Generalna direktorica ICMP-a Ketrin Bomberger (Kathryne) napisala je komentar povodom obilježavanja Međunarodnog dana nestalih.

Bomberger je istakla da se pripremaju društvene i naučne strategije koje omogućavaju identifikaciju više nestalih osoba nego što je to bilo moguće i zamisliti prije svega 20 godina. Na zapadnom Balkanu, naprimjer, Međunarodna komisija za nestale osobe (ICMP) predvodi aktivnosti koje su omogućile pronalaženje i identifikaciju više od 70 posto od 40.000 nestalih u sukobima tokom 90-ih, uključujući i 7.000 od 8.000 muškaraca i dječaka koji su nestali u genocidu počinjenom u Srebrenici.

Komentar generalne direktorice ICMP-a prenosimo u cijelosti:

- Danas će u svakom kutku svijeta neko nestati.

U Siriji, Libiji, Burundiju i Sudanu, gdje nemiri ne prestaju, prisilni nestanci su postali političko-vojna taktika. Zemlje poput Iraka, Šri Lanke i – čak i pola stoljeća kasnije – Vijetnama, pokušavaju riješiti golemo breme bolnog naslijeđa u obliku osoba nestalih u proteklim sukobima.

Imajući u vidu da su većina nestalih u sukobima muškarci, preživjele žrtve, žene, susreću se s različitim društvenim preprekama i opasnostima; postaju žrtve nasilnog ponašanja, uključujući i seksualno iskorištavanje. 

Pitanje nestalih osoba postaje sve aktuelnije tokom posljednja dva desetljeća. Klimatske promjene i uništavanje okoliša dovode do prirodnih nesreća i masovnih migracija stanovništva. Oko 300.000 ljudi je nestalo nakon zemljotresa 2010. godine na Haitiju. Mnogi od njih su neidentificirani ukopani u masovne grobnice. U središnjoj Americi, sredozemlju i širom južne Azije nestaju desetine hiljada ljudi usljed nezakonitih migracija.

Politička nestabilnost širom svijeta dovela je do masovne pojave povreda ljudskih prava. Aktivisti i disidenti u diktatorskim režimima svakog su dana suočeni s mogućnostima izolacije i pritvora. Odlaze na posao, ulaze u zgrade vladinih institucija, u automobil u društvu nepoznate osobe – i o njima se više ništa ne zna mjesecima ili godinama. Možda i nikada više.

Zajedničko svim oblicima nestanaka je to da su porodice osuđene na doživotnu agoniju, u kojoj nemaju nikakvu informaciju o sudbini svojih bližnjih.

Sjetimo se toga dok obilježavamo Međunarodni dan nestalih.

Iako je problem nestalih osoba samo jedan aspekt pitanja sigurnosti na globalnom nivou, od temeljne je važnosti. Nerješavanje pitanja velikog broja prisilno nestalih osoba podriva vladavinu zakona. Zbog toga je neophodno da država preuzme odgovornost i poduzme adekvatne radnje.

Cjelokupna situacija je loša, ali nije beznadežna. Zakonski okviri za rješavanje pitanja nestalih se neprekidno poboljšavaju da bi odgovornosti država bile jasnije definirane. Pripremaju se društvene i naučne strategije koje omogućavaju identifikaciju više nestalih osoba nego što je to bilo moguće i zamisliti prije svega 20 godina. Na zapadnom Balkanu, naprimjer, Međunarodna komisija za nestale osobe (ICMP) predvodi aktivnosti koje su omogućile pronalaženje i identifikaciju više od 70 procenata od 40.000 nestalih u sukobima tokom 90-ih, uključujući i 7.000 od 8.000 muškaraca i dječaka koji su nestali u genocidu počinjenom u Srebrenici.

Na “Mirovnom forumu”, koji je prošle godine u novembru sazvao predsjednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron), ICMP je predstavio osam načela koja rezimiraju obaveze vlada u smislu rješavanja pitanja nestalih.

Prema Pariskim načelima, rješavanje sudbine nestalih osoba i zaštita od nestanaka sastavni su dio odgovornosti država u podržavanju mira, pomirenja i društvene kohezije. Ključni su element podržavanja osnovnih ljudskih prava. Načela ističu činjenicu da se istrage o nestalim osobama moraju voditi tako da se utvrde činjenice i da je saradnja između država i međunarodnih institucija nužna. Ističu i da osobe koje su nestale ili su žrtve prisilnih nestanaka imaju pravo na zakonsku zaštitu, bez obzira na državljanstvo ili boravišni status.

Ako vlade propuste poduzeti učinkovite korake ka rješavanju pitanja nestalih – usljed nezakonitih migracija, prirodnih nesreća ili nesreća uzrokovanih ljudskih faktorom – preuzimaju rizik gubitka povjerenja javnosti. U tom smislu je rješavanje pitanja nestalih nezaobilazan element održavanja povjerenja u javne institucije i punu primjenu vladavine zakona.

Rješavanje pitanja nestalih je moralna obaveza, ali je i – a to je ključno – zakonska obaveza; njenim ispunjavanjem jača i unapređuje se vladavina zakona. Međunarodni dan nestalih je prava prilika da ponovimo svoju posvećenost rješavanju globalnog pitanja nestalih osoba, osnivajući institucije koje su pravednije i vrijedne povjerenja - navela je Bomberger.