Mladi naučnik Andrej Gajić (28) iz Bugojna došao je tamo gdje mnogi njegovi vršnjaci sanjaju da dođu - na mjesto rukovodioca odjeljenja „Shark Tales“ pri “National Geographicu”.
Gajić je ujedno i generalni direktor Centra za marinsku i slatkovodnu biologiju „Sharklab ADRIA“, koji posjeduje sektore u Aziji, Africi i Evropi.
Studij biologije
- Ljubav prema ovoj profesiji datira još od ranog djetinjstva. Iako sam se selio više od petnaest puta, to nije spriječilo moju želju da se posvetim istraživanju morskih dubina, niti sam smatrao da me trenutna situacija i životna adresa može u tome usporiti - kazao je Gajić.
Andrej je rođen je u Bugojnu, odrastao je u Bosanskoj Gradišci i Tuzli, a studij biologije završio u Sarajevu. Da bi došao do „National Geographica“, trebalo mu je deset godina profesionalnog angažmana, više od 50 naučnih tekstova, dvije knjige i veliko terensko iskustvo.
- Ekipa koju predvodim radi najčešće dugotrajne plitke noćne zarone. Svako od nas individualno se spušta 30 do 40 metara duboko, gdje provodi najčešće 60 minuta u radu sa životinjama, snimanju, uzimanju uzoraka i slično - rekao je Andrej.
Rukovodio je s više od 30 ekspedicija duž Evrope, Azije i Afrike. Najdraži zaroni su mu, kako kaže, u Neumu, Turskoj i na Malti.
Opasni zaroni
- Noćni samostalni zaroni na muljeviti sediment su opasni i zahtijevaju vrlo veliku dozu i fizičke i psihičke spremnosti. Rad sa životinjama, pa i tri metra velikim morskim psima, daleko je manje opasan nego boravak pod vodom - rekao je Gajić.
Samo 20 vrsta ajkula opasno
- Bliska interakcija s vrlo velikom morskom životinjom, kao što su hranjenje, hvatanje za peraja, uzimanje uzoraka, zahtijeva vrlo jaku spremu svih istraživača, primarno teoretsku, a onda i praktičnu. Od 550 vrsta ajkula, svega 20 može zaista biti opasno po čovjeka - istakao je Andrej Gajić.
