Bijeljina je grad i središte istoimene općine u sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine. Historijsko je središte Semberije. Površina općine je 743 kvadratnih kilometra. Kao plodan ravničarski grad, čini jedan od centara za proizvodnju i trgovinu hranom.

Arheološki nalazi svjedoče da je područje Semberije bilo naseljeno još u vrijeme prahistorije. Bijeljina je prepoznatljiva po prostranom centralnom trgu, čiju ljepotu upotpunjava zelena oaza Gradskog parka.

Žubor mladosti

Prvi put Bijeljina se spominje 1446. godine. Od Zvornika je kroz Bijeljinu prolazio srednjovjekovni put koji je išao za Mačvu, Mitrovicu i Hok. Franjevački samostan Svete Marije, u poljima, u okolini Bijeljine, spominje se 1514. godine. Tom razdoblju pripada trinaest stećaka, od kojih su dva dekorirana, a na četiri se nalaze fragmentarno čitljivi napisi. Kao sjedište kadiluka spominje se 1634. godine. Za vrijeme austro-ugarske okupacije i u ratu 1876. godine grad je mnogo nastradao.

Od islamskih sakralnih objekata posebno se ističe Sultan Sulejmanova ili Atik džamija, zanimljiva po tome što njena munara ima dvije šerefe. Sagrađena je na temeljima starije, prije 1566. godine sagrađene istoimene džamije, koja je bila teško oštećena u napadu austrijske vojske 1716. godine i sve do 1739. godine je korištena kao crkva.

Od pravoslavnih sakralnih objekata posebno se ističe pravoslavni manastir s crkvom Svete Trojice, manastir Tavna, nalazi se na izvoru rječice Tavne, 18 kilometara od Bijeljine.

Bijeljina je grad mladosti i budućnosti. Njegovim ulicama u prazničnim danima i večernjim satima žubori rijeka mladosti. Mladi su glavno obilježje grada i njima pripada budućnost ovoga grada.

Na trećem kilometru od Bijeljine prema Pavlovića mostu, u srcu semberske ravnice, na površini od petnaest hektara, porodica Stanišić je izgradila Etno-selo „Stanišići“. Selo sa dvadesetak autentičnih drvenih kuća, mljekarom, vodenicom, kovačnicom, hambarom za žito, starim kućama i velikom gostinskom kućom, koje su prenijeti iz sela u općini Vareš i sela s planina Zvijezde i Romanije iz susjednih općina.

Pet zvjezdica

Ambijent Etno-sela „Stanišići“ djeluje očaravajuće, kao da nas izbacuje iz sadašnjeg ubrzanog vremena i vraća u starinu, vraća nas precima i prirodi, budeći divljenje prema jednostavnosti nekadašnjeg načina života. Posjetiocima nudi ugodnu i nesvakidašnju stvarnost.

U sklopu Etno-sela „Stanišići“ nalaze se dva hotela sa pet zvjezdica, kao i apartmansko naselje s dvadesetak etno-kuća za odmor. Tu su i tri restorana, jela spremaju vrhunski majstori kulinarstva, a ljubazno osoblje će vam ponuditi jela domaće i internacionalne kuhinje.

Bijeljina je postala privlačna turistička destinacija koju posjećuje sve više domaćih i stranih turista. Semberci sve više postaju svjesni turističkih mogućnosti svog zavičaja i ulažu značajna sredstva u razvoj ove privredne grane.

Ovaj projekt promocije domaćeg turizma omogućili su „BH Telecom“ i „Bosnalijek“.

Ljekovita banja

U blizini Bijeljine, tačnije šest kilometara od samog centra grada, smještena je čuvena ljekovita banja Dvorovi, u čijem je sklopu izgrađen i otvoreni bazen olimpijskih razmjera koji se puni termalnom i pitkom vodom. Izvanredne uvjete za kupanje i ribolov pruža desna obala rijeke Drine.