Karl Bilt (Carl Bildt), bivši visoki predstavnik u BiH, u svom tekstu za "Project Syndicate" ocijenio je da je Ured visokog predstavnika u našoj zemlji od dijela rješenja postao dio problema, ocjenivši da je međunarodna intervencija pogrešan lijek za ono što boli Bosnu.

- Ruska prijetnja Ukrajini nije jedina potencijalna kriza u istočnoj Evropi ove godine. Bosna i Hercegovina ide u period dubokih političkih previranja, sa ključnim izborima zakazanim za oktobar - započeo je svoj tekst Bilt. 

BiH nikada nije bila jednostavno mjesto

Bivši visoki predstavnik ističe da Bosna nikada nije bila jednostavno mjesto.

- Krajem devetnaestog i početkom dvadesetog vijeka stvarala je jednu krizu za drugom, što je na kraju doprinijelo izbijanju Prvog svjetskog rata. Zatim, s raspadom Jugoslavije krajem dvadesetog stoljeća, bilo je mjesto brutalnog rata između Bošnjaka, Srba i Hrvata.

Dejtonski sporazum okončao je sukob 1995. godine, nakon što je više od 100.000 ljudi ubijeno – uključujući genocidni masakr u Srebrenici tog jula – i nakon što su milioni ljudi protjerani iz svojih domova. Sljedeći korak je bio izgradnja funkcionalne države od olupine. Ali armije tri grupe bile su jedine funkcionalne strukture koje su ostale, a mnogi lokalni lideri doživljavali su mir kao nešto više od nastavka rata drugim sredstvima. Nade da će nova generacija nenacionalističkih vođa ustati iz pepela ubrzo su propale - navodi Bilt.

Iako je međunarodna pomoć transformisala zemlju, prikrivajući većinu tragova rata, njena politika ostaje duboko nefunkcionalna, zbog kontinuirane političke dominacije nacionalističkih stranaka, ističe Bilt, te kao rezultat toga smatra kako su izgledi za pridrživanje EU našoj zemlji sve udaljeniji.

- U svojoj godišnjoj procjeni Bosne za 2021., Evropska komisija napominje da su “politički lideri nastavili da se bave retorikom podjela i nekonstruktivnim političkim sporovima”. Gotovo da nije bilo napretka u ispunjavanju 14 mjerila za početak pregovora o pristupanju EU, a "tokom pandemije, negativni efekti široko rasprostranjene korupcije i znakovi političkog zarobljavanja nastavili su snažno da se manifestiraju". Ni nosioci pravosudnih funkcija ni politički lideri nisu uspjeli da se pozabave ovim problemima. 

Štaviše, zahvaljujući “generaliziranom fenomenu korupcije” i “neefikasnom i prevelikom” javnom sektoru, bh. BDP po glavi stanovnika ostaje samo jedna trećina prosjeka EU. Procjenjuje se da je oko pola miliona ljudi napustilo zemlju u posljednjih nekoliko godina, iscrpljujući iz nje dragocjene mlade talente - navodi bivši visoki predstavnik u BiH.

Pogrešan lijek za ono što boli Bosnu

Bosna je trebala raditi mnogo bolje 26 godina nakon završetka rata.

Umjesto toga, ističe Bilt, nazire se još jedna duboka kriza. Lider bosanskih Srba, Milorad Dodik, udara u nacionalistički bubanj i zagovara da RS (jedna od dvije uglavnom autonomne regije u zemlji) potvrdi još veću nezavisnost u odnosu na centralnu vlast. Retorika se pojačava sa svih strana, što dovodi do poziva Kristijana Šmita (Christian Schmidt), visokog predstavnika EU za Bosnu i Hercegovinu, na još jednu međunarodnu intervenciju.

Ali ovo je pogrešan lijek za ono što boli Bosnu, smatra Bilt.

- Jedan od faktora trenutne političke krize je kontroverzni novi zakon o zabrani poricanja genocida, koji je prošlog ljeta nametnuo odlazeći visoki predstavnik međunarodne zajednice samo nekoliko dana prije nego što je napustio funkciju. Bosanski Srbi su odmah odgovorili povlačenjem sa zajedničkih državnih funkcija, a Dodik je od tada postavljao oštre ultimatume. On povremeno poziva da se RS potpuno odvoji od BiH. Ova retorika mu dovodi na naslovnice, ali je ne treba shvatiti ozbiljno. Uostalom, i Srbija i Rusija su jasno pozvale da se poštuje teritorijalni integritet Bosne.

Ali kriza je produbila nacionalističke podjele u Bosni i naglasila konfuziju u srcu pretpostavljene uloge međunarodne zajednice u zemlji. Da li bi Bosna trebala biti protektorat u kojem međunarodna zajednica može smišljati, nametati i provoditi odluke po svojoj volji? Ili je to zaista suverena zemlja koja bi sama trebala rješavati svoje probleme?

U izvjesnom smislu, funkcija međunarodnog visokog predstavnika – funkcija koju sam ja prvi obnašao nakon rata – od dijela rješenja je postala dio problema. Sa bošnjačke strane, njegovo prisustvo poziva na stalne zahtjeve za poduzimanjem međunarodne akcije protiv nevoljnih bosanskih Srba ili bosanskih Hrvata, dok kod potonjih grupa ulijeva strah da će takva akcija zaista biti poduzeta. 

Rezultat je paraliza i nepovjerenje, jer nijedna strana ne osjeća potrebu da sjedne i iznese teške kompromise potrebne da bi zemlja uspjela, smatra Bilt.

Izbori se moraju održati

Glavni faktor u trenutnoj krizi su opći izbori u Bosni ove godine. Na lokalnim izborima 2020. godine, opozicione stranke ostvarile su impresivne rezultate protiv dominantnih nacionalističkih snaga u Sarajevu i Banja Luci. Bojeći se daljnjih gubitaka, nacionalistički lideri sa svih strana željni su stvoriti novu krizu kako bi uplašili i mobilizirali svoje baze. Od ključne je važnosti da se opći izbori održe kako je planirano.

Ali nakon toga, međunarodna zajednica bi trebala preispitati svoj pristup Bosni. Ako nije spremna da preuzme pune protektorske ovlasti, trebala bi se povući i ostaviti lidere zemlje da nevoljko riješe stvari. Taj proces će biti spor i težak, ali to se mora dogoditi prije ili kasnije ako Bosna želi imati ikakve šanse da funkcionira kao suverena zemlja.

Odstupajući, međunarodna zajednica bi trebala uspostaviti dva teška uvjeta: mora se održati teritorijalni integritet Bosne; a mala vojna misija EU u zemlji treba da ostane, jer ima kapacitet da pozove brzo NATO pojačanje ako je potrebno.

Ova godina će nesumnjivo biti politički burna za Bosnu. Srpski nacionalisti će htjeti da im se prepusti veća ovlasti, a Dodik bi – uprkos novim američkim sankcijama protiv njega – mogao da se upusti u još veći napor kako bi okupio svoje pristalice. 

Istovremeno, bošnjački nacionalisti će tražiti da se više vlasti centralizuje u Sarajevu, a u nametanju će tražiti pomoć međunarodne zajednice. Hrvatski nacionalisti, sa svoje strane, ostat će duboko nezadovoljni (ne bezrazložno) izbornim zakonom koji im efektivno uskraćuje zastupljenost u najvišem tijelu koje donosi odluke.

Ova politička kriza sigurno nije prva u BiH, a neće biti ni posljednja. Pozivi na još jednu masivnu međunarodnu intervenciju ne iznenađuju, ali su nepromišljeni. Bosnu više ne treba tretirati kao protektorat. Dok su EU i Sjedinjene Države i dalje spremne i voljne pomoći, Bosanci na kraju moraju preuzeti odgovornost za Bosnu, napisao je Karl Bilt za "Protect Syndicate".