Bezbroj puta ponovljenim posljedicama pandemije koronavirusa i rata u Ukrajini, koje stanovnici svijeta već itekako osjete na svojoj koži, ovog ljeta pridružila se i nezapamćena suša, uništavajući zasijana polja, ugrožavajući proizvodnju hrane i najavljujući najtežu zimu još od Drugog svjetskog rata.

Zabrana izvoza

Odmah po početku agresije na Ukrajinu zemlje EU započele su realizaciju planova za smanjenje zavisnosti od energenata i hrane iz “žitnice Evrope”. Uprkos svim krizama, pa i blagom rastu izdvajanja za domaću poljoprivredu, trendovi u BiH ostaju isti.

- Za sedam mjeseci vanjskotrgovinski deficit BiH iznosi 5,6 milijardi KM. To pokazuje da kod nas nema značajnijih promjena. Situacija će nas natjerati da se mijenjamo, a prevaga može biti upravo ova kriza u svjetskim okvirima. U krizi svaka država zabrani izvoz svojih resursa, šta god oni bili. Čuva ih za sebe. Hipotetički postavljam pitanje, ako Mađarska, Srbija, Hrvatska uvedu zabranu izvoza žitarica, da li bismo mi imali hljeba - kaže Admir Kapo, predsjednik Udruženja “Kupujmo domaće”.

Činjenica da uvozimo više od 80 posto pšenice kako bismo napravili hljeb, dok su naša polja nezasijana, pokazuje u kakvoj se situaciji nalazimo već decenijama.

- Što smo sada bahatiji, posljedice će biti bolnije. Svi najavljuju da će zima biti vrlo teška, da će biti nestašica energenata, sve zemlje se pripremaju, daju inpute svom stanovništvu, a mi ne radimo ništa po tom pitanju - ističe Kapo.

Najveća suša

Ekonomski stručnjak Draško Aćimović kaže da se Evropa suočava s najvećom sušom u posljednjih 500 godina, pa će sve raspoložive količine hrane u ostatku svijeta kupovati ne pitajući za cijene.

- Od novembra ćemo imati tešku situaciju, jer nema više uvoza ruske nafte, a vrlo je moguće da bude zabranjena i nafta iz drugih zemalja koja je u vlasništvu ruskih kompanija. Osim rasta cijena nafte, imat ćemo enormna povećanja cijena gasa, koje se obračunavaju kvartalno i krajem oktobra ćemo dobiti ekstremno visoke cijene - smatra Aćimović.

Poskupljenje struje

- Imamo najstrašniji momenat, a to je da Ukrajina neće moći obezbijediti potrebne količine struje za Evropu, jer atomska centrala Zaporožje radi trećinom kapaciteta, a termoelektrane je preuzela ruska vojska. Kad Evropa ne dobije tu struju, ona će dramatično poskupjeti, a ljudi će morati birati da li da kupe hranu ili plate komunalne usluge - smatra Aćimović.