Ustavni sud je kao neosnovanu odbacio apelaciju koalicije "Moja adresa: Srebrenica" iz koje su za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) potvrdili da će se žaliti Evropskom sudu za ljudska prava.

Ćamil Duraković kaže da su članovi koalicije “Moja adresa: Srebrenica” razočarani i nezadovoljni odlukom Ustavnog suda BiH.

CIK je poništio izbore

- Mi ćemo razgovarati sa našim građanima u dijaspori čija su prava direktno povrijeđena i takvih ima na stotine. Skupićemo ih na jedno mjesto i nadalje našu pravnu bitku nastaviti pred sudom u Strazburu“, rekao je Duraković za BIRN BiH.

Prošlog novembra u Srebrenici su održani izbori koji su poništeni zbog nepravilnosti i ponovljeni 21. februara 2021. godine.

U odluci Ustavnog suda se navodi da je Apelantica uputila prigovor Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) u vezi održanih izbora 15. novembra 2020. godine na kojima je, prema njoj, povrjeđen Izborni zakon u lošoj procjeni utvrđivanja rokova za blagovremeno izjašnjavanje birača koji glasaju putem pošte, čime su ovi birači onemogućeni da ostvare svoje biračko pravo u skladu sa Izbornim zakonom BiH.

CIK je poništio izbore na 28 biračkih mjesta u izbornoj jedinici Srebrenica za načelnika općine i Skupštinu općine Srebrenica.

Apelantica je zatražila i da se donese privremena mjera kojom bi CIK- u bilo naloženo da obustavi sve radnje i aktivnosti poduzete temeljem Odluke o raspisivanju i održavanju ponovnih izbora za načelnika općine Srebrenica i skupštinu općine Srebrenica, od 2. februara 2021. godine i prolongira održavanje izbora zakazanih za 21. februar do končane odluke Ustavnog suda. Žalba je kako se navodi u Odluci Ustavnog suda o dobijanju apelacije upućena i protiv odluke od 21. januara Sudu BiH, ali je odbijena kao neosnovana.

- Apelantica je navela da je cijeli proces dostavljanja glasačkih paketa biračima koji glasaju putem pošte kasnio 15 do 30 dana, a da neki nisu upućeni van BiH ni do izbora. Također, apelantica je istakla da je u pobijanoj odluci CIK-a navedeno da je izvršeno brojanje glasačkih listića pristiglih putem pošte, ne navodeći da nije izvršeno brojanje svih glasačkih listića pristiglih putem pošte“, navodi Ustavni sud.

Ustavni sud BiH jučer je, 7. aprila, odbacio apelaciju koalicije “Moja adresa: Srebrenica” podnesenu protiv Rješenja Suda BiH. Kako je navedeno u odluci, Sud BiH u odgovoru na apelaciju istakao je da je osporena odluka zasnovana na pravilno utvrđenom relevantnom činjeničnom stanju i na pravilno primijenjenom materijalnom pravu i da je dovoljno i uvjerljivo obrazložena zbog čega smataju da nisu povrijeđena prava apelantice.

Duraković ističe da su bili sigurni da će Ustavni sud odlučiti drugačije od CIK-a i Apelacionog odjeljenja Suda BiH. Ovo odjeljenje je ranije u dva navrata također odbilo njihovu apelaciju.

Apelantica je, kako navodi dokument Ustavnog suda, tvrdila da joj je osporenim rješenjem Suda BiH povrijeđeno pravo Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, pravo iz Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama u vezi sa pasivnim pravom glasa u inostranstvu. Kako je navedeno u Odluci, za apelanticu je sporno što izbori za općinu Srebrenica nisu poništeni i u dijelu glasanja putem pošte, te da je u ovom segmentu došlo do propusta i neregularnosti koje su imale za posljedicu diskriminaciju lica koja glasaju putem pošte u odnosu na lica koja glasaju u Bosni i Hercegovini.

Protiv odluke CIK-a

Također je navedeno da je u žalbi protiv odluke CIK-a od 21. januara 2021. godine problematiziran cjelokupan proces glasanja putem pošte, kao i da CIK nije blagovremeno ispunio svoju obavezu slanja glasačkih listića, a pri tome nije korigovan rok za pristizanje glasačkih listića u uslovima globalne pandemije i poremećenog poštanskog prometa.

Duraković je objasnio da je u presudi navedeno da prava da biraju i budu birani za poziciju načelnika nisu povrijeđena samim tim što su imali priliku da učestvuju.

- Dok je meritum naše apelacije ustvari bio zaštita prava naših građana u dijaspori koji su u skladu sa zakonom i tajmingom koja je propisala Centralna izborna komsija, registrovali su se da glasaju putem pošte, a svojim propustom CIK kao državna institucija je svejedno propustila da na vrijeme dostavi taj izborni materijal“, kazao je Duraković.

Kako je navedeno u Odluci, CIK je u uslovima pandemije koronavirusa uložio velike napore da svim biračima omogući ostvarivanje biračkih prava.

„Navod apelantice da je u konkretnom slučaju došlo do povrede principa zabrane faktičke diskriminacije u vezi sa aktivnim i pasivnim pravom glasa je neosnovan i paušalan jer radnje koje je poduzeo CIK u provođenju Lokalnih izbora 2020. godine govore upravo suprotno“, stoji u odluci Ustavnog suda BiH.