Građani BiH posljednjih sedmica suočavaju se s enormnim poskupljenjima, a cijene goriva i osnovnih životnih namirnica divljaju i mijenjaju se gotovo svakodnevno. U slučaju da potraje, građani s niskim primanjima, a takvih je većina, haos na tržištu neće moći izdržati, a najviše ih brine konstantan rast cijena osnovnih životnih namirnica.

Poluprazne police

Ekipa “Avaza” provjerila je cijene nekoliko artikala u jednom sarajevskom tržnom centru, u kojem su police s brašnom bile poluprazne. Kilogram brašna koštao je 1,95 KM, a cijena pakiranja pšeničnog brašna od 25 kilograma, zavisno od proizvođača, iznosila je 24,40 KM odnosno 27,60 KM. Kilogram riže je 3,95 KM.

Za “kornet” sa 15 jaja građani trebaju izdvojiti 4,30 KM, litar ulja koštao je 3,80 KM, a pakovanje od 250 grama maslaca 6,75 KM. Cijena rezanaca od 400 grama iznosila je 3,55 KM, a biljnog mrsa 15,25 KM. Pola kilograma kafe košta 8,45-8,50, a za sretnike koji naiđu na akcijsku cijenu - 7,95 KM.

Žalbe kupaca

Ovakvo stanje analitičari najčešće povezuju s ratom u Ukrajini, ali iz Udruženja potrošača pozivaju na punu mobilnost inspekcijskih službi, jer se trenutna situacija koristi i za ostvarivanje ekstrazarade. Na to upozorava i Admir Arnautović, predsjednik Kluba potrošača srednje Bosne iz Travnika, koje ovih dana dobiva petostruko više žalbi kupaca.

- Radi se o mahinacijama trgovaca jer su skladišta puna, a građani nisu kupili toliko zaliha kao na početku pandemije. Vlasnicima benzinskih pumpi se više isplati platiti kaznu nego cijene formirati u skladu s nabavnim. Isto važi i za ulje i brašno proizvedene od prošlogodišnjeg suncokreta i pšenice. Sve sirovine su davno nabavljene po sasvim drugim cijenama - kaže Arnautović.

Trebat će vremena

Arnautović već godinama prati sve poremećaje i nepravilnosti na tržištu i očekuje da cijene žitarica i ulja nastave rasti, jer Ukrajini je već propala proljetna sjetva. Problema će biti i sa stočnom hranom i vještačkim đubrivima, pa će rasti i cijene mesa i jaja te troškovi sjetve.

- Svi će maksimalno zatvoriti granice za izvoz hrane. Za to vrijeme u BiH, ako i uvedu nižu stopu PDV-a za hranu, bit će potrebno barem pola godine da se uradi softver i nova stopa poreza uvede u sistem - ističe Arnautović.