Predsjedniku Suda Bosne i Hercegovine Ranku Debevcu nepravosnažno je utvrđena odgovornost za disciplinske prekršaje “ponašanje u sudu i izvan suda koje šteti ugledu sudijske funkcije i namjerno davanje lažne, obmanjive i nedovoljne informacije u vezi s bilo kojim drugim pitanjima koja su u nadležnosti Vijeća”, saopćeno je danas iz Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV), piše BIRN.
Prvostepena disciplinska komisija Vijeća odlučila je Debevca kazniti izricanjem javne opomene.
Peđa Đurasović iz organizacije “Vaša prava”, koja pruža pravnu podršku i analizira rad pravosuđa, skreće pažnju na važnost prevencije u ovoj disciplinskoj odluci.
- Ne znam šta je potrebno dokazati pred Disciplinskom komisijom da bi neko dobio strožiju sankciju, koja bi kasnije imala svoju glavnu funkciju opšte prevencije - kaže Đurasović.
Slično pitanje nakon odluke Disciplinske komisije postavlja i Uglješa Vuković iz organizacije "Transparency International u BiH", koja je ranije analizirala kaznenu politiku VSTV-a, napominjući kako je odluka još uvijek nepravosnažna.
- Ne znamo kakva će biti odluka Drugostepene disciplinske komisije u slučaju predsjednika Suda BiH Ranka Debevca. Glavno je pitanje da li mjere koje se izriču mogu odvratiti pravosudne funkcionere od kršenja zakona - kaže Vuković.
Debevec nije želio komentarisati prvostepenu odluku Disciplinske komisije, odnosno postupak do njegovog pravosnažnog okončanja.
Disciplinska tužba je teretila Debevca da se tokom decembra 2020. godine s direktorom Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) Osmanom Mehmedagićem, protiv kojeg je u tom trenutku vođen krivični postupak, sastao ispred stana treće osobe, kao i da je tužiteljici Vedrani Mijović, koja postupa u predmetu u kojem je tuženi učesnik u postupku, uputio komentar neprimjerenog sadržaja, kao i da je od 2004. godine, sa izuzetkom 2009., namjerno davao nedovoljno informacija o imovini u inostranstvu, odnosno Španiji, kroz lične finansijske izvještaje dostavljene VSTV-u.
Prvostepena disciplinska komisija proglasila ga je odgovornim za prekršaje zbog sastanka s Mehmedagićem i nedostavljanje informacija o imovini u inostranstvu, a oslobodila odgovornosti zbog slanja poruka tužiteljici, potvrđeno je za BIRN BiH iz VSTV-a.
Đurasović objašnjava da se radi o optužbama za ozbiljne prekršaje. Disciplinska komisija nije trebala uzeti u razmatranje javnu opomenu, smatra Đurasović.
- Mi ovdje imamo potvrđene vrlo ozbiljne navode Ureda disciplinskog tužioca, gdje imamo neprimjerene kontakte s gospodinom Osmanom Mehmedagićem, zatim neprijavljivanje imovine, što je, po meni, početna tačka jačanja integriteta pravosuđa - kaže Đurasović.
On skreće pažnju na ono na što su upozorili međunarodni izvještaji, koji su ispitivale stanje u bh. pravosuđu – disciplinske kazne za utvrđene i dokazane prekršaje su daleko od toga da odvrate počinioce od prekršaja, a javnosti šalju poruku da se kršenje zakona isplati.
Podsjeća i na dosadašnji problem objavljivanja odluka u anonimiziranoj formi.
- Ako za ovako ozbiljne disciplinske prekršaje izričemo javne opomene u anonimnoj formi, onda se obesmišljava čitav sistem disciplinske odgovornosti sudija i tužilaca. Dalje nećemo govoriti ni o jačanju integriteta samog pravosuđa - kaže Đurasović za Birn.
VSTV najavu disciplinskih ročišta i dalje objavljuje samo kroz broj predmeta, bez objavljivanja imena nosilaca pravosudnih funkcija na koje se postupak odnosi. Na isti način objavljuje i disciplinske odluke. U slučajevima protiv Debevca i glavne državne tužiteljice Gordane Tadić, VSTV je u saopćenjima za medije navodio njihova imena.
Prvostepena disciplinska komisija je Tadić krajem prošlog mjeseca proglasila odgovornom za dvije tačke disciplinske tužbe i odlučila je razriješiti dužnosti glavne tužiteljice. Tadić je, prema tužbenom zahtjevu, prijavljena za nemar ili nepažnju u vršenju službenih dužnosti, odnosno za svjesno zanemarivanje obaveze i naloga VSTV-a da se predmeti Tužilaštva raspoređuju u rad tužiocima putem automatskog sistema raspodjele (TCMS) u periodu njenog mandata na funkciji glavnog tužioca.
Osim toga, Tadić je na teret još stavljeno i propuštanje, iz neopravdanih razloga, da postupi u skladu s odlukama, naredbama ili zahtjevima Vijeća, a ova tačka se tiče propuštanja da, kao rukovodilac Tužilaštva BiH, primjenom odredaba Zakona o zaštiti tajnih podataka osigura pokretanje postupka personalnih sigurnosnih provjera osoblja Tužilaštva BiH koje rukuje tajnim podacima, kao i naloga Vijeća da sve pravosudne institucije u BiH provedu sve obaveze i mjere navedenog zakona.
Novinarka Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva Renata Radić-Dragić kaže da sudije i tužioci svojim ponašanjem utiču na ugled pravosudnih institucija.
- Različiti su aršini kod donošenja sankcija. Nedavno je sa glavne pozicije Tužilaštva BiH smijenjena tužiteljica Gordana Tadić. Imali smo situaciju da je predsjednik Kantonalnog suda Vladimir Špoljarić, koji je bio [disciplinski] optužen za ozbiljan prekršaj seksualnog uznemiravanja kolegice, oslobođen, a istovremeno se za isto djelo vodi krivični postupak pred Sudom BiH, što znači da ima određenih pokazatelja da stvari nisu kako treba u pravosuđu - smatra Radić-Dragić.
Ona dodaje kako građani nemaju povjerenja u rad pravosuđa.
- Pratili smo u protekle četiri godine makar 12 sudija i tužilaca koji su bili oslobođeni od odgovornosti u disciplinskim postupcima vođenim protiv njih, iako su tužitelji smatrali da ima elemenata za određenu kaznu - kaže Radić-Dragić.
"Transparency" je u prošlogodišnjoj “Analizi disciplinske odgovornosti nosilaca pravosudnih funkcija u Bosni i Hercegovini”, na osnovu podataka o disciplinskim kaznama za 2018. godinu došao do zaključka da još uvijek postoji blaga kaznena politika.
Tokom 2018. godine okončano je 27 postupaka u kojima je utvrđena disciplinska odgovornost nosilaca pravosudnih funkcija, ukupno je izrečeno 29 disciplinskih mjera – sedam pisanih opomena koje se javno ne objavljuju, deset javnih opomena (objavljuju se, ali u anonimiziranoj formi), devet smanjenja plate za iznos do 50 posto – na period do jedne godine, dva razrješenja od dužnosti i jedna posebna mjera upućivanja sudije ili tužioca da učestvuje u programima rehabilitacije, savjetovanju ili stručnom usavršavanju.
Analiza je ukazala na značajno učešće javnih opomena koje se objavljuju u anonimiziranoj formi, koje, kako se navodi, same po sebi kao disciplinske mjere imaju nedostatke posebno u smislu represivnog elementa sankcije. Đurasović, koji je radio na analizi, zaključio je da samo 11 disciplinskih mjera zadovoljava preventivno-represivni karakter bića disciplinske sankcije.
"Transparency International" je analizirao mjere koje se mogu izreći nosiocu pravosudne funkcije po Zakonu o VSTV-u, koji ostavlja visok stepen diskrecionog ovlaštenja Disciplinskoj komisiji kada određuje olakšavajuće i otežavajuće okolnosti. Analiza zaključuje da “propisana skala disciplinskih mjera nije dovoljno prilagođena niti precizno definisana da zadovolji princip represivnog i preventivnog cilja koji samim izricanjem određene disciplinske mjere treba biti postignut”.
Na odluku Prvostepene disciplinske komisije postoji mogućnost žalbe, piše BIRN.