Vanjskopolitički odbor Evropskog parlamenta prekjučer je usvojio izvještaj o novoj strategiji proširenja EU zastupnika i izvjestitelja za strategiju proširenja EU Tonina Picule. Usvojene su i preporuke kojima se, pored ostalog, osigurava lakši i brži put zemalja aspirantica prema statusu kandidata i članstvu u EU.
- Pokušali smo u preporukama utjecati na promjene nekih postavki pregovaračkog procesa. Tražimo da se manje koristi konsenzus, da se uvede odlučivanje kvalificiranom većinom, pogotovo kad je riječ o otvaranju pregovora, ali i za zatvaranje pojedinih pregovaračkih poglavlja. Želimo smanjiti mogućnost da država članica blokira kandidatkinju na njenom putu. Tražimo da se tokom pregovora država kandidatkinja uvede u neke sektore kao da je članica, da ima pristup zajedničkom tržištu i nekim fondovima. Jedna od inovacija je da svaka zemlja dobije svog glavnog pregovarača od strane EU – kaže Picula za “Avaz”.
Picula podsjeća da je politika proširenja u prošlosti bila jedan od najuspješnijih instrumenata EU kojim je ona širila svoj utjecaj, osiguravala mir na kontinentu, ali da u posljednjih 10-15 godina bila značajno usporena. Ruska invazija na Ukrajinu utjecala je i na promjenu kriterija za proširenje, dodaje naš sagovornik, jer do prije nekoliko mjeseci bilo nezamislivo da Moldavija dobije status kandidata, koji je dodijeljen i Ukrajini. Gruzija i BiH na putu su da ga dobiju.
- Upravo ovaj prijedlog da do konca godine Evropsko vijeće odobri kandidatski status za BiH je izraz te promijenjene dinamike i prepoznavanja važnosti politike proširenja, pogotovo na zemlju koja se dugi niz godina muči sama sa sobom. BiH je posljednji iskorak napravila 2016. kad je predala zahtjev za članstvo, a nakon toga možemo samo govoriti o krizama u kontinuitetu. Ovo je ispružena ruka BiH. Postoji ogroman raskorak između iskazanih ambicija većine političara u BiH i tužne prakse koja svjedoči o nedostatku kulture saradnje. Jača samo kultura sukobljavanja. To ne zvuči ohrabrujuće – kaže Picula.
Podsjeća da nema države koja je bila na putu ka članstvu, a da nije morala zadovoljiti određene kriterije.
- Morala je pregovarati i odreći se mnogo toga lošeg, pa i popravljati odnose sa susjedima. Ista priča čeka i BiH. Mislim da je ova odluka povijesna i da je ona ohrabrenje građanima da zadrže povjerenje u EU, koja očito računa na BiH, ali i da izvrše pritisak na domaću politiku da ovu pruženu ruku prihvati – ističe Picula.