Sud Bosne i Hercegovine donio je danas prvostepenu presudu kojom se Fahrudin Radončić, predsjednik SBB-a, oslobađa optužbi po svim tačkama optužnice.

Osim Radončića, oslobođeni su i Bakir Dautbašić, Bilsena Šahman i Zijad  

Hadžijahić. Presudu je nakon više od dvije godine suđenja izrekla predsjedavajuća Sudskog vijeća Hasija Mašović.

Neprecizno i nejasno Tužilaštvo 

Nakon što je Sudsko vijeće u sastavu Mašović, Ranko Debevec i Mirsad Strika objavilo presudu, predsjedavajuća ju je obrazložila.

- Sud mora istaknuti da je Tužilaštvo propustilo da jasno i precizno navede koja se krivična djela optuženima stavljaju na teret u odnosu na sve tri tačke optužnice - kazala je Mašović.

Sutkinja Mašović u obrazloženju presude kazala je da iz dokaza optužbe ne proizlazi da su Radončić, Dautbašić, Šahman i Hadžijahić počinili bilo kakvo krivično djelo te da, također, iz navoda Tužilaštva nije mogla primijetiti ni približno srodno eventualno krivično djelo.

Kako je pojasnila Mašović, Tužilaštvo je proizvoljno Radončića, Dautbašića, Šahman i Hadžijahića opisalo kao organiziranu kriminalnu grupu, a zapravo se radi o poslovnim, prijateljskim i porodičnim odnosima bez ikakvog inkriminirajućeg elementa.  

- Sud je razmotrio međusobni odnos optuženih, poslovne i prijateljske veze, te u tom smislu analizirao dokaze. Izveden je zaključak da međusobni odnos optuženih datira mnogo ranije nego što je to postavljeno u optužnici i da taj odnos nije ni na koji način promijenjen u odnosu na inkriminirani period, to jest vrijeme njihovog navodnog udruživanja. Temeljnom analizom svih dokaza proizlazi da se Radončić i Dautbašić poznaju kroz rad u stranci. Optužba je taj odnos pokušala prikazati kao odnos nadređenosti između njih dvojice, jer se Dautbašić Radončiću obraćao sa “šefe” ili “komandante”, ali je Sud utvrdio da se oni tako oslovljavaju u svakoj drugoj prilici - kazala je Mašović.

Sud nije našao  nijedan dokaz 

Ona je dodala da tokom analize u optužnici paušalno ocijenjene organizirane kriminalne grupe, Sud nije našao nijedan dokaz da su Šahman i Hadžijahić ikad kontaktirali posredno ili neposredno.  

- Nema ni pravne, a ni životne logike da je ta grupa ljudi organizirana radi činjenja krivičnih djela. Tužilaštvo je ostalo u domeni pretpostavki i bez dokaza da utemelji svoje tvrdnje - pojasnila je Mašović.

U ovom predmetu, kako je navela Mašović, Sudsko vijeće nije našlo dokaze da je Radončić svjesno organizirao grupu ljudi s ciljem izvršenja krivičnih djela kojoj su optuženi Dautbašić, Šahman i Hadžijahić pristupili, te da su ometali rad pravosuđa prijetnjama, zastrašivanjem i obećanjem nedopuštene koristi navodili svjedokinju Azru Sarić na davanje lažnog iskaza u svjedočenju na suđenju Naseru Keljmendiju u Prištini.

Sud, također, nije našao ni dokaze koji potvrđuju navode Tužilaštva da je postupak vođen protiv Nasera Keljmendija u Prištini povezan s postupcima koji se vode ili su vođeni u Tužilaštvu BiH.

- Nije sporno da je Tužilaštvo BiH ranije provodilo istragu protiv Nasera Keljmendija, ni da je Naser Keljmendi po potjernici Suda BiH lišen slobode na području Kosova. Međutim, teza Tužilaštva da se protiv Keljmendija i dalje vodi istraga u Tužilaštvu BiH jeste pravno nemoguća konstrukcija. Za opstojnost krivičnog djela ometanja rada pravosuđa neophodno je da se radi o krivičnom postupku koji se vodi po zakonima BiH. Iz provedenih dokaza jasno proizlazi da je Azra Sarić u to vrijeme trebala svjedočiti u postupku koji se vodio po zakonima Kosova. Zakon o međunarodnoj pravnoj pomoći nije krivični postupak – kaže u obrazloženju sutkinja Mašović.

Također, Mašović je naglasila da Vijeće nije pronašlo ni elemente za krivičnu odgovornost Hadžijahića, kojem se na teret stavljalo da je svojim utjecajem i navodnim zastrašivanjem tužilaca u Tužilaštvu BiH pokušao utjecati da se odbaci istraga protiv Radončića.

Provjere nisu krivična djela 

- Radončić i ostali u to vrijeme nisu uopće znali da se protiv njih vodi istraga. Hadžijahić je tužioca Mirzu Hukeljića pitao za informacije o istrazi u vezi s nesavjesnim liječenjem pacijenta Sabahudina Hukare, a koje je navodno izvršila Azra Sarić. Uostalom, šta znači provjeriti. Traženje informacija nema krivičnopravne efekte - potcrtala je Mašović te je dodala da nema ni dokaza da je neko od optuženih mogao utjecati na Predsjedništvo BiH da bi se za Hadžijahićevu suprugu isposlovalo mjesto ambasadorice u Sloveniji.

Radončić se nikad nije sastao s Hadžijahić

- Kontakt Radončića s Bakirom Izetbegovićem govori o tome da oni dogovaraju imenovanja za određene pozicije i imaju poslovnu komunikaciju. Iz takve komunikacije ne vidi se nikakav ni utjecaj ni posredovanje, kako to tvrdi Tužilaštvo. U svemu tome vidi se da Izetbegović obavještava Radončića da Koldžo (Nedžad, op. a.) ostaje načelnik te da nađe nekoga referentnog za mjesto ambasadora. Također, očito je da se Radončić nikad nije sastao s Nermanom Hadžijahić, jer je tog dana imao važniji sastanak - navela je Mašović. 

Optužnica bez osnovnih podataka

- Nikad nije ni utvrđeno kakvu je funkciju imao Hadžijahić u Američkoj ambasadi. To Vijeću Tužilaštvo nije nikad kazalo. Jedino je rečeno da je Hadžijahić ostvario kontakt s tužiocima koji nisu vodili istragu u ovom predmetu. Sve što su Hadžijahić i tužilac Hukeljić mogli zaključiti jeste da je nesavjesno liječenje u nadležnosti Kantonalnog tužilaštva Sarajevo. Također, krivično djelo ometanja rada pravosuđa čini se fizičkom silom i zastrašivanjem sudija, tužilaca ili službenih osoba u konkretnom slučaju. Tužilaštvo nije uspjelo dokazati čak ni pokušaj izvršenja ovakvog krivičnog djela – pojasnila je Mašović.