Gledajući radne dozvole izdate strancima, BiH nedostaje IT i inžinjera elektrotehnike, farmaceuta, ljekara, profesora jezika, pa čak prodavača i konobara te ekonomista i pravnika.
Podaci Agencije za rad i zapošljavanje BiH govore da je od početka 2015. pa do sredine ove godine strancima izdato nešto više od 9.000 radnih dozvola za rad u BiH. Od toga je u prvih šest mjeseci ove godine oko 1.400 radnih dozvola.
Tražena zvanja
Istovremeno, na biroima za zapošljavanje u našoj zemlji je blizu 450.000 osoba, a najbrojniji su upravo oni koje uvozimo - pravnici, ekonomisti, prodavači, profesori.
- Osnovni problem našeg tržišta rada je velika stopa neaktivnosti. Oko 60 posto osoba ne traži ili ne želi tražiti posao. Tako da, iako postoje osobe s traženim zvanjima na evidencijama nezaposlenih, to ne znači da će poslodavci njih uspjeti zaposliti ili da su oni spremni raditi – ističe Boris Pupić, portparol Agencije za rad i zapošljavanje.
Napominje da, kada je riječ o medicinarima, postoji specifičan problem u slaboj mobilnosti radne snage.
- Generalno gledajući, doktori medicine, posebno specijalisti, u BiH su deficitarna radna snaga. Međutim, u velikim sredinama poput Sarajeva, Tuzle, Banje Luke, Mostara, doktora medicine ima na evidencijama nezaposlenih, dok u manjim sredinama nema ko raditi taj posao. Ljudi iz većih gradova ne žele ići u manje sredine i zbog toga su često zdravstvene ustanove prisiljene uvoziti tu radnu snagu – pojašnjava Pupić.
