Bosna i Hercegovina još nema centralno skladište za radioaktivni otpad. Kazao je to u razgovoru za „Avaz“ zamjenik direktora Državne regulatorne agencije za radijacijsku i nuklearnu sigurnost (DRARNS) Zoran Tešanović.

Dodao je da je bez trajnog rješavanja ovog pitanja očekivano da postoji opravdana opasnost od nazadovanja u već postignutim rezultatima po pitanju stanja radijacijske i nuklearne sigurnosti.

Industrijska zemlja

Odgovarajući na pitanje koji su to problemi s kojima se Agencija susreće, a koji su omogućili da se desi curenje radioaktivnog cezija-137 na Stupu u Sarajevu, Tešanović kaže da je BiH do 90-tih godina bila izuzetno jaka industrijska zemlja, te da je obavljanje djelatnosti koje su uključivale korištenje izvore jonizirajućeg zračenja u mirnodopske svrhe bile prilično zastupljene. 

- Nažalost, većina industrije koja je koristila izvore jonizirajućeg zračenja se ili ugasila ili otišla pod stečaj. Pa tako jedan od problema na koje DRARNS nailazi u svome radu jeste nepostojanje pravnih nasljednika nekadašnjih vlasnika ili odlazak u stečaj istih. Incident koji se dogodio na Stupu ne bismo mogli pripisati problemima u radu Agencije. Za ovakve incidente primarnu odgovornost snose korisnici izvora zračenja. Agencija je propisala pravila o radijacijskoj sigurnosti koja se moraju strogo poštovati, čime se smanjuje mogućnost incidenata - istakao je Tešanović.

Prema njegovim riječima, BiH posjeduje samo izvore koji se više ne koriste i institucionalni radioaktivni otpad.

- U našoj državi postoji više privremenih skladišta za čuvanje radioaktivnog otpada. Ipak, ni na koji način ne može se reći da su ona adekvatna. Nijedno od njih nema licencu. Izvori se tamo čuvaju usljed nemogućnosti da se premjeste u adekvatno skladište - naglasio je Tešanović.

Govoreći o Agenciji, Tešanović ističe da najveći problem predstavlja nedovoljna popunjenost tehničkih kapaciteta ili, bolje reći, nedostatak stručnjaka.

Odlazak kadrova

- Suočavamo se i s odlaskom kadrova, ograničene su nam mogućnosti zapošljavanja usljed zabrana zapošljavanja u državu službu, a tu je i nedostatak zainteresiranih stručnjaka za rad u Agenciji, a zbog finansijske krize - pojasnio je Tešanović. 

Dodao je da u BiH postoji 21 ekspert za zaštitu od zračenja u pet različitih oblasti, a to su medicinska djelatnost, nemedicinska djelatnost, transport radioaktivnog materijala, upravljanje radioaktivnim otpadom i u visokom obrazovanju i naučnoistraživačkom radu.

Nedostaci otežavaju rad DRARNS-a

- Svake godine DRARNS izrađuje izvještaj o stanju radijacijske i nuklearne sigurnosti u BiH za prethodnu godinu koji dostavlja na usvajanje Parlamentu BiH. Ipak, i pored svih problema o kojima smo govorili, stanje radijacijske sigurnosti se konstantno popravlja iz godine u godinu. Međutim, postoje i određeni nedostaci koji otežavaju rad DRARNS-a, pa tako utječu usporavajuće na dodatno poboljšanje stanja radijacijske i nuklearne sigurnosti - istakao je Tešanović.