OTKAZI U JEKU PANDEMIJE KORONAVIRUSA
Prema podacima Saveza samostalnih sindikata BiH, oko 40.000 ljudi u BiH izgubilo je posao u vrijeme trajanja nesreće
Šta će biti s brojnim radnicima koji su poslani na biro. Arhiv
U Bosni i Hercegovini je u jeku pandemije koronavirusa samo za jedan mjesec bez posla ostalo više od 21.000 radnika.
Prema zvaničnim podacima Agencije za statistiku BiH, u martu je u BiH bilo registrirano 398.270 nezaposlenih, a taj broj u aprilu je iznosio 419.582, što je za 21.312 više onih koji su ostali bez posla.
Hadžić: Nedovoljno djelovanje donosilaca odluka. Arhiv
Nije bilo otpuštanja radnika u javnoj upravi, pokazuju isti podaci, a javna uprava, odbrana i obavezno socijalno osiguranje bilježe čak i rast broja zaposlenih u aprilu od 0,1 posto u odnosu na mart.
Ekonomista Željko Rička kazao je za „Avaz“ da su brojni poslodavci preventivno odjavljivali svoje radnike kako oni ne bi završili na bolovanju ukoliko se zaraze koronavirusom.
- U toj praksi prednjače radno intenzivne djelatnosti poput ugostiteljstva. Vlasti, očigledno, nisu predvidjele zaštitne mjere kako se ovo ne bi dešavalo, nisu postavljeni rokovi u okviru kojih se radnik može ili ne može otpustiti. Nisu usvojene zaštitne mjere, a i sindikati su zakazali - kazao je Rička.
On smatra kako treba spojiti različite vrste pomoći koje je BiH dobila te zaštititi domaću proizvodnju i generalno domaće kompanije.
Hadžić: Nedovoljno djelovanje donosilaca odluka. Arhiv
Ekonomista Faruk Hadžić za „Avaz“ je kazao da je progresivni dio struke od početka pandemije upozoravao donosioce odluka u BiH na ovakve posljedice.
- Upravo su odsustvo i nedovoljno djelovanje donosilaca odluka te neizvjesnost u predložene mjere doveli do velikog vala otkaza, primarno u FBiH. Ono je bio porast nezaposlenosti za jedan mjesec, vidimo da ni pola tog iznosa nije vraćeno nakon dva mjeseca kako su ukinute restriktivne mjere. Ipak, u ovoj situaciji treba naglasiti da nisu svi sektori isto pogođeni krizom - istakao je Hadžić.
Dodao je da su tokom 2019. godine u rastu ukupne zaposlenosti u BiH četiri dominantna privredna sektora (prerađivačka industrija, trgovina, hotelijerstvo i ugostiteljstvo te umjetnost i zabava) imala udio 54,14 posto.
- U 2020. godini, u padu zaposlenosti, ova četiri sektora su učestvovala sa 89,58 posto, što dokazuje tezu da je pad zaposlenosti dominantno nastao u privrednim sektorima gdje će oporavak biti spor - pojasnio je Hadžić.
- Još niko u FBiH nije dobio pomoć, jer nema dogovora o raspodjeli kredita koji smo dobili od Međunarodnog monetarnog fonda. A ja to povezujem i s izbornim procesom. Svi hvataju zamah u tom smislu, a prave se i kalkulacije kako oni u tom periodu ne bi ostali bez sredstava, jer su izborni izdaci značajni - pojasnio je Rička.
