U organizaciji Medžlisa Islamske zajednice (IZ) Mostar i Međunarodnog foruma solidarnosti Emmaus sinoć je u Podveležju prikazan dokumentarni film "Majka Hatidža" autora Saliha Brkića.
Film prati period života rahmetli Hatidže Mehmedović od njenog povratka u Srebrnenicu do preseljenja na ahiret. Urađen je na osnovu arhivske građe koju je u proteklih 18 godina Brkić brižno, ciljano bilježio i čuvao, svjestan činjenice da će samo na taj način djelomično ispuniti emanet svih srebreničkih majki, našoj i svjetskoj javnosti prenijeti dio istine o strahotama kroz koje su prošle i još uvijek prolaze žrtve genocida.
Projekciji su prisustvovale i hadži Saliha Osmanović, majka rahmetli Nermina i Edina i hanuma rahmetli Rame, čiji će bolni krik odjekivati ne samo podrinjskim brdima već širom svjetskih merdijana, kao i Mejra Đogaz kojoj su 1992. i 1995. ubijeni trojica sinova i muž.
Rijetki su novinari koji su uradili toliko priča sa žrtvama genocida kao što je to uradio Salih Brkić. Radeći priloge, reportaže i izvještaje, u isto vrijeme mora je pokazati suosjećanje s majkama Srebrenice, ostati krajnje profesionalan i ne pokazati nikakvu mržnju prema zločincima. Nikome to u BiH na takav način nije pošlo za rukom kao Salihu. Da bi napravio samo jednu priču iz Srebrenice morao je imati srce veće od srca srebreničkih majki, priopćili su iz Medžlisa Islamske zajednice Mostar.
U kratkom o osvrtu prije projekcije Brkić se prisjetio nekih detalja s brojnih gostovanja u Bosni i Hercegovini i svijetu gdje je prikazivao svoje dokumentarne filmove, reakcije publike, uglednih svjetskih dužnosnika i njihovih impresija.
Govoreći o Hatidži Mehmedović kazao je kako ga je smatrala bratom i iskrenim prijateljem. Posebno mu se urezala u sjećanje njena izjava: "Salih, brate moj, ja živim, a nisam živa. Da mi je da zaspem i da se nikad više ne probudim, da usnu, kako ih sanjam svake noći, odem svom Azmiru i Almiru i svom mužu Abdullahu".
Iako film prati ličnost i sudbinu rahmetli Hatidže u podtekstu, kroz njezine izjave, njezina poruke naglašava razmjere i strašne posljedice genocida, a jedna od njih je i to da na smrtovnicama mnogih Srebreničanki nije navedeno nijedno ime uže rodbine.
Brkić je do sada uradio 40 dokumentarnih filmova s temom Srebrenice i namjeri je da se na sličan način oduži i otrgne od zaborava još nekoliko Majki Srebrenice. Trenutno radi na filmu posvećenom rahmetli Hajri Ćatić.
Filma "Majka Hatidža" bit će prikazan i večeras u Narodom pozorištu Mostar s početkom u 19.30 sati, a ulaz je besplatan.
