Predsjedavajući Komisije za ostvarivanje ravnopravnosti spolova Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) Mirsad Isaković i član te komisije Saša Magazinović učestvovali su danas u Sarajevu u radu Konferencije pod nazivom „BiH između ustavnih reformi i Evropske unije (EU): perspektive građanske države i zahtjeva za ravnopravnošću“.
U uvodnom obraćanju, učesnicima Konferencije, koja je održana u okviru obilježavanja sedmice ravnopravnosti spolova i čiji su suorganizatori Inicijativa „Građanke za ustavne promjene“ i Agencija za ravnopravnost spolova Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, predsjedavajući Komisije za ostvarivanje ravnopravnosti spolova Predstavničkog doma PSBiH Mirsad Isaković istaknuo je da je Komisija još 2013. godine razmatrala dokument pod nazivom „Platforma ženskih prioriteta za ustavne promjene sa amandmanima na Ustav BiH“, koju je izradila Inicijativa „Građanke za ustavne promjene“.
Prema Isakovićevim riječima, amandmani na Ustav BiH, koje je Komisija podržala i dostavila Vijeću ministara BiH, nikada nisu razmatrani, iako je riječ o rješenjima kojima se garantira veći stepen ustavne zaštite ravnopravnosti spolova. Uprkos tome, rekao je Isaković, o izazovima na putu ka ustavnim rješenjima s ciljem uspostavljanja pune ravnopravnosti i jednakosti građana i građanki, u BiH mora se razgovarati, posebno u kontekstu procesa pridruživanja EU i obaveza iz tog procesa koje stoje pred našom zemljom.
Član Komisije za ostvarivanje ravnopravnosti spolova Predstavničkog doma PSBiH Saša Magazinović ocijenio je da proces evropskih integracija, koji podržava preko 70 posto građana BiH, pruža priliku za integraciju bosanskohercegovačkog društva. Magazinović je, međutim, ocijenio da se to ne dešava jer u proces nisu uključeni civilno društvo, akademska zajednica i mediji, pa čak ni pojedine institucije koje nemaju informacije o tome šta se dešava u procesu evropskih integracija BiH. Prema mišljenju Magazinovića, potrebno je uspostaviti pravno uređeno društvo i očistiti političku scenu od kriminala i korupcije, što je, kako je naglasio, preduvjet za pristupanje izmjenama Ustava u pravcu jednakopravnosti građana.
Na Konferenciji je govorio i profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu dr. Nezruk Ćurak, koji je apelirao na predstavnike civilnog društva da pojačaju pritisak na političke elite, među kojima, kako je ocijenio, ne postoji politička volja za promjenu Ustava u pravcu uspostavljanja jednakopravnosti građana.
O rodnim perspektivama Ustava BiH i o zahtjevu za uspostavljanje ustavne kategorije „građanke“ u ime Inicijative „Građanke za ustavne promjene“ govorila je Lejla Gačanica, dok se u ime Agencije za ravnopravnost spolova Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH obratila Kika Babić-Svetlin.