AFERA „KRIVAJA”

Uloga budžetlije Džaferovića u upropaštavanju rodnih Zavidovića

Piše: Istraživački tim „Dnevnog avaza”

28.9.2018

Nešto starije generacije i danas se dobro sjećaju prijeratne reklame “Za sve dobro kriva je Krivaja”. No, ko je kriv za sve loše što je nakon rata zadesilo “Krivaju”? A samim tim i za sve loše što je zadesilo Zavidoviće, koji su upravo zbog uništene „Krivaje“, koja je prije agresije na BiH hranila oko 13.000 porodica, odavno dobili epitet mrtvog grada.

Kriminalna rasprodaja

Ako se pita trodecenijsku SDA vlast zašto je propala „Krivaja“, odgovor glasi: Kriminalnu privatizaciju proveo je SDP u mandatu 2010.-2014. No, SDP nakon četiri godine zajedničke vlasti sa SDA, uzvraća: „Krivaja“, zajedno sa stotinama drugih firmi, opustošena je isključivim radom i pregalaštvom stotina kriminalaca s članskom kartom SDA!“

Argumenti su na SDP-ovoj strani: Vlada Nedžada Brankovića (SDA) 2008. godine formirala je firmu „Krivaja 1884“ s privatnom firmom „Ferimpex“, u koju su nezakonito upumpali milione KM iz budžeta FBiH i budžeta Zeničko-dobojskog kantona. Sve vrijeme rada „Krivaje 1884” nisu plaćani porezi i doprinosi te je ova firma ostala dužna milione KM po različitim osnovama, a nikad nije formalno ni registrirana!?

"Ferimpex" u aprilu 2011. godine Vladi FBiH, čije je vođenje SDP preuzeo mjesec ranije, dostavio je dopis kojim raskida ugovor o formiranju "Krivaje 1884", ostavivši tako milionski dug i 2.000 radnika na ulici. Potom je nad "Krivajom" otvoren stečaj, koji traje i danas.

Dakle, očito je da su ipak za sve loše što je zadesilo “Krivaju” i Zavidoviće krivi kadrovi s članskom kartom SDA, a među njima i Šefik Džaferović, aktuelni kandidat za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, pravnik iz Zavidovića, bivši komunista, prisilno mobilisan 1993., nekadašnji sekretar bošnjačke tajne službe AID, glasnogovornik SDA, potpredsjednik SDA koji je kroz dosadašnje 22 godine provedene u vladajućim strukturama postao i prvak u nepotizmu.

- Kriminalna rasprodaja „Krivaje“ počela je prije zvaničnog početka privatizacije - objašnjava se u tekstu portala Žurnal.info, koji je krajem 2015. godine u tri nastavka objavio dosje „Kako je opljačkan zavidovićki gigant”.

Pljačka lažnim fakturama

Tu se može pročitati detaljan opis dobro uvezane pljačke, zahvaljujući kojoj je propala industrija koja je nekad imala deset hiljada radnika i poslovnice diljem bivše države, Evrope i svijeta. Donoseći procjene da je samo u prvim poratnim godinama lažnim fakturama iz „Krivajinih” poslovnica u inozemstvu pokradeno oko deset miliona američkih dolara, Žurnal je razotkrio i brojne pronevjere te malverzacije prodajom građevinskog zemljišta u vlasništvu „Krivaje”.

Jedno je ono u Makarskoj koje je vrijedilo 2,2 miliona KM, a drugo u Herceg-Novom koje je svojevremeno „Krivajina” komisija procijenila na tri miliona KM, ali je prodato za oko milion beogradskom građevisnkom poduzetniku koji je, prema pisanju magazina „BH Dani”, ovo zemljište naknadno preprodao za 18 miliona eura!!!

- Nedugo potom premijer ZDK će postati Nedžad Polić, bivši izvršni direktor u „Krivaji”. U to vrijeme u Upravi „Krivaje” bili su visokopozicionirani članovi SDA: Hasan Muratović, Šefik Džaferović, Miralem Galijašević, Husein Zilkić, Azem Mustafić – objavio je Žurnal 11. novembra 2015. godine u prvom dijelu Dossiera „Krivaja”.

Iako u svojoj zvaničnoj biografiji krije ovu ulogu, o Džaferovićevoj vezi s uništavanjem „Krivaje” pisali su i drugi mediji.

Radnici na ulici zbog Selmana

Tako je magazin „Global” prije osam godina objavio tekst pod naslovom „Vlasnici „Krivaje” su Hećo, Branković, Polić i Džaferović!”, gdje se navodi da se o četvorci iz naslova počelo javno govoriti tek nakon što je sud proglasio stečajni postupak u „Krivaji 1884”.

- Ogorčeni su Zavidovićani i jedinstveni u stavu da su pravi vlasnici „Krivaje”: federalni ministar energetike, rudarstva i industrije Vahid Hećo, bivši federalni premijer Nedžad Branković te Zavidovićani Nedžad Polić, bivši premijer Zeničko-dobojskog kantona, i Šefik Džaferović, poslanik SDA u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, uradili sve kako bi nekada najpoznatiju jugoslavensku fabriku namještaja u potpunosti uništili. „Često dođu u pogone, šetaju i zapovijedaju, kao oni znaju kako se šta radi. Svi radnici znaju da su njih četvorica vlasnici po 10 posto „Krivaje” i da ih se mora slušati - prenio je „Global” u tekstu objavljenom 27. avgusta 2010. godine riječi svog sagovornika koji se u to vrijeme nadao da će mu biti uplaćeni doprinosi za višegodišnji rad u „Krivaji”.

Danas je „Krivaja” i dalje u stečaju i predmet je raznih sudskih sporova, a Besim Hasić, predsjednik Sindikata te firme, kaže za „Avaz“ da je od SIPA-e nedavno zatražio da službenici te državne policijske agencije sve istraže.

- Prodali su imovinu u stečaju. To nisu smjeli uraditi. To je uradio stečajni upravnik Hamdija Muratović, a uradio je i Salko Selman (SDA, op. a.), direktor Razvojne banke. Mi smo na cesti zahvaljujući Selmanu. Dali su kredit firmi u stečaju od sedam miliona KM. To je teško krivično djelo. Procijenjena imovina „Krivaje“ je 172 miliona KM, a stečajni upravnik Muratović spustio ju je na 8,7 miliona KM - kaže Hasić.

 

Džaferović: Prema pisanju Žurnala, bio u Upravi „Krivaje” u vrijeme milionskih pronevjera

Zašto prvak nepotizma ne smije na sarajevsku izbornu listu

Kada se afera „Krivaja” Zavidovići nadoda na sve aferime budžetlije Džaferovića, dobije se stvarna slika koja se krije iza naizgled naivnog lica ovog kandidata SDA za bošnjačkog člana Predsjedništva i vječitog budžetlije, parlamentarca koji zbog straha od gubitka vlasti nikad nije smio prijaviti stvarno mjesto boravka.

U zvaničnoj biografiji Džaferović ne krije da je vlasnik stanova i u Zenici i u Sarajevu te da živi u Sarajevu. Ali, nikad nije pojasnio zašto kao stalnu adresu stanovanja onda nije prijavio tu u Sarajevu, nego onu i Zenici.

Mnogi će povjerovati da je sitni ćar u pitanju, odnosno da mu je cilj „hajrovati” i naknade iz budžeta za odvojeni život koji su bh. parlamentarci sebi odavno izglasali kao zakonsko pravo. Iako zaista i postoje dokumenti da je u parlamentarnom mandatu 2006.-2010. znao na ime „posjeta porodici” naplatiti dodatke od 250 KM mjesečno (javni podatak CIN-a), interes je ipak mnogo dublji.

Riječ je, naime, o činjenici da bi Džaferović, kada bi i zvanično bio prijavljen da živi u Sarajevu, morao na izbore izaći kao kandidat sa sarajevske liste SDA. To bi značilo borbu za glasove sa mnogo krupnijim zalogajima. Ovako, s prijavljenom adresom u Zenici, vječito je imao mogućnost da se lakše izbori s protukandidatima unutar zeničke liste SDA i osigura sebi novi lagodni mandat u parlamentarnim klupama.

A samim tim i za sve one privilegije zahvaljujući kojima je suprugu Vildanu (porodično Čampara) zaposlio u Ured za reviziju institucija BiH, a kada je odlučio da se kandidira za Predsjedništvo, nagovorio ju je na penzionisanje. Sina Jasmina udomio je u Kantonalno tužilaštvo u Sarajevu, a kćerku Jasminu u beogradsku advokatsku kancelariju sa sjedištem u Sarajevu gdje ljude i preduzeća usmjerava kako bi ona imala što više posla.

Dalje, podsjetimo i na to da je Džaferovićev brat Ejub profesor na Mašinskom fakultetu. Kćerka brata Ejuba, Amira, zaposlena je u „Elektroprivredi BiH”, iako radi i kod oca na Mašinskom fakultetu kao asistent. Sin brata Ejuba našao je posao u jednoj od banaka.

Amidžić Šefika Džaferovića, Denis Džaferović, radi u Upravi za indirektno oporezivanje - podružnica Jelah, općina Tešanj, a druga kćerka amidže, Amira, u Uredu za reviziju institucija BiH.

Zeta amidže Zihneta Muhića zaposlio je kao šefa svog kabineta, a ranije ga je pogurao za direktora Šumarsko-privrednog društva u Zavidovićima, gdje je dotični smijenjen zbog velikog gubitka kompanije koji je napravio. Džaferovićeva svastika Azemina Đulić, pak, zaposlena je u Upravi za indirektno oporezivanje u RC Tuzla, a njen sin Mirsad Đulić radi u MUP-u ZDK na održavanju vozila

Drugi sin svastike je zaposlen u Rudniku mrkog uglja Banovići. Prija sina Jasmina, pak, zaposlena je u Federalnom ministarstvu za boračka pitanja.

Dobro upućeni izvori procijenili su da svi oni mjesečno ubiru ukupno oko 167.000 KM budžetskog novca, a računica je pokazala i da je Šefik Džaferović, koji ove godine obilježava pune dvije decenije od ulaska u parlamentarne klupe, od države uzeo najmanje 1,3 miliona KM na ime plaća i raznoraznih naknada.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.