Šestomjesečno predsjedavanje Evropskom unijom od 1. januara ove godine pripalo je Kraljevini Švedskoj. Na samom izmaku 2022. Bosna i Hercegovina napokon je dobila kandidatski status za članstvo u Evropskoj uniji. Svakako ne zaslugama političara, s obzirom na to da nije ispunjeno 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije, niti je napravljen ozbiljan pomak kada su reforme u pitanju.
Sigurnosna situacija
Ambasadorica Švedske u BiH Johana Stromkvist (Johanna Stromquist) u našoj državi je od 2019. godine, a istekom predsjedavanja Švedske EU istovremeno istječe i njen mandat.
Za ”Dnevni avaz” ambasadorica Stromkvist je komentirala dodijeljeni status BiH za članstvo u EU te je odgovorila na pitanje možemo li to smatrati pruženom rukom i prilikom da eventualno nova vlada ispuni sve ono što se od BiH traži, uz poseban osvrt na ono što se dešava nedaleko od nas, rat koji je započela Rusija s Ukrajinom.
- Rekla bih da je kandidatski status kombinacija i jednog i drugog. Ako ste čitali godišnje izvještaje Evropske komisije u posljednje tri godine, jasno vam je da Bosni i Hercegovini nije dodijeljen kandidatski status zbog napretka koji je ostvaren u reformama. U izvještajima je proteklih godina jasno navedeno da je u nekim oblastima ostvaren mali ili nikakav napredak u ispunjavanju uvjeta za članstvo u EU. Stoga kandidatski status treba smatrati znakom solidarnosti ili kao ponudu Bosni i Hercegovini da još bliže sarađuje s EU u vremenu kada se sigurnosna situacija u Evropi značajno pogoršala - istaknula je ambasadorica Stromkvist.
Naglasila je da je tokom samita EU i zapadnog Balkana koji je održan u Tirani u decembru prošle godine poruka EU bila jasna: ”U potpunosti smo posvećeni tome da zapadni Balkan postane dio evropske porodice.”
- Švedsko predsjedavanje će raditi na jedinstvu EU i davati svoj doprinos kontinuiranoj integraciji zemalja zapadnog Balkana u EU, uključujući podršku implementaciji neophodnih reformi. Međutim, jasno je da najteži posao moraju obaviti vlasti u regionu. Ne postoje prečice. Integracija će zavisti od individualnog napretka svake zemlje. U slučaju Bosne i Hercegovine, to znači da značajan napredak mora biti ostvaren na ispunjavanju 14 ključnih prioriteta prije nego što pregovori mogu uopće početi. Fokus će biti na jačanju funkcionalnosti institucija i vladavine prava. Drugo bitno pitanje je osigurati da se cijela regija zapadnog Balkana uskladi sa zajedničkom sigurnosnom i vanjskom politikom EU, uključujući sankcije protiv Rusije kao posljedicu agresije na Ukrajinu. Ovo je veoma važan dio procesa pristupanja EU - istaknula je ambasadorica Stromkvist.
Jača Evropa
Smatra da većina od 14 ključnih prioriteta može biti ispunjena brzo ukoliko budu prioritet u radu novoizabranih političara.
- Nadam se da će kandidatski status donijeti pozitivnu energiju te da će se ostvariti stvarni napredak u naredne četiri godine. Švedska je, zajedno s ostalim zemljama članicama EU, spremna podržati novoizabrane vlasti i sve ostale koji su spremni implementirati reforme koje će donijeti dobrobit i ovoj zemlji i njenim građanima. To bi i cijelu Evropu učinilo jačom - zaključila je.
Zapadni Balkan u fokusu
Ambasadorica Stomkvist je dodala da je rat u Ukrajini iz korijena promijenio realnost u Evropi.
- Postalo nam je jasno da sve zemlje koje osjećaju potrebu za svijetom utemeljenim na pravnim osnovama treba da još bliže sarađuju s ciljem uspostavljanja sigurnosti, mira i napretka. U tom smislu, veza između zemalja zapadnog Balkana i kontinuiranog proširenja EU ponovo je stavljena u fokus - kazala je ambasadorica.
