Garaplija tvrdio da je Herendina i uloga „Ševa” bila zločinačka #Feljton Garaplija i Herenda 23.02.2017# 

Nastavljajući ispovijest datu novinarima „Slobodne Dalmacije” dok je ležao u KPZ Zenica prije 18 godina, bivši agent AID-a Edin Garaplija, koji je prvobitno bio osuđen pa kasnije oslobođen optužbi za otmicu i pokušaj ubistva nekadašnjeg pripadnika zloglasnih „Ševa” Nedžada Herende, govorio je i o saznanjima o metodama kojima su se služile „Ševe”.

Akcija „Trebević”

Govorili ste da su se „Ševe“ koristili i metodom tihe likvidacije. O čemu se zapravo radi?

- Herenda nam je pričao kako je Dautbašić, zajedno s inženjerom kemije Faikom Kulovićem, projektirao jednu vrstu injekcije koja pod jakom oprugom trenutačno ubrizgava dozu cijankalija u tijelo žrtve, što bi izazivalo trenutnu smrt. Nakon toga bi se obavila obdukcija koju je potpisivao dr. Ilijas Dobrača. On bi u toj obdukciji konstatirao kako se radilo o prirodnoj smrti, srčanom udaru i slično.

Herenda je naveo kako su tako ubili zastupnika SDS-a u Skupštini RBiH Najdanovića te jednu osobu u Zenici, čijeg se imena sada ne sjećam, ali postoji pisani trag u Herendinu iskazu.

Jesu li „Ševe“ korištene i za djelovanje na prvim crtama obrane, na Kazanima, mjestu ispod Trebevića?

U tijeku operacije "Trebević", odnosno pokušaja lišavanja slobode zapovjednika Desete brdske brigade Mušana Topalovića Cace i njegovih suradnika, „Ševe“ su odigrali svoju zločinačku ulogu. To je bilo nepoznato javnosti, a izišlo je na vidjelo tek uhićenjem Herende.

Širi sukob

„Ševe“ su od svojih nalogodavaca iz policijskog i vojnog vrha, s jedne strane Ugljena i Alispahića, a s druge Mujezinovića, Muslimovića i Jašarevića, dobili specijalni zadatak, odnosno zapovijed da pobiju što više pripadnika Desete brdske brigade Armije BiH. Bili su podijeljeni u dvije skupine, spremni za istodobno gađanje.

Jedna skupina je imala zadatak gađati pripadnike prema kojima je poduzeta akcija "Trebević", dakle Desete brdske brigade, a druga skupina je snajperom gađala pripadnike postrojba koje su bile poslane da izvrše uhićenja. Tada je došlo do jednog krvoprolića u kojemu je nekoliko ljudi izgubilo život, što je izazvalo burnu reakciju, a poslije je sve to preraslo u jedan širi sukob – tvrdio je Garaplija 2000. godine.

Je li zadatak „Ševa“ bio provocirati unutarnji sukob u Armiji 

Koji je bio krajnji cilj nalogodavaca tog pokolja?

- Analizom svih tih saznanja dobivenih od Herende, može se doći do zaključka da je zadatak „Ševa“ tada bio provocirati unutarnji sukob u Armiji BiH kako bi se, vjerojatno, oslabila obrambena moć na linijama prema srpskom agresoru.

Imate li saznanja po kojima su Ševe sudjelovali u istjerivanju Srba i Hrvata iz njihovih stanova u Sarajevu?

- Da, Herenda je naveo nekoliko primjera prebacivanja određenih ljudi srpske i hrvatske nacionalnosti, za koje su dobivali zadatke da ih odvedu i predaju dolje na Stupu ili na drugoj strani, prema Palama.

Komu da ih predaju?

- Tu nije bio precizan, možda nije znao točno odrediti. Jer, njegov zadatak je bio samo da odvede te ljude, odnosno da osigura njihov dolazak. On bi ih doveo do dogovorenoga mjesta, a što je dalje bilo s tim ljudima, ne zna se.

Herendin trodnevni iskaz i sastanci s Ademovićem

Što vam je još kazao Herenda? 

- Vidite, Herenda je davao iskaz tri dana, znači sedamdeset i dva sata. Rekao je mnogo doista zastrašujućih stvari. Puno toga je rečeno, trebalo bi mnogo prostora za sve to, da se sve ispriča oko kontakata u Nizozemskoj, prijevozu droge, prebacivanja novca diplomatskom poštom itd. Toga je zaista bilo mnogo i zastrašujuće.

Komu ste davali sve materijale u vezi s Herendinim iskazom?

- Svakodnevno su se nova saznanja u pisanoj formi predavala direktoru Ademoviću. Imali smo sastanke na dvije lokacije. Jedna lokacija je bila groblje Bare, na periferiji Sarajeva, a druga lokacija je bila Veliki park u centru.

(Sutra: Atentat na porodicu generala Halilovića)