, kada se pomoću duge igle izvlači uzorak tkiva s organa i onda se to analizira. To je invazivna procedura koja je i sama rizična i traje dugo.</p><p>- Nekad može proći i po četiri, pet dana dok ne stignu rezultati. A tih četiri, pet dana može biti ključno za pravilne odluke u liječenju pacijenta - rekao je Galon.</p><p>U studiji pokazalo se da novi bioelektrični implantat koji su naučnici Sjeverozapadnog univerziteta razvili prati nešto što je vrlo jednostavno, ali pouzdano: temperaturu. Skok temperature je pokazatelj upale i, ako uređaj detektira da se ona dešava, to može biti rani znak odbijanja transplantiranog organa. Nekad je taj skok veoma mali, svega 0,6 stepeni, ali je i to dovoljno da ukaže na problem.</p><h2>Mali senzor</h2><p>- Temperature organa se mijenjaju tokom dnevnog ciklusa u normalnim uvjetima. Mi pratimo nenormalno velike frekvencije temperature prateći ih u periodu od 8 i 12 sati u slučaju transplantacije - rekao je Madhvapati.</p><p>Sam senzor je veoma mali, širok je svega 0,3 centimetra, dug je oko 0,7 centimetara, a debljina mu je 220 mikrona, što je debljina prosječne dlake kose.</p><p>Poslije uspješnog testiranja na životinjama, istraživači uređaj sada testiraju na većim životinjama, a bit će potrebno vremena dok ne bude testirana i na ljudima. Jedan od najvećih izazova je punjenje baterije uređaja, piše Telegraf.rs.</p>

Istraživači američkog Sjeverozapadnog univerziteta razvili su prvi elektronski uređaj za kontinuirano praćenje zdravlja transplantiranih organa

Napravljen prvi uređaj koji detektira rane znake odbacivanja presađenih organa

<p>Ljudski preci su prije otprilike 1,4 miliona godina namjerno pretvarali kamen u sfere, ali na koji način su ih koristili, i dalje je misterija, navodi se u studiji Laboratorija za računarsku arheologiju Jevrejskog univerziteta u Jerusalemu, a prenosi ''Guardian''.<br></p><h2>Teniske loptice</h2><p>Arheolozi dugo raspravljaju o tome kako su sferoidi veličine teniske loptice napravljeni. Da li su ih rani hominini namjerno krnjili kako bi napravili savršenu sferu ili su one bile slučajni proizvod udaranja u kamen? Istraživači iz Jerusalema vjeruju da su naši preci znali šta rade.</p><p>Tim istraživača ispitao je 150 sferoida od krečnjaka starih otprilike 1,4 miliona godina, a nađenih na arheološkom nalazištu Ubajdija na sjeveru današnjeg Izraela.</p><p>Korištenjem 3D analiza da rekonstruiraju geometriju kamenja istraživači su zaključili da je oblik nastao namjerno. Koja vrsta ranih hominina je to pokušala, nije poznato, ali naučnici vjeruju da su željeli da naprave idealnu sferu.</p><h2>Kognitivni kapacitet</h2><p>Žulija Kabana (Julia Cabanas), arheologinja francuskog Nacionalnog muzeja prirodne historije, nije učestvovala u ovoj studiji, ali vjeruje da otkriće znači da su hominini imali smišljenu ideju o tome šta rade. To ukazuje i&nbsp; Lora Grosman (Leore Grosman), profesorica na The Hebrew University of Jerusalem.</p><p>- Sve hipoteze su moguće. Vjerovatno nikad nećemo znati odgovor - rekla je ona.</p>

Tim naučnika s Jevrejskog univerziteta u Jerusalemu ispitao je 150 sferoida od krečnjaka starih 1,4 miliona godina

Naši preci su pretvarali kamenje u sfere, ali niko ne zna kako su ih koristili

<p>Krajem avgusta, na dubini od oko 3.300 metara, robot na daljinsko upravljanje opremljen kamerom naišao je na zaobljenu izbočinu zlatnog sjaja koja se držala za stijene, promjera oko 10 centimetara.<br></p><p>-Kada je kamera ''zumirala'' objekt, naučnici su bili zbunjeni oko njegove identifikacije - objavila je NOAA, koja provodi ovo istraživanje.</p><p>- Prve ideje kretale su se od (moguće) mrtve spužve do koralja ili ljuske jajeta - pojasnila je.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">There will be no ROV dive today as <a href="https://twitter.com/hashtag/Okeanos?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Okeanos</a> is in transit, but we plan to be back in the water this weekend. Meanwhile, peruse photos and video of the moment we came across this unidentified gold specimen: <a href="https://t.co/mKcs7ziGJq">https://t.co/mKcs7ziGJq</a><a href="https://twitter.com/hashtag/seascapealaska?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#seascapealaska</a> <a href="https://twitter.com/hashtag/explore?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#explore</a> <a href="https://twitter.com/hashtag/ocean?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#ocean</a> <a href="https://twitter.com/hashtag/Alaska?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Alaska</a> <a href="https://twitter.com/hashtag/Okeanos?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#Okeanos</a> <a href="https://t.co/YN5I9uuB85">pic.twitter.com/YN5I9uuB85</a></p>&mdash; NOAA Ocean Exploration (@oceanexplorer) <a href="https://twitter.com/oceanexplorer/status/1700185435660587299?ref_src=twsrc%5Etfw">September 8, 2023</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>Ekipa je izvukla neidentificirani predmet na površinu. Na danjem svjetlu, na fotografiji, vidi se okrugli sjajni predmet koji stane u ruku.</p><p>- Nisu li velike dubine nevjerovatno čudne - upitao se koordinator ekspedicije Sam Kandio (Candio).</p><p>- Još ga ne možemo identificirati, jednostavno znamo da ima biološko porijeklo - dodao je, naglasivši da je potrebno predmet proučiti u laboratorijskim uvjetima da bi se o njemu više saznalo.</p><p>- To otkriće u dubini Pacifika podsjeća nas da malo znamo o našoj vlastitoj planeti - istaknuo je.</p><p>Podvodno istraživanje, podsjetio je Sam Kandio, može omogućiti otkrivanje novih vrsta koje bi eventualno mogle biti temelj za i nove medicinske tretmane.</p><p>Ova ekspedicija savezne agencije uz južnu obalu Aljaske ima za cilj "mapirati, istražiti i opisati" ta "neistražena područja", dodaje NOAA, piše Tportal.</p>

Američki istraživači velikih dubina otkrili su nepoznati predmet zlatnog sjaja na dnu okeana blizu Aljaske

Čudesan predmet zlatnog sjaja pronađen na dnu okeana, naučnici zbunjeni

<p>Kometa koja nije viđena više od 400 godina bit će vidljiva promatračima zvijezda na sjevernoj hemisferi iduće sedmice, ali veoma kratko vrijeme.<br></p><h2>Sjeverna hemisfera</h2><p>Nedavno otkrivena kometa prvi put u 400 godina pojavljuje se u našoj blizini, a promatrači na sjevernoj hemisferi imaju ograničeno vrijeme da uhvate letimičan pogled na nju, jer se neće vratiti narednih 400 godina.</p><p>Riječ je o kometi promjera jednog kilometra, koja će sigurno proći pored Zemlje 12. septembra, približavajući nam se unutar 125 miliona kilometara.</p><p>Za one koji rano ustaju, savjet je da pogled usmjere prema sjeveroistočnom horizontu otprilike sat i po prije zore, tačnije manje od 10 stepeni iznad horizonta u blizini sazviježđa Lava. Kometa će postati svjetlija kako se bude približavala Suncu, ali će se spustiti niže na nebu, što će je činiti pomalo izazovnom za uočavanje. Iako će i dalje biti vidljiva golim okom.</p><h2>Dobar dvogled</h2><p>Dakle, stvarno vam treba dobar dvogled da je vidite, a također morate znati gdje gledati, pojašnjava Pol Čodas (Paul Chodas), voditelj NASA-inog Centra za proučavanje objekata blizu Zemlje (Near Earth Objects ili NEO).</p><p>Kometa će dosegnuti svoju najbližu tačku Suncu, čak bliže od Merkura, oko 17. septembra prije nego što napusti Sunčev sistem, a Čodas sugerira da će, vjerovatno, preživjeti to putovanje oko Sunca.</p><p>Pod pretpostavkom da izdrži svoj susret sa Suncem, očekuje se da će kometa biti vidljiva na južnoj hemisferi do kraja septembra, iako nisko na horizontu u večernji sumrak.</p><p>Promatrači zvijezda prate tu rijetku zelenu kometu otkako ju je japanski astronom amater otkrio sredinom avgusta. Kometa, sada nazvana po otkrivaču Nišimuri, ima upečatljivu zelenu nijansu.</p><h2>Treće otkriće</h2><p>U današnje vrijeme, i pored sve tehnologije, prava je rijetkost da amater otkrije kometu. Ovo je njegovo treće otkriće, kaže Čodas.</p><p>Posljednja posjeta te komete dogodila se prije otprilike 430 godina, odnosno desetljeće ili dva prije Galileovog izuma teleskopa, piše Zimo.</p>

Riječ je o kometi promjera jednog kilometra, koja će sigurno proći pored Zemlje 12. septembra

Jednom u 400 godina: Iduće sedmice moći ćemo golim okom vidjeti zelenu kometu, evo gdje i kako

<p>Naučnici iz instituta u kineskom gradu Guangdžou uspjeli su iz embrija svinje razviti tkivo bubrega s dominantno ljudskim ćelijama, otvarajući put ''proizvodnji'' organa za doniranje.<br></p><p>Tim, predvođen Lijangksue Lai s Instituta za biomedicinu i zdravlje, objavio je studiju u naučnom časopisu “Stem Cell”.</p><p>Njihov rad je ovisio o ''gašenju'' gena SIX1 i SALL1 u embrijima uz pomoć Crispr/Cas – oruđa koji se često opisuje kao genetske škare.</p><p>To znači da embriji nisu razvili svinjski bubreg i da je nastala praznina u koju su umetnute tzv. pluripotentne ljudske matične ćelije iz pupkovine.</p><p>Tako razvijeni bubrezi sadržavali su više od trećine svinjskih ćelija, što može dovesti do odbacivanja u slučaju transplantacije, rekli su naučnici koji ističu da postupak još treba poboljšati.</p>

To znači da embriji nisu razvili svinjski bubreg i da je nastala praznina u koju su umetnute tzv. pluripotentne ljudske matične ćelije iz pupkovine

Kineski naučnici razvili ljudski bubreg iz svinjskih embrija

<p>Istraživački tim prof. Jakoba Hane s Naučnog instituta Vajzman napravio je kompletan model ljudskog embriona od matičnih ćelija stvorenih u laboratoriju i uspio taj model embriona uzgojiti van maternice do starosti od 14 dana. Kako se navodi u studiji objavljenoj u žurnalu ''Nature'', ovi sintetički modeli embriona imaju sve strukture i karakteristike embriona u tom uzrastu, uključujući posteljicu, žumancetnu kesu, horion i druga vanjska tkiva koja osiguravaju dinamiku i adekvatan rast, navodi Phys.org.<br></p><h2>Precizni modeli</h2><p>Ćelijski agregati napravljeni od ljudskih matičnih ćelija u ranijim studijama ne mogu da se smatraju preciznim modelima ljudskog embriona jer im nedostaju skoro sva obilježja embriona poslije implantacije. U suštini, oni nisu uspjeli da sadrže nekoliko tipova ćelija ključnih za razvoje embriona, poput onih koji formiraju posteljicu i horion. Osim toga, nisu imali strukturalne organizacione karakteristike embriona i nisu pokazivale dinamičku sposobnost da napreduju do sljedeće faze razvoja.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">📣 Our fun journey continues - latest lab preprint is now out in <a href="https://twitter.com/Nature?ref_src=twsrc%5Etfw">@Nature</a> <br>Check out in great detail how we derive Complete and Structured human day 14 post-implantation embryo models (SEMs) solely from unmodified HENSM naïve ESCs<a href="https://twitter.com/Beroldak?ref_src=twsrc%5Etfw">@Beroldak</a> <a href="https://twitter.com/EmilieWildschu1?ref_src=twsrc%5Etfw">@EmilieWildschu1</a> <a href="https://twitter.com/vlad_bndk?ref_src=twsrc%5Etfw">@vlad_bndk</a> <a href="https://twitter.com/noashefi?ref_src=twsrc%5Etfw">@noashefi</a>… <a href="https://t.co/BP3wduxL1H">pic.twitter.com/BP3wduxL1H</a></p>&mdash; Jacob (يعقوب) Hanna (@jacob_hanna) <a href="https://twitter.com/jacob_hanna/status/1699465496029016299?ref_src=twsrc%5Etfw">September 6, 2023</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>Zahvaljujući autentičnoj kompleksnosti, modeli ljudskog embriona koje je napravio Hanin tim mogu da bace novo svjetlo na misteriozne početke embriona. Malo se zna o ranim embrionima jer ih je veoma teško proučavati, što zbog etičkih što zbog tehničkih razloga, iako su inicijalne faze razvoja ključne za kasniji razvoj.<br></p><p>Tokom ovih faza grumen ćelija koji se ubaci u maternicu sedmog dana postojanja za tri do četiri sedmice postaje formiran embrion koji već ima neke organe.</p><p>- Drama je u prvom mjesecu, ostatak od osam mjeseci trudnoće uglavnom predstavlja samo rast. Ali prvi mjesec je trenutno i dalje nepoznat. Naš model ljudskog embriona daje etički prihvatljiv i dostupan način proučavanja tog perioda. Prilično tačno imitira razvoj pravog ljudskog embriona, posebno pojavu njegove izvanredno fine arhitekture - rekao je prof. Jakob Hana.</p><h2>Mišiji embrioni</h2><p>Tim naučnika je razradio ranije iskustvo sa stvaranjem modela mišijih embriona od sintetičkih matičnih ćelija. Kao i u tom istraživanju, naučnici nisu koristili oplođene jajne ćelije ili maternicu. Započeli su s pluripotentnim matičnim ćelijama, koje imaju potencijal da se razviju u većinu, ako ne i u sve tipove ćelija. Neke od njih su dobijene od ćelija kože odraslih osoba i vraćene su u stanje matičnih ćelija. Druge su bile potomci matičnih ćelija uzgajanih u laboratoriju tokom nekoliko godina.Istraživači su onda koristili Hanin nedavno razvijen metod reprogramiranja pluripotentnih matičnih ćelija tako da mogu da se vrate korak unazad, u takozvano stanje naivnosti, kada su sposobne da postanu bilo koji tip ćelija. Ova faza korespondira sa sedmim danom prirodnog ljudskog embriona, kada on dolazi do materice. Hanin tim je prvi, još 2013., počeo da opisuje metode stvaranja takozvanih naivnih ljudskih ćelija, a nastavili su da poboljšavaju metode tokom godina.</p><p>Naučnici su podijelili ćelije u tri grupe. Ćelije koje će se razviti u embrion su ostavljene kakve su. Ćelije drugih grupa su tretirane samo hemikalijama, bez ikakve potrebe za genetskim modifikacijama, kako bi se pokrenulo pretvaranje u tipove tkiva potrebnih za održavanje embriona – posteljice, žumancetne kese i ekstraembrionalne membrane mezoderma koja na kraju stvara horion.</p><h2>Tipovi ćelija</h2><p>Ubrzo nakon što su izmiješane u optimalnim, specijalno razvijenim uvjetima, ćelije formiraju grumen, od kojeg je 1 posto sam organiziran u strukture nalik embrionu.</p><p>- Embrion se sam pokreće po definiciji, ne moramo da mu govorimo šta da radi, dovoljno je da pokrenemo njegov unutrašnji potencijal. Kritično je da se na početku pomiješaju pravi tipovi ćelija, koji mogu da se razviju samo od naivnih matičnih ćelija koje nemaju nikakve razvojne restrikcije. Kada to uradite, model embriona sam sebi kaže da počne razvoj - rekao je Hana.</p><p>Strukture nalik embrionu razvijene od matičnih ćelija normalno se razvijaju van materice 8 dana, čime dostižu razvojnu fazu koja je ekvivalent od 14 dana u razvoju ljudskog embriona. To je trenutak kada prirodni embrioni razvijaju unutrašnju strukturu koja im omogućuje početak sljedeće faze – razvoj početaka organa.</p>

<p>- Mnogi spontani pobačaji se događaju u prvih nekoliko sedmica, često prije nego što žena i zna da je trudna. To je, također, period kada nastaju defekti iako se oni otkrivaju mnogo kasnije. Naši modeli mogu da se koriste da otkriju biohemijske i mehaničke signale koji osiguravaju pravilan razvoj u ovoj ranoj fazi, kao i načine na koje razvoj može da ode u pogrešnom smjeru - rekao je Hana.</p><h2>Formiranje posteljice</h2><p>Tim je već otkrio da ako embrion nije trećeg dana protokola, koji korespondira sa 10. danom prirodnog razvoja, prekriven ćelijama koje formiraju posteljicu na pravi način, njegove unutrašnje strukture poput žumancetne kese neće uspjeti da se razviju.</p><p>- Naši modeli embriona pomoći će istraživačima da se posvete najosnovnijim pitanjima o tome šta je pravilan razvoj embriona - rekao je prof. Jakob Hana, piše Telegraf.rs.</p>

Tim istraživača s Naučnog instituta Vajzman uspio je uzgojiti taj model van maternice do starosti od 14 dana

Model ljudskog embriona napravljen u laboratoriju od matičnih ćelija

<p>Ingenutiy, NASA-in eksperimentalni marsovski helikopter, slavi veliko dostignuće: sveukupni staž od sto minuta leta i najduži let dosad.<br></p><h2>Slika naučne ciljeve</h2><p>Bespilotna letjelica u posljednjem je putovanju proputovala 217 metara prema sjeveru te u zraku provela 129 sekundi, dostigavši visinu od 10 metara te maksimalnu brzinu od 4,8 kilometara na sat. Cilj leta bio je promijeniti položaj helikoptera i istovremeno snimati slike označenih naučnih ciljeva, objavio je NASA-in Laboratorij za mlazni pogon (JPL).</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">Ingenuity has flown more than 100 minutes on Mars!<br><br>The <a href="https://twitter.com/hashtag/MarsHelicopter?src=hash&amp;ref_src=twsrc%5Etfw">#MarsHelicopter</a> completed Flight 57 over the weekend, traveling north for 713 ft (217 m) for 129 seconds. See the latest flight stats: <a href="https://t.co/7DMHj9KMYp">https://t.co/7DMHj9KMYp</a> <a href="https://t.co/CYNzJ4IcEY">pic.twitter.com/CYNzJ4IcEY</a></p>&mdash; NASA JPL (@NASAJPL) <a href="https://twitter.com/NASAJPL/status/1699428016047140947?ref_src=twsrc%5Etfw">September 6, 2023</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>Najdalje što je Ingenuity do danas proletio je 708,9 metara tokom misije u aprilu prošle godine. Najduže vrijeme provedeno u zraku bilo je 196,5 sekundi tokom leta odrađenog u avgustu 2021.</p><p>Ingenuity je na Mars stigao s NASA-inim roverom Perseverance u februaru 2021., a prvotni plan bio mu je testirati tehnologiju s ciljem otkrivanja može li helikopter poletjeti na planetu s atmosferom koja je manje gusta od Zemljine.</p><h2>Krater Jezero</h2><p>Helikopter od 1,8 kg, promjera elisa 48 cm, završio je kao pomoćnik roveru Perseverance, prikupljajući snimke iz zraka kako bi pomogao timu da sigurno planira i učinkovite rute za vozilo dok nastavlja istraživati krater Jezero s ciljem otkrivanja tragova drevnog života.</p><p>Uprkos nekoliko tehničkih problema, helikopter je nastavio impresionirati i čak je inspirirao NASA-ine inžinjere da naprave složeniju verziju za buduće misije na Mars i druge planete, zaključuje Digital Trends, prenosi Tportal.</p>

Eksperimentalni helikopter u nedavnom je letu proletio 217 metara, dosegnuvši sveukupno sto minuta leta

Ingenuity ne staje: Marsovski helikopter slavi još jedno dostignuće

<p>Američka vlada je vrlo tajnovita kada je u pitanju dijeljenje informacija o vanzemaljskom životu. No u želji za transparentnošću, ministarstvo odbrane objavilo je novi dokument u kojem se otkrivaju ''žarišta NLO-a u svijetu''. Uključuje kartu koja otkriva gdje je zabilježeno najviše viđenja neidentificiranih objekata, na temelju izvještaja između 1996. i 2023. godine.<br></p><h2>Rješavanje anomalija</h2><p>Karta dolazi nedugo nakon što je šef Pentagona priznao da su stotine misterioznih objekata uočene ''po cijelom svijetu''. Dr. Šon Kirkpatrik (Sean Kirkpatrick), direktor Pentagonovog ureda za rješavanje anomalija u svim domenama (AARO), rekao je: ''Vidimo ove 'metalne kugle' po cijelom svijetu i vidimo ih kako izvode vrlo zanimljive prividne manevre.''</p>

<p>Karta otkriva Nagasaki i Hirošimu u Japanu, istočnu i zapadnu obalu SAD, uključujući Kaliforniju, kao i dijelove Bliskog istoka. Otkriće da su Japan i regija Bliskog istoka – uključujući Irak i Siriju – žarišta NLO-a može iznenaditi entuzijaste koji viđenja obično povezuju sa SAD.</p><p>Konkretno, karta identificira regiju na jugozapadu zemlje, koja pokriva gradove Nagasaki i Hirošimu – koji su bili poznate mete američkih nuklearnih napada 1945. godine. Još jedna od japanskih vrućih tačaka je mala zajednica Iinomachi u prefekturi Fukušima, koja se naziva ''NLO grad''. Iinomachi je ''ukrašen'' na temu vanzemaljaca u nastojanju da privuče fanove i promovira sebe kao ''dom vanzemaljaca''.</p><h2>Šest slika NLO</h2><p>To je ujedno i baza istraživačkog instituta pod nazivom Međunarodni NLO laboratorij, otvorenog 2021. godine, a vodi ga entuzijasta Takeharu Mikami. U junu ove godine Međunarodni laboratorij za NLO objavio je šest slika ''vjerovatnih NLO-a'', izvijestio je ''Japan Times'', snimljenih u Kobeu i Fukušimi između ostalih regija.</p><p>Oni su suženi s ukupno 494 izvještaja koje je primio od ljudi u Japanu i inozemstvu u jednoj godini, iako se činilo da se većinom radilo o dronovima, pticama ili tek odrazu. Karta američke vlade nalazi se u dokumentu od pet stranica pod nazivom ''UAP Reporting Trends'', objavljenom na novoj web stranici All-domain Anomaly Resolution Office (AARO), odjela za NLO formiranog prošle godine.</p><p>Web stranica će javnosti pružiti informacije o AARO-u i njegovim ''naporima da razumije i riješi neidentificirane anomalne pojave''.</p><p>- Ova će web stranica pružati informacije, uključujući fotografije i videozapise, o riješenim slučajevima UAP-a nakon što budu deklasificirani i odobreni za javnu objavu - navodi se.</p><p>Web stranica mogla bi se protumačiti i kao pojačani napor američke vlade da bude manje tajanstvena o aktivnostima NLO-a. U prošlosedmičnoj izjavi dužnosnici ministarstva odbrane rekli su da će stranica pokazati koliko je Pentagon ''transparentan s američkim narodom''.</p><p>Došlo je to nedugo nakon što je istaknuti zviždač o NLO-ima dao bombastično svjedočenje pred Kongresom. U julu je bivši obavještajni dužnosnik Dejvid Gruš (David Grusch) ustvrdio da je Pentagon prikrivao dokaze povezane s vanzemaljcima.</p><p>Pod zakletvom je posvjedočio da je Pentagon iz prve ruke imao susrete ili saznanja o tajnim vladinim programima koji uključuju tehnologiju koja nije ''ljudska''.</p><h2>Uvjerljivi dokazi</h2><p>- Moji pouzdani izvori su podijelili uvjerljive dokaze u obliku fotografija, službene dokumentacije i povjerljivih usmenih svjedočanstava meni i mnogim kolegama - naveo je.</p><p>Također je tvrdio da američka vlada ima ''netaknuta vanzemaljska vozila'', iako nije pružio nikakve dokaze koji bi poduprli tu ili bilo koju drugu tvrdnju. Njegove je izjave, međutim, osudio šef Pentagonova ureda za NLO Šon Kirkpatrik, piše Tportal.</p>

Uključuje kartu koja otkriva gdje je zabilježeno najviše viđenja neidentificiranih objekata, na temelju izvještaja između 1996. i 2023. godine

Američka vlada objavila kartu svjetskih žarišta NLO-a

<p>Originalno obuhvatajući zapadni Antarktik i istočnu Australiju, o "Velikom južnom kontinentu" se teoretiziralo još od rimskih vremena i čak je djelimično otkriven u 17. stoljeću.<br></p><p>Međutim, trebala su gotovo četiri stoljeća da se geolozi konačno usaglase u vezi s novim kontinentom.</p><h2>Terra Australis</h2><p>Zbog toga, vratimo se na početno otkriće 1642. godine, kada je nizozemski trgovac i pomorac Abel Tasman krenuo u potragu za tajanstvenim osmim kontinentom, poznatim i kao Terra Australis na latinskom.</p><p>Krenuvši iz Jakarte (Indonezija), Tasman je sletio na Južni otok Novog Zelanda i počeo istraživati.</p><p>Prije nego što je uspio kročiti na kopno susreo je domorodačko stanovništvo Māori koji su bili, pa možemo reći, manje impresionirani evropskim mornarom.</p><p>Zapravo, bili su toliko frustrirani njegovom prisutnošću da su udarali u druge kanue koji su se pokušavali približiti kopnu i one koji su prenosili poruke glavnom brodu.</p><p>Nakon neuspjeha u pronalaženju nove zemlje Tasman se vratio kući i nikada se više nije vratio.</p><p>Ironično, ovo je bio prvi put da je bilo ko zabilježio informacije o misterioznom osmom kontinentu.</p><h2>Većinom pod vodom</h2><p>Gotovo 400 godina kasnije geolozi iz GNS-a su objavili otkriće novog kontinenta nazvanog Zealandia ili Te Riu-a-Māui, na maorskom dijalektu.</p><p>Ispostavilo se da je ovaj kontinent, koji ima otprilike 4,9 miliona kvadratnih kilometara i bio je skriven pred našim očima, većinom pod vodom.</p><p>Ovaj ogromni kontinent također je nekada bio dio drevnog superkontinenta Gondwana, koji je prije više od 500 miliona godina uključivao veći dio zapadnog Antarktika i istočne Australije.</p><p>Međutim, otprilike prije 105 miliona godina Zealandia se počela “odvajati” od superkontinenta iz razloga koje geolozi još potpuno ne razumiju.</p><p>- To je proces koji još potpuno ne razumijemo, Zealandia je počela da se odvaja - objasnio je Endi Tuloh (Andy Tulloch), jedan od geologa u institutu za istraživanje GNS Science na Zealandu, koji je otkrio ovu činjenicu 2017. godine.</p><p>Kako se Zealandia odvajala, počela je tonuti ispod vode, a više od 94 posto kontinenta ostalo je potopljeno hiljadama godina.</p><p>- Ovo je primjer kako nešto vrlo očigledno može potrajati da se otkrije - dodao je Tuloh, objasnivši da kontinent leži ispod dva kilometra dubine vode.</p><h2>Tri teritorija</h2><p>Njegov kolega Nik Mortimer (Nick), koji je vodio istraživanje, šaljivo je primijetio da je to “pomalo cool” i objasnio zašto je toliko dugo trajalo da se otkrije.</p><p>Rekao je: </p><p>- Ako razmislite o tome, svaki kontinent na planeti ima različite države na njemu, ali na Zealandiji postoje samo tri teritorija - prenosi Unilad.&nbsp;</p>

Originalno obuhvatajući zapadni Antarktik i istočnu Australiju, o njemu se teoretiziralo još od rimskih vremena 

Naučnici otkrili izgubljeni kontinent nakon 375 godina

<p>Rizik od moždanog udara moguće je smanjiti uz pomoć novorazvijene metode koja pomaže ljekarima da identificiraju pacijente s rizikom od nepravilnog otkucaja srca, poznatog kao atrijalna fibrilacija. Iako nije opasno po život, ovo stanje do 5 puta povećava rizik od prolaznog ishemijskog napada ili moždanog udara.<br></p><h2>Rezultati studije</h2><p>Tim istraživača s University of East Anglia razvio je novu „alatku“, a rezultati studije objavljeni su 27. avgusta u ''European Journal of Preventive Cardiology''. Kako je navedeno, novi način identifikacije osoba kojima prijeti rizik od moždanog udara otkriva četiri specifična faktora, koji mogu da predvide koji će pacijenti imati atrijalnu fibrilaciju. Ti faktori su:</p><p>starija životna dob</p><p>viši dijastolni (donji) krvni pritisak</p><p>problemi s koordinacijom</p><p>funkcija gornje lijeve komore srca.</p><p>Na osnovu ovih faktora naučni tim je kreirao jednostavan alat za ljekare koji će koristiti u praksi kako bi identificirali osobe pod visokim rizikom.</p><p>Vodeći istraživač profesor Vasilios Vasiliou s University of East Anglia Norwich Medical School smatra da je veoma važno identificirati ko je pod visokim rizikom i ko ima veću vjerovatnoću da će razviti atrijalnu fibrilaciju.</p><h2>Specifičan tretman</h2><p>- To zahtijeva specifičan tretman antikoagulansima, poznatim kao razrjeđivači krvi, kako bi se smanjio rizik od budućih moždanih udara. Pacijenti koji su imali moždani udar obično se podvrgavaju višestrukim analizama kako bi se utvrdio uzrok moždanog udara, jer to može da utječe na dugoročno liječenje. Te analize podrazumijevaju produženo praćenje srčanog ritma pomoću malog implantabilnog uređaja, koji se zove loop recorder, i ultrazvuka srca, odnosno ehokardiograma.</p><p>Istraživački tim je prikupio podatke od 323 pacijenta širom istočne Engleske, liječenih u Cambridge University Hospital, koji su imali moždani udar bez identificiranog uzroka – poznat kao embolijski moždani udar neodređenog izvora. Analizirali su medicinsku dokumentaciju, kao i podatke o produženom praćenju srčanog ritma, a proučavali su i njihove ehokardiograme.</p><p>- Utvrdili smo za koliko od ovih pacijenata je otkrivena atrijalna fibrilacija do tri godine nakon moždanog udara i nastavili da vršimo detaljnu procjenu kako bismo utvrdili da li postoje specifični parametri koji su u vezi sa identifikacijom atrijalne fibrilacije. Identificirali smo četiri parametra koja imaju veze s razvojem atrijalne fibrilacije, a koja su konstantno bila prisutna kod pacijenata koji su imali ovu aritmiju. Zatim smo razvili model koji se može koristiti za predviđanje ko će pokazati atrijalnu fibrilaciju u naredne tri godine, pa samim tim i biti u većem riziku od drugog moždanog udara u budućnosti - objasnio je profesor Vasilios Vasiliou i istakao da je nova metoda „veoma lak alat koji svaki ljekar može da koristi u kliničkoj praksi“.</p><h2>Srčani ritam</h2><p>- On potencijalno može da pomogne doktorima da pruže ciljaniji i efikasniji tretman ovim pacijentima, kao i da izdvoje ljude s većim rizikom od atrijalne fibrilacije koji bi mogli da imaju  koristi od produženog praćenja srčanog ritma i ranije antikoagulacije kako bi se spriječio budući moždani udar.</p>

Novi način identifikacije osoba kojima prijeti rizik od moždanog udara otkriva četiri specifična faktora

Naučnici razvili novu metodu kojom se smanjuje rizik od moždanog udara

<p>Indijski rover Pragjan završio je svoju šetnju po lunarnoj površini i sada će „odmarati“ dvije sedmice, saopćila je Indijska svemirska istraživačka organizacija (ISRO). Pauzu će imati i modul za slijetanje Vikram, prvi indijski modul koji se bezbjedno spustio na Mjesec i prvi koji je stigao do oblasti južnog pola, javio je NPR.<br></p><p>- Rover je ispunio svoje zadatke. Sada je bezbjedno parkiran i „spava“. Instrumenti APXS i LIBS su isključeni. Podaci iz njih se šalju na Zemlju pomoću modula za slijetanje. Trenutno, baterija je potpuno napunjena. Solarni paneli su orijentisani tako da prime svjetlo čim sunce izađe 22. septembra 2023. Resiver je uključen. Nadamo se uspješnom buđenju za novi set zadataka. Ako se to ne desi, rover će ostati tamo zauvijek, kao indijski lunarni ambasador - navodi se u postu ISRO na platformi X (nekadašnji Twitter).</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">Chandrayaan-3 Mission:<br>The Rover completed its assignments.<br><br>It is now safely parked and set into Sleep mode.<br>APXS and LIBS payloads are turned off. <br>Data from these payloads is transmitted to the Earth via the Lander.<br><br>Currently, the battery is fully charged.<br>The solar panel is…</p>&mdash; ISRO (@isro) <a href="https://twitter.com/isro/status/1698010732128764164?ref_src=twsrc%5Etfw">September 2, 2023</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>Slično saopćenje uslijedilo je nešto kasnije i za Vikram.</p><p>- Modul za slijetanje Vikram započet će fazu „spavanja“ danas. Podaci su prikupljeni na zemlji. Instrumenti su sada isključeni, ali su resiveri i dalje upaljeni. Vikram će „spavati“ kada ostane bez solarne energije u bateriji. Nadamo se da će se probuditi oko 22. septembra 2023. godine – poručili su iz ISRO-a na platformi X.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">Chandrayaan-3 Mission:<br>Vikram Lander is set into sleep mode around 08:00 Hrs. IST today. <br><br>Prior to that, in-situ experiments by ChaSTE, RAMBHA-LP and ILSA payloads are performed at the new location. The data collected is received at the Earth. <br>Payloads are now switched off.… <a href="https://t.co/vwOWLcbm6P">pic.twitter.com/vwOWLcbm6P</a></p>&mdash; ISRO (@isro) <a href="https://twitter.com/isro/status/1698618694795219401?ref_src=twsrc%5Etfw">September 4, 2023</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>Kada su poslani na Mjesec, u okviru historijske indijske misije Čandrajan-3, od modula i rovera se očekivalo da rade samo tokom jednog lunarnog dana, što je oko 14 dana na Zemlji. Novine Indian Express objavile su da elektronika na modulu i roveru nije dizajnirana da izdrži ekstremno niske temperature, koje će tokom lunarne noći dostići minus 120 stepeni, prenosi Nauka.rs.</p><p>- Tehnologija koja omogućuje da elektronska strujna kola i komponente rade na ekstremno niskim temperaturama jednostavno ne postoji u Indiji - rekao je za taj list Palava Bagla, naučni pisac i autor knjige o indijskom istraživanju svemira.</p><p>Indija je tek četvrta zemlja koja je uspješno spustila letjelicu na Mjesec, poslije SSSR, SAD i Kine, ali i prva zemlja koja je to uspjela u oblasti lunarnog južnog pola.</p>

Pragjan je ispunio svoje zadatke, parkiran je i sada „odmara“ do 22. septembra, saopćio je ISRO

Počinje lunarna noć: Indijski rover otišao na „spavanje“, slijedi isključenje modula

<p>Braon oči bebe od svega šest mjeseci postale su indigo plave nakon što mu je dat antivirusni lijek favipiravir za liječenje COVID-19, javio je LiveScience. Ovaj slučaj je neobičan, ali nije prvi put da su doktori prijavili promjenu boje očiju nakon prepisivanja favipiravira za koronavirus. Šta je razlog za ovaj bizaran efekt?<br></p><h2>Favipiravir ubija viruse&nbsp;</h2><p>Favipiravir je antivirotik koji se koristi da ubije različite vrste virusa, uključujući i influencu i ebolu, tako što sprečava viruse da repliciraju svoj genetski materijal. Specifično dobro djeluje na viruse koji koriste RNK kao genetski materijal. Dok virusi prave kopije svog RNK, lijek se ubacuje u molekule RNK koji još rastu i izaziva mutacije. Tokom rane 2020. lijek je odobren u Kini za liječenje SARS-CoV2, koji je zasnovan na RNK. Od tada nekoliko zemalja, uključujući Indiju i Tajland, odobrilo je korištenje lijeka za liječenje COVID-19. U Tajlandu favipiravir je glavni antivirotik koji se daje djeci zaraženoj koronom.</p><p>Uobičajene nuspojave favipiravira su dijareja, pad u broju bijelih krvnih zrnaca i povišen nivo mokraćne kiseline u krvi, koja, ako se ne liječi, može da izazove mučninu i da dovede do stvaranja kamena u bubrezima. Ipak, više puta je zabilježena i pojava promjene boje očiju.</p><p>Neobična nuspojava prvi put je prijavljena u decembru 2021., kada su mladiću od 20 godina braon oči odjednom postale plave, i to dan nakon što je popio prvu dozu. Ljeto prije toga jedna grupa doktora imala je pacijenta koji je došao u bolnicu s ultraljubičastom lampom da bi im pokazao da su mu oči fluorescentne nakon što je popio favipiravir. Tokom 2022. prijavljen je i slučaj fluorescentnih mrlja u bionjačama troje ljudi, kao i na noktima i zubima. Naravno, nakon što su počeli da koriste ovaj lijek.</p><h2>Gomilanje plavog pigmenta</h2><p>Najnoviji slučaj je promjena boje očiju kod šestomjesečnog dječaka. Prema izvještaju objavljenom u žurnalu ''Frontiers in Pediatrics'', dječak je odveden u bolnicu u Tajlandu nakon što je dobio visoku temperaturu i kašalj. Kada je utvrđeno da je pozitivan na COVID-19, date su mu tablete favipiravira i sirup s tim lijekom. Poslije samo 18 sati njegova majka primijetila je promjenu u njegovim očima, koje su do tada bile tamno braon. Odjednom su na svjetlu bile plave. Nakon što je pregledao dijete, doktor je otkrio gomilanje plavog pigmenta u obje rožnjače.</p><p>Dječak je primao favipiriv tri dana, nakon čega su simptomi COVID-19 postali mnogo blaži. Doktori su zaustavili daljnju terapiju zbog čudne promjene boje očiju. Pet dana nakon toga oči dječaka su ponovo imale uobičajenu boju.</p><p>- Uobičajeno je da boju očiju određuje dužica, a ne rožnjača. Određuje je količina pigmenta koja je prisutna u dužici od rođenja - rekao je za ''LiveScience'' dr. Vik Šarma, očni hirurg iz Klinike LondonOC u Britaniji, koji nije bio uključen u ovaj slučaj.</p><p>Vjeruje se da je plava boja koju je izazvao favipiravir može da bude posljedica načina na koji tijelo procesuira lijek: kada se on rastvori, moguće je da otpušta fluorescentne hemikalije koje se iz nekog razloga sakupljaju u rožnjači, dodao je Šarma. Kao dokaz toga navode se primjeri fluorescentnih fleka u noktima i kosi kod pojedinih pacijenata. </p><h2>Nepoznat dugotrajan efekt</h2><p>U novoj studiji ljekari su napisali da promjena boje očiju može biti posljedica lijeka, njegovih metabolita ili dodatnih sastojaka u tabletama poput titanij-dioksida i oksid željeza. Tablete favipiravira povremeno su bile fluorescentne pod ultraljubičastim svjetlom u laboratoriju, primijetili su oni, pa je moguće da su se te fluorescentne komponente gomilale u različitim tkivima.</p><p>Ljekari su pregledali oči dječaka dvije sedmice nakon što je izliječen od korone i više nije bilo nikakvih znakova problema s njegovim očima. Međutim, napisali su oni, nije poznato da li je moguće da ta promjena boje očiju može da ima dugotrajni efekt, piše Telegraf.rs.</p>

Ljekari su bili u šoku kada je promijenjena boja očiju šestomjesečnog dječaka nakon što je započeo terapiju favipiravirom

Oči bebe postale indigo plave nakon što joj je dat lijek protiv COVID-19

<p>Naučnici su razvili test prstiju koji preko znoja otkriva da li u krvi pacijenata ima antipsihotika. Antipsihotici liječe nevjerovatno ranjive pacijente. Međutim, održavanje režima liječenja je teško za mnoge pacijente, a s druge strane, neuzimanje lijekova se dovodi u vezu s većim rizikom od loših zdravstvenih ishoda.&nbsp;</p><h2>Brža alternativa</h2><p>Ovi lijekovi su također veoma moćni, s jakim neželjenim efektima, a testovi krvi se često koriste za utvrđivanje pacijentove doze i potvrdu da uzimaju preporučenu dozu.<br></p><p>Testovi krvi su za brojne pacijente dosta invazivni i potencijalno neprijatni. Međutim, naučnici su sada otkrili način da testiraju nivo uobičajenih antipsihotika u znoju iz otisaka prstiju pacijenata, nudeći tako bržu, udobniju i pogodniju alternativu vađenju krvi kako bi pratili zdravstveno stanje pacijenata.</p><p>- Naš test nudi pacijentima brz i dostojanstven način da budu posvećeni antipsihotičkom liječenju, a ovaj neinvazivni pristup se također može prilagoditi drugim terapijskim režimima - objasnila je autorica studije Katerin Longman (Katherine) s University of Surrey. </p><p>Naučnici su već znali da neki lijekovi mogu da se otkriju u znoju s vrha prsta, bez potrebe za specijalističkim osobljem i uz lakše skladištenje i transport. Uzorci znoja prstiju, za razliku od krvi, mogu da se transportiraju na sobnoj, odnosno temperaturi iz okruženja.</p><p>Kako bi testirali da li antipsihotici također mogu da se otkriju u znoju, naučnici su ispitali 60 pacijenata koji su primali klozapin, kvetiapin ili olanzapin, kao i 30 osoba u kontrolnoj grupi.</p><h2>Dali uzorke</h2><p>Pacijenti koji su uzimali klozapin, tačnije njih 11, složilo se da daju uzorke krvi kako bi mogla da se testira korelacija između indikatora znojenja prstiju i indikatora krvi. Od pacijenata je traženo da prijave svoju dozu i posljednju dozu koju su uzeli.</p><p>Zatim su istraživači prikupljali uzorke prije i poslije pranja ruku, jer se smatra da oprane ruke daju bolju sliku ekrinog znoja, koji dolazi iz vrhova prstiju. Pacijenti su u trajanju od 30 sekundi pritiskali vrhovima prstiju specijalni papir. Ovi uzorci su zatim sakupljeni i analizirani korištenjem masene spektrometrije tečne hromatografije.</p><p>Također je provjeravano i da li test znoja iz prstiju isto reagira na osobe koje uzimaju antipsihotike, kao i na onima koji su samo dodirivali lijekove. Ova kontrola je provjeravala da li bi test mogao da bude kompromitiran ako pacijenti dodiruju lijek, naprimjer. Naučnici su uspjeli da potvrde pouzdanost metode i da naprave razliku između prisustva lijekova u pacijentovom znoju i prisustva lijeka na njegovim rukama.</p><h2>Pilot-analiza</h2><p>Test znoja s prstiju je tačno otkrio prisustvo antipsihotika kod svakog pacijenta koji ih je uzimao. Najefikasniji je bio za klozapin, gdje je pilot-analiza grupe pacijenata otkrila da su nivoi metabolita klozapina u znoju prstiju u korelaciji s nivoima pronađenim u krvi.&nbsp;</p><p>Ovo, kažu istraživači, otvara mogućnost da će test na kraju biti u stanju da odredi tačnu količinu nivoa antipsihotika u pacijentovom znoju umjesto da ih samo otkrije. Tim naučnika trenutno istražuje metode za kvantifikaciju nivoa lijeka u otisku prsta, kao i da li se otisci prstiju mogu koristiti za dijagnozu bolesti, naprimjer, piše Telegraf.rs.</p>

Antipsihotici liječe nevjerovatno ranjive pacijente i ljekarima je vrlo teško da prate da li oni uopće uzimaju svoju terapiju

Kreiran test otiska prstiju koji iz znoja otkriva prisustvo antipsihotika kod pacijenata

<p>Naučnici su otkrili potencijalni novi antibiotik, klovibaktin, dobiven iz bakterija pronađenih u pjeskovitom tlu Sjeverne Karoline u SAD. Jedinstveni način djelovanja tog novog antibiotika budi nadu u smanjenje razvoja otpornosti na lijekove kod bakterija.<br></p><p>Klovibaktin je otkriven u laboratorijima NovoBiotica, farmaceutskog startupa, i iako je u ranoj fazi, obećava kao budući terapeutski lijek.</p><p>Mikrobiolog s Univerziteta „Northeastern“ Kim Luis (Lewis) izrazio je optimizam otkrićem klovibaktina. </p><p>- Mislim da je ovo kraj puta u evoluciji otpornosti na antibiotike - rekao je Luis.</p><p>Studija vezana za to revolucionarno otkriće objavljena je u časopisu Cell.</p><h2>Na pravom putu</h2><p>To je značajno zbog rastuće krize otpornosti na antibiotike, koja je bila treći vodeći svjetski uzrok smrti u 2019. godini i predviđa se da će pridonijeti deset miliona smrti godišnje do 2050. godine, prenosi Zimo.hr.</p><p>- Važno je, ipak, ostati oprezan. Na prvom smo koraku. Najvažnija stvar u vezi s klovibaktinom, osim što obećava kao predvodnik u lijekovima, da proširuje naše razumijevanje antibiotika i onoga što je moguće - naglasio je Luis.</p><p>Razvijanje novih antibiotika je izazovno, prvenstveno zato što 99 posto bakterijskih vrsta ne sarađuje s laboratorijskim uvjetima rasta. Kako bi to riješili, Luis i njegov tim upotrijebili su tehniku koja uključuje produženo razdoblje inkubacije s pjeskovitim tlom. Nakon tri mjeseca pojavila se nova bakterijska vrsta Eleftheria terrae carolina, iz koje je izoliran klovibaktin.</p><h2>Kako djeluje klovibaktin</h2><p>- Budući da je klovibaktin izoliran iz bakterija koje se prije nisu mogle uzgajati, patogene bakterije prije nisu vidjele takav antibiotik i nisu imale vremena razviti otpornost . pojašnjava Markus Vingart (Weingarth), hemičar s Univerziteta u Utrehtu.</p><p>Klovibaktin djeluje tako da se veže za fosfatne molekule unutar ćelijske stijenke bakterije. Ova jedinstvena i nepromjenjiva meta čini bakterijama izazovnim razvoj otpornosti. Iako se ovaj mehanizam bavi jednim aspektom rezistencije na antibiotike, ipak ne garantira punu prevenciju rezistencije.</p><p>Ono što je obećavajuće jeste da je klovibaktin već pokazao učinkovitost protiv infekcija bakterijom MRSA kod miševa i pokazao je netoksičnost za kultivirane ljudske laboratorijske ćelije. Tokom ovih pokusa nije primijećena rezistencija, što daje nadu za razvoj dugotrajnih antibiotika.</p>

Već pokazao učinkovitost protiv infekcija bakterijom MRSA kod miševa

Pronađen jedinstven antibiotik na koji bakterije nemaju odgovor

<p>Izuzetno dobro očuvana kožna cipela djeteta iz željeznog doba pronađena je u Austriji tokom iskopavanja u Dirnbergu, u blizini historijski značajnog grada Halajn.</p><p>Od 2001. godine njemački muzej rudarstva u Bohumu, dio Istraživačkog muzeja Lajbnic, izvodi rudarska arheološka istraživanja u oblasti Dirnberga. Dirnberg kod Salcburga je poznat po rudarenju kamene soli, već u vrijeme željeznog doba.</p><h2>Dizajn cipele&nbsp;</h2><p>Zbog prezervativnih efekata te soli, organski ostaci su naročito dobro očuvani, nasuprot drugim iskopavanjima, sa malo takvih pronalazaka. Tokom ovogodišnje kampanje u tunelu Georgenberg, svjetlost je ugledala dječija cipela napravljena od kože, piše ArkeoNews.</p><p>Ta cipela od kože odgovara današnjoj cipeli veličine 30. Oblik, kao i vezice poput pertli, vjerovatno napravljene od lanenog materijala, još su čitavi. Dizajn cipele dodatno razjašnjava njenu proizvodnju, najvjerovatnije u drugom stoljeću prije nove ere, prenosi Nauka.rs.</p><p>- Organski materijali se obično raspadnu tokom vremena. Pronalasci poput ove dječije cipele, kao i ostataka platna ili izmeta, poput pronađenih u Dirnbergu, pružaju izuzetno rijedak uvid u život rudara iz željeznog doba - rekao je vođa istraživačkog projekta prof. dr. Tomas Štelne.</p><p>Nekoliko pronalazaka kožnih cipela je već zabilježeno u Dirnbergu, ali je dječija cipela uvijek nešto specijalno, pošto dokazuje prisustvo djece pod zemljom.</p><h2>Vezice od lanenog materijala</h2><p>Osim toga, u ovom slučaju, kao izuzetak, ostatak vezice od lanenog materijala je sačuvan. Tako se može zaključiti kako je obuća vezivana.</p><p>Arheolozi su u blizini pronašli i druge organske materijale, tj. dio drvenog ašova u obliku sječiva i ostatke krzna sa vezicama, vjerovatno dio krznene kapuljače.</p><p>Istraživački rad na preistorijskoj proizvodnji soli u Dirnbergu kod Halajna u Austriji dio je dugoročnog istraživačkog projekta u saradnji sa Institutom za arheološke nauke na Rurskom univezitetu u Bohumu, a finansira ga kompanija za proizvodnju soli „Salinen“ Austrija.</p>

Zbog prezervativnih efekata te soli, organski ostaci su naročito dobro očuvani, nasuprot drugim iskopavanjima, sa malo takvih pronalazaka

Pronađena kožna dječija cipela stara 2.000 godina: Odgovara broju 30

<p>U blizini piramide Maja u arheološkom nalazištu Moral-Reforma u Meksiku arheolozi su otkrili grobnice 13 pojedinaca, od kojih su dvije osobe obezglavljene prilikom rituala žrtvovanja bogovima, a pet su imale produžene lobanje zbog namjerne deformacije, piše LiveScience.</p><h2>Grobnice su nastale između 600. i 900. godine</h2><p>Istraživači meksičkog Nacionalnog instituta antropologije i historije (INAH) inicijalno su otkrili grobnice u aprilu, ali su tek sada objavili njihov pronalazak jer su potvrdili da su u pitanju ljudski ostaci. Grobnice su nastale između 600. i 900. godine, u vrijeme kada je kultura Maja cvjetala u regionu, objavio je INAH u saopćenju.</p><p>U grobnici su otkrivene ljudske lobanje, fragmenti vilica, kosti donjih i gornjih ekstremiteta. Analize su pokazale i da su neke kosti prekrivene crvenim pigmentom.</p>

<blockquote class="twitter-tweet"><p lang="en" dir="ltr">Deformed skulls and ritual beheadings found at Maya pyramid in Mexico <a href="https://t.co/oSACbGvy4F">https://t.co/oSACbGvy4F</a></p>&mdash; Live Science (@LiveScience) <a href="https://twitter.com/LiveScience/status/1695188327136195062?ref_src=twsrc%5Etfw">August 25, 2023</a></blockquote> <script async src="https://platform.twitter.com/widgets.js" charset="utf-8"></script>

<p>Anatomsko ispitivanje pokazalo je da su svi sahranjeni pojedinci imali između 17 i 35 godina. Tokom prvog milenija, Maje su ponekad žrtvovale ratne zarobljenike, ali nije jasno da li su ovi ljudi bili zarobljenici ili ne, prenosi Nauka.rs.</p><h2>Česta praksa među Majama</h2><p>Istraživačima su posebno zanimljive produžene lobanje pet individua. Vjeruje se da je ta deformacija postizana vezivanjem glave trakama u djetinjstvu i tokom odrastanja. To je bila česta praksa među Majama, ali je zabilježena i kod nekih naroda u Japanu, kod Huna, u srednjovjekovnoj Evropi i među nekim američkim urođeničkim plemenima. Ne zna se da li je ta namjerna deformacija lobanje mijenjala socijalni status osobe na bolje, piše LiveScience.</p><p><br></p>

<p>Moral-Reforma bio je centar jednog majanskog kraljevstva koje je povremeno bilo u savezništvu sa drugim majanskim gradovima poput Kalakmula i Palenkea, naveo je INAH. Istraživanja i iskopavanja u Moral-Reformi uveliko traju, a do sada su arheolozi otkrili 76 zgrada iz pretkolumbijskog perioda. Ipak, kada je riječ o dobro očuvanim piramidama nedaleko od mjesta gdje su otkrivene lobanje, arheolozi ne znaju kom božanstvu je bila posvećena glavna piramida u gradu.<br></p>

Napravljen prvi uređaj koji detektira rane znake odbacivanja presađenih organa

Naši preci su pretvarali kamenje u sfere, ali niko ne zna kako su ih koristili

Čudesan predmet zlatnog sjaja pronađen na dnu okeana, naučnici zbunjeni

Jednom u 400 godina: Iduće sedmice moći ćemo golim okom vidjeti zelenu kometu, evo gdje i kako

Kineski naučnici razvili ljudski bubreg iz svinjskih embrija

Model ljudskog embriona napravljen u laboratoriju od matičnih ćelija

Ingenuity ne staje: Marsovski helikopter slavi još jedno dostignuće

Američka vlada objavila kartu svjetskih žarišta NLO-a

Naučnici otkrili izgubljeni kontinent nakon 375 godina

Naučnici razvili novu metodu kojom se smanjuje rizik od moždanog udara

Počinje lunarna noć: Indijski rover otišao na „spavanje“, slijedi isključenje modula

Oči bebe postale indigo plave nakon što joj je dat lijek protiv COVID-19

Kreiran test otiska prstiju koji iz znoja otkriva prisustvo antipsihotika kod pacijenata

Pronađen jedinstven antibiotik na koji bakterije nemaju odgovor

Pronađena kožna dječija cipela stara 2.000 godina: Odgovara broju 30

Pored piramide Maja otkriveni ostaci obezglavljenih muškaraca i deformirane lobanje

Nauka

Napravljen prvi uređaj koji detektira rane znake odbacivanja presađenih organa

Naši preci su pretvarali kamenje u sfere, ali niko ne zna kako su ih koristili

Čudesan predmet zlatnog sjaja pronađen na dnu okeana, naučnici zbunjeni

Jednom u 400 godina: Iduće sedmice moći ćemo golim okom vidjeti zelenu kometu, evo gdje i kako

Kineski naučnici razvili ljudski bubreg iz svinjskih embrija

Model ljudskog embriona napravljen u laboratoriju od matičnih ćelija

Ingenuity ne staje: Marsovski helikopter slavi još jedno dostignuće

Američka vlada objavila kartu svjetskih žarišta NLO-a

Naučnici otkrili izgubljeni kontinent nakon 375 godina

Naučnici razvili novu metodu kojom se smanjuje rizik od moždanog udara

Počinje lunarna noć: Indijski rover otišao na „spavanje“, slijedi isključenje modula

Oči bebe postale indigo plave nakon što joj je dat lijek protiv COVID-19

Kreiran test otiska prstiju koji iz znoja otkriva prisustvo antipsihotika kod pacijenata

Pronađen jedinstven antibiotik na koji bakterije nemaju odgovor

Pronađena kožna dječija cipela stara 2.000 godina: Odgovara broju 30

Pored piramide Maja otkriveni ostaci obezglavljenih muškaraca i deformirane lobanje