Već duže od godinu građani i privrednici u BiH čekaju da aktuelni saziv Vijeća ministara nađe vremena da na dnevni red stavi novi Zakon o PDV-u.
FINANSIJSKI STRUČNJAK
OTVORENO
Nismo napravili ništa da bismo zaštitili domaću privredu, zakasnili smo s uvođenjem mjera
Džakula: Moramo zakonodavstvo uskladiti s legislativom EU. Avaz
Već duže od godinu građani i privrednici u BiH čekaju da aktuelni saziv Vijeća ministara nađe vremena da na dnevni red stavi novi Zakon o PDV-u.
- Na potezu je Vijeće ministara, pa onda Parlament BiH. Zakon je usklađen sa 112. direktivom Vijeća Evrope. Dosadašnji Zakon o PDV-u bio je usklađen sa 6. direktivom Vijeća Evrope, ali ona je u međuvremenu stavljena van snage. Napravili smo i novi pravilnik o porezu na dodanu vrijednost. Uprava je svoj dio posla uradila, ali nije bilo zainteresiranosti na nivou entiteta - istakao je Džakula.
Dodao je da je spreman i novi Zakon o akcizama, i on je, također, upućen u proceduru. To je još jedna od obaveza BiH na putu prema EU.
- Porez se treba plaćati prema ekonomskoj snazi svakog pojedinca i kompanije. Neophodno je uvođenje poreza na luksuz. Prije svega su to skupa alkoholna pića, luksuzni automobili... Ako neko kupi automobil za 200.000 KM, logično je da ne treba plaćati obični porez. Ljudi su spremni i to da plate i nema ništa sporno. Tu mi moramo slijediti zakonodavni okvir EU - naglasio je Džakula.
Na naše pitanje o zaštiti domaćeg tržišta i privrednika, Džakula kaže da je BiH kao država propustila priliku da zaštiti domaće tržište.
- Ta je prilika zatvorena potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SAA) s EU. Imamo situaciju da je svaki proizvod evropskog porijekla oslobođen plaćanja carinskih troškova i po toj osnovi gubimo oko 300 miliona KM godišnje. Nismo napravili ništa da bismo zaštitili domaću privredu - kazao je Džakula.
Govoreći o borbi protiv crnog tržišta duhana i duhanskih prerađevina i rekordnoj zapljeni cigareta, ističe da je ponosan na uposlenike UIO.
- Često su oni izloženi medijskom linču, veseli me podrška svih institucija, kao i sjajna saradnja s Tužilaštvom BiH i SIPA-om. Bilo bi dobro da se i tržišne inspekcije na entitetskom nivou pozabave onim što je njihov posao i da se više fokusiraju na sprečavanje trgovine robom bez porijekla - naglasio je Džakula.
- Pad prihoda indirektnih poreza 2020. bio je 9,48 posto u odnosu na godinu prije, a neto prihoda 9,76 u odnosu na 2019. To su podaci koji daju vjeru da je privreda BiH uspjela ostati na nogama i lagano krenuti ka oporavku. Da je tako, svjedoči i činjenica da smo imali pad uvoza u 2020. u odnosu na 2019. godinu od 14,59 posto, a pad izvoza 8,97 posto - rekao je Džakula.
NA KIOSCIMA ŠIROM BIH
POTVRĐENO IZ POLICIJE
OČITALI LEKCIJU ŠTUTGARTU