Komentirajući navode Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), Globalnog fonda za borbu protiv AIDS-a, tuberkuloze i malarije i Svjetske banke (SB) da je zdravstveni sistem BiH, uprkos njegovoj neefikasnosti, previše plaćen, predsjednik Ljekarske komore FBiH Harun Drljević u razgovoru za „Avaz“ kaže da je sve što je konstatirano relativno tačno te da na papiru zdravstveni sistem BiH zaista troši 11 posto bruto društvenog proizvoda (BDP).

 - Također, i u Njemačkoj zdravstveni sistem troši 11,6 posto, ali ovdje je potrebno voditi računa koliki je BDP Njemačke, a koliki naše države. Ipak, i pored ove činjenice, u praksi to mnogo manje znači, jer osnivači zdravstvenih ustanova ne izvršavaju svoje obaveze prema tim ustanovama - pojasnio je Drljević.

Nova bolnica   

Dodao je da je, naprimjer, dug Kantonalne bolnice Zenica bio 25 miliona KM, a akumulirani dug korisnika zdravstvenih usluga u ZDK bio je 72 miliona KM.

 - Za te pare mogli smo vratiti dug i napraviti novu bolnicu. Drugo, apsolutno je tačno da se od ministara zdravlja, njihovih zamjenika, pomoćnika, savjetnika, sekretarica, pravnika, ekonomista, vozača i kafe-kuharica u Federaciji može formirati oveća vojna formacija. Druga ovakva formacija može se formirati od direktora zdravstvenih fondova, njihovih zamjenika, pa sve do kafe-kuharica – istakao je Drljević.

Prema njegovim riječima, to je ipak nešto što je nama u BiH donio Okvirni mirovni sporazum za BiH, postignut u Dejtonu.

 - Ti novoformirani fondovi, ranije zvani SIZ-ovi, nepotrebni su posrednici u zdravstvenom sistemu. Takvo nešto na Zapadu već više od stoljeća rade osiguravajuće kuće. Ali, upravo preko tih fondova vlast kontrolira zdravstveni sistem, tačnije novac u sistemu, i nameće se kao poslodavac medicinskoj akademskoj zajednici - smatra Drljević.

 Reforma zdravstva

Dodaje da fondovi postaju servis aktuelnoj vlasti umjesto da budu servis zdravstvenom sistemu u državi.

- Stoga je nužno pod hitno uvesti plaćanje prema ishodu liječenja, a ne prema broju pruženih zdravstvenih usluga. Mislim da je upravo to ključ buduće reforme zdravstva u našoj državi. Vlast ili, u slučaju BiH, bolje reći političke stranke pod hitno moraju reći kakav zdravstveni sistem žele i koliko novca za takav sistem mogu dati. Kada bih se ja pitao, ne bih pristao na smanjenje izdvajanja novca za zdravstvo, pa neka to bude i 11 posto BDP-a, već bih reformirao zdravstvo kako bi sa tih 11 posto bilo efikasnije i kvalitetnije – zaključio je Drljević.

Sarajlija vrijedi 2,5 puta više nego Zeničanin ili 4 puta više nego Bišćanin

 - Iznosi za zdravstvenu zaštitu koji se razlikuju od kantona do kantona u FBiH doveli su do teške diskriminacije pacijenata. Pa tako Sarajlija vrijedi dva i po puta više nego Zeničanin ili četiri puta više nego Bišćanin. Pristup zdravstvenoj zaštiti je loš, često je i put pacijenata nejasan. Ne postoji odgovornost za ishod zdravstvene zaštite! Nikad nijedan ministar, nijedan direktor nekog zdravstvenog fonda, nijedan direktor neke ustanove nije odgovarao za loš ishod zdravstvene zaštite, ali se to od ljekara itekako traži - naglasio je Drljević.