Bosna i Hercegovina je u teškoj krizi koja bi mogla da ima teške posljedice, kako za zapadni Balkan, tako i za čitavu Evropu, upozorava u autorskom tekstu za DW bivši visoki predstavnik u BiH Kristijan Švarc-Šiling (Christian Schwarz-Schilling).
U petak je u njemačkom listu „Tageszeitung “ objavljen članak Eriha Ratfeldera (Erich Rathfelder) pod naslovom „Bosna pred ponorom – u BiH sve više jača uticaj nacionalističkih struja – međunarodne institucije to dozvoljavaju“.
Neki se sigurno pitaju je li situacija tako teška ili se ipak pretjeruje. Moj odgovor, nažalost, glasi: Da, situacija je zaista teška! Ako se Zapad i dalje bude zadovoljavao ulogom posmatrača, zemlja će se raspasti i to će imati teške posljedice za čitav zapadni Balkan, ali i za Evropu!
Advokat srpskih interesa
U Bosni i Hercegovini je od početka godine na čelu države Milorad Dodik. On je predstavnik bosanskih Srba u Republici Srpskoj, jednom od dva entiteta u BiH i trenutno je predsjedavajući tročlanom Predsjedništvu. Dodik je ekstremni srpski nacionalista koji se isključivo rukovodi navodnim srpskim interesima, pri čemu prelazi preko interesa zajedničke države ne obazirući se kakvu joj štetu time nanosi.
Dodik sam otvoreno kaže da se ne osjeća kao predsjednik Bosne i Hercegovine, koja za njega u stvarnosti uopšte ne postoji, već da samo zastupa interese srpskog naroda. On sprečava formiranje vlade tako što je odluku jednog od svojih prethodnika Nebojše Radmanovića proglasio nevažećom i prevaziđenom. Riječ je o Godišnjem nacionalnom programu ("Annual National Programme"), koji je preduvjet za put u NATO. Dodik je svojoj nacionalističkoj partiji Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) u Republici Srpskoj naložio da donese odgovarajuću odluku koja je u suprotnosti sa ranijim odlukama srpskih predstavnika i koju RS ističe kao preduvjet za formiranje vlade.
Apsolutna politička stagnacija
S obzirom na to da partije u drugom i većem entitetu, Federaciji BiH, ne žele da dozvole takvo nedemokratsko i antiparlamentarno ponašanje, vlada ne može da se formira, što za posljedicu ima apsolutnu političku stagnaciju. Od početka jula nemoguće je donijeti odluku o usvajanju budžeta tako da niko ne zna kako će se od 1. jula isplatiti plaće činovnicima i državnim službenicima.
Posljednji dan kada je Parlament BiH mogao da izabere delegate za Parlamentarnu skupštinu Vijeća Evrope bio je 24. jun 2019. Ni do tog izbora nije došlo. Razlog nije bio propust Parlamenta BiH, već razlog leži u partiji SNSD čiji je predsjednik Dodik. Poslanici SNSD namjerno se nisu pojavili na sjednici i time su onemogućili izbor delegata za Vijeće Evrope.
Bosna i Hercegovina trenutno je jedina zemlja Evrope koja neće biti zastupljena u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope. A sve to se dešava u zemlji koja na svom putu ka EU mora da ispuni posebno mnogo zadataka i obaveza. Pri tom je ovo samo mali presjek događanja u protekle četiri sedmice.
Dokumenat neviđen u historiji diplomatije
Zaslužuje da se pomene i „zgodno“ pismo predsjednika Dodika odlazećoj ambasadorki SR Njemačke u BiH Kristijani Hohmann. Dodik joj je napisao da ne polaže pažnju na njenu oproštajnu posjetu:
- Vi ste kao ambasadorka SR Njemačke u BiH u protekle više od tri godine radili na štetu srpskog naroda i Republike Srpske, a time i protiv same Bosne i Hercegovine i njenog ustavom predviđenog uređenja. Vaši javni nastupi i diplomatske aktivnosti tokom Vašeg boravka u Sarajevu bili su politički obojeni, subjektivni i diplomatski neprimjereni, o čemu ću obavestiti i najviše predstavnike SR Njemačke.
Ovo je jedinstven dokumenat u historiji diplomatije. Za Dodika bi bilo dobro kada bi nešto naučio od svog bliskog kolege – predsjednika Srbije Aleksandra Vučića – prije nego što pošalje sljedeće oproštajno pismo nekom od članova diplomatskog kora u Sarajevu.
Dodik odavno tvrdi da se strašni genocid u Srebrenici, koji je nakon dugogodišnje istrage i kroz najviše sudske odluke potvrdio Međunarodni sud u Hagu, nije dogodio. Sada, na funkciji predsjednika BiH, Dodik na isti način tvrdi da genocida u Srebrenici nije bilo, što je provokacija ne samo za stanovnike BiH, već i za međunarodnu zajednicu. U Njemačkoj i nekim drugim zemljama negiranje zločina je krivično djelo i krivično se kažnjava. Kada će se tako nešto dogoditi u BiH? Kada će tamo biti povučene pravne konsekvence i kada će doći do opoziva jednog ovakvog predsjednika - pita se Švarc-Šiling.
