Na razmeđu Federacije BiH i RS Halid Salihović ima sedam dunuma zemlje pod jagodama. Pripreme za ovogodišnju sezonu započeo je u septembru prošle godine kada niko nije mogao ni naslutiti da će svijet pogoditi pandemija COVID-19.
- Mraz nam je uništio prva dva roda i mislili smo da će stati na tome. Onda je došao koronavirus, zatvorili su granice, zabranili izlazak iz kuća... – govori Salihović, kojeg je ekipa „Avaza“ posjetila na njegovom imanju.
U Čeliću i Koraju, tradicionalnom voćarskom kraju gdje su se vrijedni domaćini specijalizirali za proizvodnju jagoda, od prodaje voća i meda živi 70 posto stanovništva.
- Prinuđeni smo spas tražiti na domaćem tržištu. Od izvoza nema ništa i jagode prodajemo nakupcima. Sreća pa je s prvim rodom došlo do popuštanja mjera zabrane, tako da pokušavamo izvući uloženi novac – kaže Salihović.
Cijene jagoda su slične prošlogodišnjim, a kvalitet je odličan, u šta se uvjerila i naša ekipa.
- Proizvodimo jagodu vrste kleri. Dobro rađa, ali je i zahtjevna. Oko nje se bukvalno mora igrati – ističe naš sagovornik, dok nam iz šaka na degustaciju pruža plodove svojih slasnih ljepotica.
Na poljima jagoda, kako ističu voćari, nema konkurencije. Svi se veoma dobro poznaju i međusobno pomažu. Ali, brine ih što država još nije obećala nikakvu pomoć.
- Čuli smo da će se podržati proizvođači kukuruza i pšenice, ali nas niko nije pominjao. Pa valjda našim ljudima, pored hljeba, treba i voća. U januaru nam je mraz uništio dvije berbe, prinosi će biti manji za 30 odsto, a plasmana na inozemno tržište nema. Šta da očekujemo, kako da opstanemo – pitanja su koja voćari iz Čelića i Koraja upućuju nadležnim institucijama.
Nakon sezone jagoda, Čelićani i Korajci dočekat će trešnje, šljive, dunje... Potom će vrcati med. Od svog rada uvijek si živjeli i bili za primjer mnogim drugom voćarskim i ratarskim sredinama. Međutim, ističu da će ova godina, nakon ratnih, biti izuzetno teška i plaše se za svoju egzistenciju i budućnost.
Imanje Halida Salihovića nalazi se na tzv. ničijoj zemlji. Po Dejtonskom mirovnom sporazumu pripada Federaciji BiH, ali bh. entitet RS taj dio površine traži za sebe. Entiteti su u sudskom sporu, a proizvođači jagoda s tog područja zbog te činjenice ne mogu dobiti poticaje ni s jedne, ali ni s druge strane.