„Rat AID-a i hrvatskih obavještajnih službi”, naslov je teksta autorice Vildane Selimbegović objavljenog u 98. broju sedmičnika „Dani” od 29. marta 1999. godine. Tu su iz još jednog ugla rezimirana dešavanja nakon što je od posljedica atentata u Sarajevu podlegao federalni doministar policije Jozo Leutar.

Svi protiv svih

Podsjetimo, eksplozija u kojoj je teško ranjen Leutar dogodila se 16. marta 1999. godine, a on je umro 12 dana kasnije od teških povreda. Dan poslije u „Danima” je pisalo:

- Zašto je puklo u automobilu doministra policije i ko je bijeli Golf Federalnog MUP-a pretvorio u brdo lima, ne zna se. Jednako je nepoznat i nalogodavac ovog, po svim definicijama, klasičnog terorističkog akta, 132. u FBiH i, očito, najinspirativnijeg za kovanje teorija zavjere.

Ono što se zna je sljedeće: u danu eksplozije Sarajevo je vrvjelo od hrvatskih obavještajaca, policijskim istražiteljima su ispred nosa odmaglila dva svjedoka atentata, a i crni Audi... SDA, HDZ, AID, SIS, HIS, mudžahedini, fundamentalisti, teroristi uvježbani u srednjoj Bosni... Ko je kriv? Za sada, rekli bi ulični kockari u zemlji u kojoj je i izlazak na ulicu postao hazard - svaka igra, svaka dobija - objavili su „Dani” prije 19 godina, a na pitanje ko je kriv, ni do danas odgovora na sudu nema.

U tekstu se tada potcrtavala i činjenica da se, osim što je ubijen, tadašnji zamjenik ministra unutrašnjih poslova Jozo Leutar našao „u epicentru rata” koji se u to vrijeme u BiH vodio između tadašnjih bošnjačkih i hrvatskih tajnih službi.

25 tajnih službi

- Eksploziv u automobilu u kojem je unesrećen zapravo je jedna od etapa bespoštednih borbi svih protiv svih. Ili jednostavnije rečeno: terorista u službi političkog kriminala, ali i raznih obavještajnih službi kojih u Bosni i Hercegovini ima, kažu, i previše. Identificiranih 25, neidentificiranih sam Bog zna koliko.

Uz prisustvo i operativno pokrivanje stranih obavještajaca, najjači obavještajni rat ipak je federalne prirode. Vode ga hrvatske obavještajne službe protiv domaćeg AID-a. Razloga je bezbroj: od želje za trećim entitetom do panike zbog Haaga izazvane najnovijim zbivanjima na suđenju generalu Tihomiru Blaškiću.

No, ne treba prebrzo zaključivati: iako se politički vrh u bosanskih Hrvata koristi u optužbama istim metodama kao i bošnjački vrh u odbrani, za sarajevsku bombu niko nije kriv dok se ne dokaže suprotno - istaknuto je u tekstu „Dana” od 29. marta 1999. pod naslovom „Rat AID-a i hrvatskih obavještajnih službi”.

Odgovornost 

- A što se odgovornosti tiče, ona u znatno većem omjeru pada na bošnjačka pleća iz prostog razloga što je eksplodirala tek nakon svih onih eksplozija koje su, u manjoj ili većoj mjeri, tresle srednju Bosnu, ali i ostatak Federacije - upozoravali su „Dani” u tekstu otprije 19 godina povodom atentata na federalnog doministra policije Jozu Leutara.

(Sutra: 132. teroristički akt na prostoru Federacije)