U organizaciji Udruženja za društveni razvoj i prevenciju kriminaliteta održana je tribina „Izborne krađe“ u prepunoj konferencijskoj sali hotela “Bristol” u Mostaru 1. septembra. Predavanja su održali prof. dr. Suad Arnautović, Almir Terzić i adv. Faruk Ćupina.

Mr. Adnan Veledar, član Udruženja za društveni razvoj i prevenciju kriminaliteta u svojstvu moderatora, otvorio je tribinu uvodnim obraćanjem, zahvalivši građanima koji su u velikom broju došli na tribinu te time potvrdili da je izbor teme "Izborne krađe" pobudila pažnju i zainteresiranost građana. 

Upućena je i zahvala predavačima koji su se odazvali pozivu da bi s građanima, kroz interaktivni pristup, podijelili znanja u vezi s značajnošću izbornog procesa za građane BiH. 

U uvodnom dijelu Veledar je istakao činjenicu da veliki broj građana apstinira od glasanja, pa je tako 45,16 posto apstiniralo od lokalnih izbora 2016. godine. Ovakva pojava predstavlja riziko faktor. Osnovni cilj tribine imao je dva obilježja. Prvi - ukazivanje na važnost izlaska na izbore, a drugi - upoznavanje građana s modalitetima izbornog lažiranja kao skupa postupaka i mjera kojima se utječe na rezultate izbora, tako da ti rezultati ne odražavaju stvarnu političku volju biračkog tijela.

Terzić, politički analitičar, smatra da promatranje izbora na dan odražavanja općih izbora nije važno samo tokom procesa glasanja, već posebno nakon zatvaranja birališta, odnosno u momentu prebrojavanja glasova na biračkom mjestu. Stoga je nužna edukacija birača s jasnim upozorenjima da se kod ovakvih i sličnih slučajeva upuštaju u kršenje zakona, odnosno da takve radnje podliježu krivičnoj odgovornosti.

- Veoma je važno da što veći procent posmatrača stoga bude uključen u nadzor izbornog procesa na dan održavanja izbora. Očekuje se da će i na općim izborima 2018. godine biti pokušaja manipulacija izbornim rezultatima. Na to ukazuju već otkriveni pokušaji prilikom prijavljivanja glasanja iz inozemstva. Manipulacije se očekuju i zbog podatka da se prvi put od ovih općih izbora primjenjuje zakonska odredba o povećanju izbornog cenzusa za osvajanje mandata unutar stranačke liste sa 5 na 20 posto. To će neminovno potaknuti određene kandidate da s ciljem ostvarivanja što boljeg izbornog rezultata posredstvom članova biračkih odbora odluče se i na manipulacije izbornom voljom birača - ističe Terzić.

Odluke CIK-a BiH potvrdio je Apelacioni odjel Suda BiH, Tužilaštvo BiH, uprkos dostavljenim izvještajima do sada nije pokrenulo pitanje krivične odgovornosti predsjednika i članova biračkih odbora koji su počinili prekršaje. Upravo taj podatak mogao bi dodatno ohrabriti političke stranke i kandidate da pokušaju s novim izbornim prevarama i manipulacija, zaključuje Terzić.

Prof. dr. Arnautović je apostrofirao šest strategija kojima se narušava izborni proces. Detaljno je objasnio i opisao posjetiocima tribine 12 scenarija mogućih izbornih prevara, među kojima se izdvajaju metodi: „Bugarski voz“, gdje jedna osoba glasa na više biračkih mjesta ili politička stranka ili kandidati obećaju novac ili drugu pogodnost za glas, metod „glasanje mrtvih“, gdje je, naprimjer, CIK iznio podatak da je na biračkom spisku u Stocu bilo 130 mrtvih, metod „glasanje u ime apstinenata“, gdje na kraju izbornog dana članovi biračkog odbora mogu vidjeti ko nije glasao i mogu glasati u njihovo ime, „uništavanje listića“, „kupovina glasa od birača“, metod ''kupovina papaka“, gdje nakon potvrde rezultata izbora, kupovina lojalnosti poslanika „ključnih igrača“ ili „pivotne stranke“ koji nisu u formalnoj koaliciji sa strankom koja „kupuje“.

Kroz diskusiju prof. Arnautović je postavio dva pitanja: Ko je „mozak“ izbornih prevara?! Ko je „naručilac“ izborne prevare? I dolazi do zaključka da su političke stranke (politički subjekti) koje predlažu članove biračkih odbora i instruiraju ih kako da nezakonito daju glas toj političkoj stranci. Stranke imaju ulogu „naručioca“, a „izvršilac“ je član organa za provođenje izbora.

- Lažiranje izbora tipično je za nedemokratske, diktatorske političke režime, ali se u blažim oblicima prakticira u skoro svim političkim sistemima i u gotovo svim historijskim epohama - zaključuje prof. Arnautović

Advokat Ćupina je govorio o neefikasnostima i manjkavostima izbornog zakonodavstva u BiH, koje se mogu podijeliti u dvije kategorije: strukturne nedostatke i nedostatke operativne prirode. Najupečatljiviji nedostatak strukturne prirode je pravno ograničenje prava glasa i kandidiranja na osnovu etničke pripadnosti i mjesta prebivališta, (npr. slučaj Sejdić, Finci, Pilav, te mnogi drugi). Nedostaci operativne prirode direktno dovode do prakse izbornih krađa te narušavanja izborne volje birača. Analizom odredbi Izbornog zakona BiH i Krivičnog zakona BiH i FBiH, kao i Distrikta Brčko uočavamo da postoji ogroman prostor za unapređivanje transparentnosti istih te sprečavanja navedenih krađa.

- Nažalost, svjedoci smo da su ove odredbe Krivičnog zakona mrtvo slovo na papiru i ne doživljavaju implementaciju u praksi. Ovo se mora pod hitno promijeniti donošenjem kvalitetne regulative i konačno procesuiranjem svih onih koji čine i koji su činili naprijed navedena krivična djela - zaključuje Ćupina.