Državljani susjednih zemalja proteklih godina u BiH kupovali su robu široke potrošnje u milionskim iznosima, uglavnom u supermarketima i trgovačkim centrima uz granicu.
Kupovalo se sve, od prehrambenih proizvoda, do građevinskog materijala i namještaja. Razlog su niže cijene, ali i povrat PDV-a koji kupcima znači i velike uštede.
Međutim, korona je zbog zatvaranja granica znatno utjecala na prekogranični šoping. Koliko su zatvorene granice bile udar na ekonomiju, najbolje pokazuju brojke.
- Ukupan broj zahtjeva za povrat PDV-a u 11 mjeseci 2020. godine iznosio je 218.395. Ukupna vrijednost dobara koja su kupljena u BiH i iznesena van carinskog područja BiH iznosila je 63.961.034 KM, dok je PDV bio 9.293.483 KM. Najviše povrata su tražili državljani Hrvatske i Srbije - pojasnio je za „Avaz“ Ratko Kovačević, portparol Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH.
Ove godine ovakva situacija i ne čudi jer su državljani Hrvatske i Srbije, s obzirom na zatvorene granice, praktički bili i jedini koji su u kupnju mogli i doći. Dodao je da se, u poređenju s prethodnom godinom u kojoj nije bilo vanredne situacije uzrokovane pandemijom, vidi da je ukupan broj zahtjeva za povrat PDV-a stranim državljanima bio znatno veći, ukupno u 11 mjeseci 2019. bilo je 438.718 zahtjeva.
- Ukupna vrijednost dobara koja su tada kupljena u BiH i iznesena van carinskog područja BiH iznosila je 135.894.609 KM, dok je zahtijevani povrat PDV-a bio 19.745.370 KM - istakao je Kovačević.
Koliki su gubici, govori i to da je za 11 mjeseci ove godine podneseno 218.395 zahtjeva, gotovo isto kao u prvoj polovini prošle godine.
- U prvoj polovini prošle godine podneseno je 192.459 zahtjeva za povrat PDV-a, a vrijednost kupljene robe iznosila je 60,43 miliona KM. Dakle, za šest mjeseci prošle godine stranci su kupili robe u vrijednosti od 60,43 miliona KM, a za 11 mjeseci ove godine 63 miliona KM, čak tri miliona manje. Vrijednost robe koju su strani državljani u ovom razdoblju kupili i iznijeli iz BiH iznosi 135,8 miliona KM - pojašnjeno je.
Dakle, gubici su veći od 70 miliona KM.
Navedenom iznosu treba dodati i novac potrošen na cigarete, alkohol i gorivo, koji ne podliježu povratu poreza, kao i na robu koja se kupuje na tržnicama gdje ne izdaju fiskalne račune. S tim proizvodima gubici u trgovini povećavaju se za više desetina miliona KM.