Pojavom novog soja koronavirusa omikron u svijetu su zavladali panika i strah. To se sve promijenilo kada su stručnjaci rekli da novi soj omikron ima blaže simptome i nije smrtonosan kao delta, što je donekle donijelo olakšanje. Međutim, postavlja se pitanje, ako omikron ima blage simptome, zašto onda imamo veliki broj smrtnih slučajeva i da li smo olako shvatili novi val koronavirusa.

Blaži simptomi

Prim. dr. Mirsad Đugum, internista, za portal „Avaza“ kazao je da se omikron shvata kao mnogo manje opasan u odnosu na druge sojeve korone, vjerovatno iz razloga što su simptomi koji su sada prisutni puno blaži. Međutim, napominje, da to može biti mač s dvije oštrice pa da, jednostavno, zapostavimo određene krizne situacije i da u datom momentu nastupi oboljenje s veoma teškim posljedicama.

- Kada je u pitanju smrtnost, tek kasnije, kada se sve dobro analizira, znat će se da li je veliki broj smrtnih slučajeva vezan za populaciju koja nema nikakvih hroničnih oboljenja ili su to bile osobe koje su imale neko hronično oboljenje. Također, mora se analizirati koliko je uzrok smrtnosti bio samo koronavirus te jesu li uzrok druga oboljenja koja su se udružila s virusnim oboljenjem te u tom momentu kompletno pogoršala zdravstveno stanje i dovela do smrtnog ishoda. Teško je u ovom trenutku dati pravu procjenu koji je razlog i uzrok visoke stope smrtnosti. Evidentno je da je kod vakcinisanih osoba znatno manji broj smrtnih ishoda. Sve ostale tvrdnje sada bile bi samo špekulacija - navodi dr. Đugum.

Na upit koju lekciju trebamo zapamtiti iz pandemijskog iskustva, dr. Đugum je kazao da je prva i važna lekcija da država mora uraditi ono što treba, a to je napraviti zdravstveni sistem koji je u pravom smislu sistem za zaštitu zdravlja, za prevenciju bolesti i sposoban da pruži adekvatnu zdravstvenu zaštitu svim građanima.

- S obzirom na situaciju u BiH, gdje je zdravstveni sistem rasparčan na entitete i kantone, nebriga o zdravstvenom sistemu je uzrokovala ovo stanje u posljednje dvije godine. Samo su pomogli, kada je pandemija u pitanju, odgovorni i savjesni zdravstveni radnici da situacija ne bude gora, a što se tiče svih drugih struktura koje su zadužene za zdravstvo, apsolutno su čak više odmogli nego pomogli - kaže dr. Đugum.

Naš sagovornik dotakao se i teme reforme zdravstva, gdje nam je objasnio kako mi u BiH ne čekamo reformu zdravstva i da se veoma često zamjenjuju teze.

- Reforma zdravstva nama ne treba. Nama treba primjena zakona koji su već na snazi 15 ili 20 godina, a koje niko u vlasti ni na jednom nivou neće da primijeni. Reforma zdravstva ne može se provoditi ako zakon o zaštiti zdravlja iz 2010. nije ni dan-danas proveden, kao ni zakon o zdravstvenom osiguranju iz 1997., koji, također, nikad nije primijenjen - ističe dr. Đugum.

Zakoni se ne provode

Kako da provodimo reformu zdravstva, navodi naš sagovornik, kada mi nismo još ni sadašnje postojeće zakone proveli i nismo dopustili da pacijent ima pravo biranja ljekara i da ima pravo da se liječi tamo gdje on uplaćuje svoj novac.

- Zavod zdravstvenog osiguranja je banka para koje osiguranici uplaćuju, država tu ne uplaćuje ništa, čak ni onaj dio što ima obavezu. Primjer je Federacija BiH, koja duguje Federalnom zavodu zdravstvenog osiguranja negdje skoro 2 milijarde KM. Građani su pola svojih pregleda plaćali privatno, a to nisu morali. Sada od Zavoda zdravstvenog osiguranja trebaju tražiti refundaciju troškova jer se nisu ispoštovali zakoni kako bi pacijent imao pravo na zdravstvenu zaštitu po svom izboru. Uskraćena su prava pacijenata na izbor, a za to su odgovorni zavodi zdravstvenog osiguranja - ističe dr. Đugum.