Prolomio se aplauz Teatrom Kabare Tuzla nakon što je 14 studenata treće godine glume sa tuzlanske Akademije scenskih umjetnosti u okviru završnog ispita izvelo predstavu „Sve je dobro što se dobrim svrši“ nastaloj po djelu Vilijama Šekspira (William Shakespeare).  

Među njima publici se poklonio i Hasan Sušić, mladi Tuzlak koji je u predstavi igrao francuskog kralja. No, malo je onih koji znaju da je Sušić netom kada je skinuo kraljevsko odijelo i plašt požurio da spakuje kofere kako bi se zaputio na sezonski rad u Hrvatsku. Na otok Korčulu. I, to ne da tamo odigra neku od predstava i da glumi, za što se školuje, nego da uistinu odradi posao hotelskog sobara na jednom od najljepših hrvatskih otoka.

 Teniski trener

U razgovoru za „Avaz“ Sušić kaže da iskustvo sezonca u Hrvatskoj već ima i da je radio kao animator u jednom hotelu i Istri. Pripremao je mjuzikle, kabaretske predstave, razne vrste šou programa. Radio je s djecom, ali... 

- Posao sobara na Korčuli je dva puta plaćeniji od animatorskog posla u Istri. Zato sam se opredijelio da ovoga puta idem na Korčulu, gdje imam poznanika, imam rodbine u Orebiću. Važno mi je da zaradim, jer šta mogu raditi u Tuzli poslije završetka pozorišne sezone. Sjediti u bašti kafića, piti kafu i pušiti cigaretu te pričati kako sam radio ovo ili ono. Faktički nemam dana odmora, iz dana u dan morate biti aktivni, ići na posao umorni, ali, ponavljam, imam kćerku, imam fakultet pred sobom koji želim završiti i zbog toga mi je novac neophodan – ispričao je Sušić za „Avaz“ uoči polaska na put.

Tokom sezone Hasan Sušić će samo na 3-4 dana napustiti Korčulu i otići da odigra predstavu na festivalu u Srbiji. Poslije toga vraća se na otok i sve tako do kraja sezone. Otkriva i da njegov brat Bakir kao sezonac na otoku Pagu radi kao teniski trener. 

 Ovo je samo jedna od bezbroj priča Bosanaca i Hercegovaca koji nemaju posao u BiH, a još se nisu odlučili promijeniti bh. adresu za onu u Njemačkoj, gdje posljednjih mjeseci odlazi sve više naših građana u namjeri da tamo ostanu, ako ne za stalno, ono barem na duže vrijeme.

Koliko je onih koji poput Sušića ljetnu sezonu provode radno na Jadranskoj obali, ne zna se. Niko ne vodi takve evidencije i statistike, a kako je „Avazu“ potvrđeno u Agenciji za rad i zapošljavanje BiH, naša zemlja još nema potpisan sporazum s Hrvatskom o sezonskom zapošljavanju. Iako je potpisivanje takvog sporazuma koji bi znatno olakšao angažman našim radnicima u susjedstvu najavljivano godinama, zašto još do toga nije došlo, u Agenciji nam nisu znali reći.

Hrvatske nadležne institucije već su isticale da je zbog nepostojanja sporazuma s BiH veliki broj sezonskih radnika iz naše zemlje zaposlen nacrno.

S druge strane, dosta je građana BiH koji imaju dvojno državljanstvo, to jest i ono hrvatsko, pa oni nemaju problem sa zapošljavanjem, no oni češće traže stalni posao u toj zemlji.

Trgovina i poljoprivreda

Istražili smo oglase za sezonski posao u Hrvatskoj i došli smo do rezultata da je najveća potražnja za kuharima, konobarima, pizza i roštilj majstorima, sobaricama, pomoćnim radnicima u turizmu...

Neki poslodavci navode iznose plaća koje se u prosjeku kreću od 1.200 do 1.300 KM za pomoćne radnike mahom u ugostiteljstvu pa do i 4.000 KM, koliko mogu zaraditi kvalificirani vrsni kuhari. No, u mnogim oglasima uz traženje ispunjenja brojnih uvjeta za sezonske radnike, kod stavke visina plaće, navedeno je da se plaća dogovara “u zavisnosti od sposobnosti i iskustva“, dok se uglavnom spominje da su uz to osigurani hrana i smještaj.

Ne traže u Hrvatskoj sezonske radnike samo u turizmu. Iz oglasa u kojima pozivaju i bh. radnike da se na njih jave vidljivo je da im je potrebno trgovaca, kao što, naprimjer, traži jedan veliki trgovački lanac iz Njemačke, koji ne navodi iznos plaće, ali tvrdi da su one u odnosu na raniji period povećane za 20 posto i da nude brojne benefite poput sezonskog dodatka i drugih pogodnosti.

Ili jedna firma koja svoju ispostavu ima i u BiH traži sezonske radnike iz naše zemlje za rad u kioscima u Puli, Poreču, Rovinju, Krku..., a posao nude u periodu od juna do septembra.

Ni oni ne navode visinu zarade nego ističu da „nude stimulativnu plaću“, pokrivaju troškove smještaja, putne troškove od i do mjesta rada pri početku i završetku rada.

Sezonske poslove za bh. radnike nude i u kontinentalnom dijelu Hrvatske pa tako, naprimjer, jedno preduzeće kod Gospića traži sezonske skladišne radnike koji bi bili zaduženi za komisioniranje i slaganje na palete i transportne posude za duboko smrznutu prehranu, upravljanje viljuškarom za komisioniranje i čišćenje i održavanje prostora pripreme robe.

Za obavljanje ovih poslova plaća iznosi oko 1.500 KM, a dodatno se plaća prekovremeni rad, rad nedjeljom i praznicima te noćni rad. Tvrde da je i plaćen prijevoz do mjesta rada, smještaj, te trošak dolaska u mjesto rada na početku sezone i povratak kući.

Hrvatski poslodavci za sezonce iz BiH nude i posao u poljoprivredi. Tako jedno porodično domaćinstvo iz okoline Zagreba koje već više od 20 godina proizvodi na svojim poljima sve vrste salata i kupusnjača, za posao od aprila do kraja novembra nudi mjesečnu plaću između 1.300 i 2.000 KM u zavisnosti od težine i obima poslova.

Oni navode da osiguravaju boravišnu i radnu dozvolu, plaćeno penziono i zdravstveno osiguranje i besplatan smještaj i ishranu.

Koliko Hrvatskoj nedostaje radne snage ne samo u turizmu nego i u građevinarstvu te drugim oblastima, govori i podatak da posljednje tri godine udvostručuje i čak utrostručuje broj dozvola koje izdaju za rad strancima, koje se odnose na dozvole za građane iz zemalja koje nisu članice EU.

Tako je, naprimjer, 2017. godine strancima izdato tek 7.026 dozvola, prošle godine za strance je bilo omogućeno dobivanje 31.000 dozvola, a ove godine čak 65.100 dozvola!

 Bitno je zaraditi  

- Nakon predstave, kažem ocu, eto, glumio sam francuskog kralja, a sada idem raditi kao sobar. Meni to ne predstavlja problem. Bitno je da zaradim novac, jer imam kćerku i želim da mi ostane nešto novca od tog rada za naredni semestar. Uz to imao sam divnog učitelja Zijaha Sokolovića, koji je imao punu Pulsku arenu, ali koga nije bilo sramota da lijepi plakate po Beču. Zašto bi onda mene bilo sramota da radim kao sobar – kaže Hasan Sušić, koji rukovodi udruženjem mladih glumaca koji su već imali sedam premijera dječijih predstava i još nekoliko stotina repriznih igranja.

Mostarac se vratio nakon sedam dana

Evidentno je da je u regionu posla sve više, a radnika sve manje. Stoga je u posljednje vrijeme i u Hrvatskoj porasla cijena rada, a oni koji ne ispoštuju ono što su obećali sezoncima kada su ugovarali posao s njima, veoma brzo moraju u potragu za novima.

Takav slučaj je imao jedan ugostitelj iz Makarske kada je dogovarao posao s jednim Mostarcem. Iako nije htio da mu objavimo ime, ovaj Hercegovac nam je ispričao da vlasnik objekta s kojim je dogovorio da konobariše u njegovom lokalu, nije ispoštovao dogovor u vezi sa smještajem, morao je do kafića u kojem je radio mnogo pješačiti, a plaća se od prvobitno dogovorene znatno veće sume snizila na oko 1.800 KM.

Zbog toga se mladić već nakon sedam dana vratio kući, dok je, naprimjer, njegov brat blizanac u Dubrovniku, gdje radi kao sezonac, izuzetno zadovoljan uvjetima rada. Inače, brojni studenti iz Hercegovine tokom ljeta odlaze uglavnom u Makarsku na sezonski rad, gdje zarađuju nekoliko mjeseci kao konobari, sobari, pomoćni radnici...

Bolje u Hrvatskoj odraditi sezonu nego u BiH raditi cijelu godinu 

Kakanjac Samed Pipo (23) zbog, kako kaže za Avaz“, mizerne plaće i izrabljivanja kod poslodavaca u našoj zemlji, gdje je ranije radio, primoran je da ide sezonski raditi i tako zaraditi za život. Bio je primoran otići na sezonski rad u Hrvatsku. Prvi put je radio 2016. godine, na Brodogradilištu u Rijeci, a ove godine sezonski posao do 1. septembra radi u Novalji, na hrvatskom otoku Pagu. 

- Činjenica je da se dnevno radi po deset sati, međutim, kada uzmete u obzir koliko se plaća, onda se ne žalite. Moje obaveze su smjestiti goste u apartman, fotografirati njihove dokumente, poslati mail. Zatim, kada gosti izlaze iz apartmana, provjeriti je li sve ispravno i to je to - govori Pipo.

Ističe da posao nije fizički naporan, međutim, itekako je odgovoran jer nema mjesta za grešku. Kada se uzme u obzir koliko na kraju mjeseca zaradi, sve je, dodaje, podnošljivo. O konkretnim ciframa kada je zarada u pitanju neće da govori, ali kaže da su primanja tri puta veća u odnosu na BiH i da je bolje u Hrvatskoj odraditi sezonu nego u BiH raditi cijelu godinu. Mladom Kakanjcu je olakšavajuća okolnost i to što je s njim otišla i njegova djevojka, koja, također, radi za istog poslodavca i zadovoljna je zaradom.  

Odbijen zahtjev za dodatnim dozvolama za strance  

Uprkos tome što su u odnosu na prošlu godinu u Hrvatskoj udvostručili broj radnih dozvola za strance , tamošnji poslodavci iz udruženja turizma tražili su od nadležnih dodatno povećanje broja dozvola za strance, jer im još uvijek nedostaje radnika. No, jučer je Ministarstvo rada i mirovinskog sustava Hrvatske pozvalo poslodavce da najprije iskoriste domaću radnu snagu te poručili da će tek onda, u slučaju potrebe, razmotriti i njihov zahtjev za povećavanje kvote za uvoz stranih radnika. Ministarstvo je poslodavce uputilo na Hrvatski zavod za zapošljavanje koji će ih povezati s oko 4.000 nezaposlenih domaćih radnika , koji su navodno iskazali su želju za radom u sezoni. Nakon toga, hrvatsko će ministarstvo razmotriti zahtjeve za povećavanje kvote za uvoz stranih radnika.

Cijena rada  

1.200 do 1.300 KM kreću se plaće za pomoćne radnike u ugostiteljstvu

 2.000 KM mogu zaraditi konobari bez napojnica ukoliko rade prekovremeno

 1.500 KM u prosjeku mogu zaraditi sobarice

 4.000 KM mogu zaraditi KV i vrsni kuhari