U zemljotresu koji je pogodio Tursku i Siriju radi se o snažnim jačinama potresa i u takvim slučajevima je apsolutno nemoguće da konstrukcija ostane neoštećena, ali sa pravilnom gradnjom može se postići da se ona ne sruši, kazala je u razgovoru za Fenu profesorica sa Građevinskog fakulteta u Sarajevu Naida Ademović.

Kada je u pitanju sama gradnja objekata, kaže prof. Ademović, treba voditi računa o pravilnom tehničkom građenju, što znači korištenje odgovarajućih pravilnika za proračun konstrukcije na djelovanje potresa, što se u biti i dešava u većini zemalja koje su u područjima pod značajnim seizmičkim djelovanjima

- Što se tiče Turske tu moramo biti jako oprezni jer se radi o izuzetno jakom potresu i naravno proračuni se rade na osnovu pravilnika. Imamo karte hazarda koje se rade za svaku zemlju. Ako pogledamo tu kartu kod Turske, ubrzanje tla se kreće do maksimalno 0,6 G - navela je.

Horizontalno ubrzanje tla 

Prof. Ademović dalje navodi da je razgovarala s jednim profesorom iz Grčke kao i sa dva profesora iz Turske. Ono što su oni zabilježili jeste da je horizontalno ubrzanje tla izmjereno na 2 G, a vertikalno ubrzanje tla u ovom slučaju je bilo značajno i iznosilo je 1,3 G.

- Dakle govorimo o snažnim jačinama potresa i u takvim slučajevima je apsolutno nemoguće da konstrukcija ostane neoštećena, ali sa pravilnom gradnjom može da se postigne da se ona ne sruši - kazala je.

Još jedan segment o kojem treba voditi računa su karakteristike tla, a profesori iz Grčke i Turske su javili da se u nekim područjima radilo o lošim karakteristikama tla i onda dolazi do amplifikacije, odnosno pojačavanja uticaja tih talasa i značajnijih oštećenja konstrukcije.

Gradi se prema EU standardima

Upitana za kvalitet gradnje u Sarajevu i BiH, odnosno kakve bi bile posljedice nekog jakog zemljotresa, prof. Ademović je rekla da je to teško prognozirati, ali da po onome što ona zna jeste da se najveći broj objekata koji se gradi radi prema Eurokodu 8, dakle prema evropskim standardima koji su dosta strožiji u odnosu na pravilnik koji je trenutno važeći u BiH, a koji je iz 1981. godine, s tim da je došlo do zadnjih izmjena 1990. godine.

Kako je naglasila, pored projektiranja i gradnje potrebno je imati jako dobar nadzor, znači ne nadzor koji tu bude kartki vremenski period i ode sa gradilišta.

- Smatram da nadzor mora biti konstantno na gradilištu da bi sve proteklo kako treba - kaže prof. Ademović.

Grad u kotlini

Što se tiče nove gradnje ona u Sarajevu nije za gradnju objekata koji su značajnih visina, jer je grad u kotlini, ali s druge strane ono što je bitnije su postojeći objekti.

- Mi ne znamo koliko naši postojeći objakti imaju mogućnost da preuzmu opterećenje od djelovanja potresa i mislim da se time trebamo baviti da vidimo da li se naši postojeći objekti trebaju ojačati - kazala je u razgovoru za Fenu prof. Ademović.