Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) u oktobru prošle godine saopćila je da su građani naše zemlje kod komercijalnih banaka uštedjeli 14,4 milijarde KM.

Istovremeno, zaključno s prošlom godinom, inflacija u BiH iznosila je 16,3 posto. Postavlja se pitanje isplati li se uopće čuvati novac na računu, uzimajući u obzir činjenicu da on tokom vremena gubi vrijednost.

Za crne dane

Džavid Sejfović, direktor mikrokreditne fondacije „Lider“, kazao je za „Avaz“ da štednja u vrijeme inflacije nije pametan izbor.

- Ako imate ušteđeno 10.000 KM koje držite „pod jastukom“ za crne dane i ako je prosječna godišnja stopa inflacije 5 posto, za period od pet godina kupovna moć tog novca će biti samo 7.835 KM. Ako se odlučite sredstva oročiti u nekoj banci na period od tri godine, uzimajući u obzir da je prosječna kamata na dugoročne depozite u FBiH oko 0,5 posto, na kraju tog perioda zaradit ćete 150,75 KM, dok će vam od onih 10.000 inicijalne investicije inflacija pojesti čitavih 1.576,25 KM, što znači da će kupovna moć vašeg novca izgubiti 1.425,5 KM - pojasnio je Sejfović.

- Staro berzansko pravilo je: "Ne nosite sva jaja u jednoj korpi",odnosno uložite svoj novac u različite instrumente - kazao je Sejfović.

Poželjne investicije

Ekonomista iz Banje Luke Miloš Grujić smatra da bi, umjesto čuvanja novca, daleko bolje bilo da se on investira.

- Predložio bih ulaganje u akcije kompanija koje stabilno posluju. Alternativa je kupovina udjela fondova koji ulažu u ove akcije. Ključ dugoročnog ulaganja je sačuvati vremensku vrijednost novca. Kada je u pitanju investiranje, ključni pojmovi su diverzifikacija, strpljenje i dugoročnost - savjetovao je Grujić.

Druga opcija, prema njegovim riječima, jeste ulaganje u obveznice i dionice kompanija.

- Treća opcija je ulaganje u tzv. commodities (zlato, nafta, plemeniti metali itd.) koje tradicionalno imaju jaku pozitivnu korelaciju s inflacijom. Posljednja opcija koja je, također, dostupna samo manjem dijelu populacije su ulaganja ili oročenja u državama kod kojih su stope povrata na investiciju više od onih u BiH, poput Slovenije, Njemačke ili Austrije - istakao je Sejfović.

Ekonomska nepismenost

Grujić ističe kako građani BiH generalno imaju nedovoljno znanja o ličnim finansijama i načinima na koje mogu investirati svoj novac.

- Većina građana se za ove teme interesuje kada se poveća neizvjesnost, kada ostanu bez posla ili kada se, nažalost, razbole. Za posljedicu toga građani trpe velike štete u pogledu materijalne, zdravstvene i ekonomske sigurnosti. Najvažniji su niska finansijska pismenost stanovništva te mala i nedovoljno razvijena finansijska tržišta - istakao je Grujić.