Bosanci i Hercegovci su 13. najnaoružanija nacija u svijetu, pokazali su to podaci nezavisne američke organizacije “World population review”.

Nema evidencije

Kako je pojašnjeno, istraživanje je provedeno kako bi se utvrdila količina oružja koje posjeduju građani u odnosu na broj stanovnika. Srbija i Crna Gora dijele prvo mjesto u Evropi s prosjekom od 39,1 komad ličnog naoružanja na 100 stanovnika, što znači da je svaki treći stanovnik ovih zemalja naoružan. Kada se pogleda ukupan broj komada oružja, može se vidjeti da stanovnici Srbije imaju 2.719.000, Crne Gore 245 hiljada, a u BiH taj broj iznosi 1.185.000.

Jedan od razloga za ovako značajan broj legalnog naoružanja zasigurno je taj što su zakoni o držanju naoružanja relativno liberalni, prvenstveno kada je riječ o trofejnom ili lovačkom oružju.

Ovi podaci odnose se samo na oružje koje je uredno prijavljeno u nadležnim institucijama, dok se broj onog neprijavljenog, odnosno ilegalnog, ne može sa sigurnošću utvrditi, jer o njemu ne postoji nikakva službena evidencija.

Nakon rata i raspada Jugoslavije, koja je bila jedna od najvećih vojnih sila u Evropi, došlo je i do rasipanja naoružanja JNA, koje je najvećim dijelom pripalo Srbiji. Lako naoružanje - puške, pištolji i slično, tokom agresije na Hrvatsku i BiH dijeljeno je “šakom i kapom” stanovništvu koje ga je, nakon okončanja sukoba, u najvećem broju zadržalo.

Stručnjak za sigurnost Armin Kržalić kaže da se, nakon brojnih istraživanja na kojima je radio, sa sigurnošću može reći da je broj ilegalnog naoružanja u BiH daleko veći od legalnog.

Skupe dozvole

- Taj broj je ogroman i u zemljama regije. Vrlo bitan je motiv zašto ljudi drže ilegalno naoružanje, a jedan od vodećih je strah od nekih novih sukoba i rata. Drugi je zato što nemaju povjerenja u institucije i to je veoma zabrinjavajuće - pojasnio je Kržalić.

Podsjetio je i na to da je stručna zajednica pozivala institucije da donesu zakon o amnestiji, odnosno zakon koji bi dozvolio legalizaciju naoružanja.

- Međutim, naš poziv nije izazvao veću pažnju kod donosilaca odluka. Jedan od razloga zašto građani drže neprijavljeno naoružanje je i činjenica da je za prikupljanje dokumentacije neophodne za dobivanje dozvole potrebno oko 500 KM - naveo je Kržalić.

Korajlić: To je kod nas tradicija

Nedžad Korajlić, profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu, kaže da se, prema statistici, najmanji broj krivičnih djela izvede legalnim naoružanjem.

- Najviše je krivičnih djela i prekršaja napravljeno uz upotrebu ilegalnog naoružanja.

Na odluku bh. građana da drže naoružanje utječe period agresije koja je iza nas. Ali uvijek je na ovim prostorima bila tradicija da se drži lovačko, streljačko ili lično naoružanje - kazao je Korajlić.