Prosječna neto plaća u Federaciji u prošloj godini iznosila je 894 KM, dok je potrošačka korpa za četveročlanu porodicu, prema računici ekonomskih analitičara, vrijedila 2.000 KM. Niska cijena rada, neuređen sistem, nestabilnost u poslovanju i niz drugih faktora doprinose činjenici da građani BiH još više streme odlasku iz zemlje.

Nije bez osnova

- Ovih 25 godina radnici i radnička klasa su se žrtvovali za državu. Vrijeme je da vlast i poslodavci svoj dio kolača prepuste radnicima. Stoga priča o najnižoj plaći od 1.000 KM, koju mi zagovaramo, nije bez osnova – kaže za „Avaz“ Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH.

Najniža cijena rada u BiH nije definirana. Stoga su poslodavci manipulirali i visinom najnižeg ličnog dohotka, koji se u prosjeku kretao oko 406 KM. Međutim, najava najnovijeg vala poskupljenja, podizanja stope PDV-a i drugih geopolitičkih kretanja mora probuditi vlast u državi da promptno reagira.

- Vlast ima priliku pokazati koliko im je stalo do građana. Moraju staviti do znanja žele li i ubuduće da se državljani BiH odriču državljanstva i da odlaze u zemlje gdje su cijenjeni i gdje mogu napredovati. Naši radnici su veoma traženi, jer su vrijedni, brzo se adaptiraju i napreduju. Ako vlast i poslodavci ne žele takve radnike, odnosno ako ne žele najnižu plaću od 1.000 KM, onda nemamo o čemu pričati. Niko ne traži od poslodavca da se odrekne kompletnih prihoda. Međutim, ne mogu se ni poslodavci obogatiti za šest mjeseci – kaže Šatorović.

Svi sektori

Predsjednica Saveza sindikata RS Ranka Mišić je, također, naglasila kako prosječna plaća mora biti viša od 1.000 KM. Prema njenim riječima, povećanje najniže plaće sa 450 KM na 520 KM nije dovoljno. Najnižu plaću u RS ima oko 27.000 nekvalificiranih radnika, a Mišić ističe kako povećanje najniže plaće neminovno vuče i povećanje plaća radnika po sektorima, koje su proteklih godina bile u stagnaciji.

Kampanja koju zagovara Savez samostalnih sindikata BiH već je naišla na pozitivne reakcije. U nekoliko firmi u BiH najniža plaća je viša od 1.000 KM.

Naplaćeno odricanje državljanstva

Bosna i Hercegovina, prema riječima Šatorovića, masno naplaćuje odluku bh. građana o odricanju državljanstva.

- U proteklom periodu oko 80.000 ljudi se odreklo bh. državljanstva. Država je inkasirala 1.700 KM po osobi ili oko 136 miliona KM ukupno. Ukoliko želimo da zaustavimo taj trend i da spriječimo odlazak naših ljudi u inozemstvo, najniža plaća, ponavljam, mora biti 1.000 KM – kaže Šatorović.

Ekonomski suicid

Ekonomski analitičar Admir Čavalić zahtjeve sindikata o povećanju minimalne plaće okvalificirao je kao ekonomski suicid.

- Povećanje minimalne plaće treba se odvijati na mikronivou, odnosno u preduzećima, i imamo jedan takav primjer u Bihaću. Međutim, na državnom nivou povećanje minimalca sa 400 KM na 1.000 KM bukvalno preko noći nema nikakvog osnova. Možda bi takvo povećanje u prvih nekoliko mjeseci dalo određeni efekt, ali bi sigurno dovelo i do povećanja nezaposlenosti i procvata sive ekonomije. Poslodavac sigurno ne bi zadržao pet radnika po 1.000 KM na jednom radnom mjestu već bi tu ostala raditi dva radnika. Također, ulagali bi u automatizaciju i kupovinu mašina – kaže Čavalić.