Mirsad Purivatra, dugogodišnji direktor Sarajevo Film Festivala prošle godine se povukao sa ove pozicije. Bez obzira na to, SFF će ostati njegovo vječno naslijeđe i poklon Sarajevu.
Uoči 12. izdanja SFF-a koje se održalo davne 2006. godine, Purivatra je govorio za "Dnevni avaz". U nastavku pročitajte šta je tada poručio.
- Devet dana Sarajevo Film Festivala definitivno predstavlja period kad bh. prijestonica nadraste samu sebe, a Sarajlije s ponosom bivaju domaćini najuspješnije i najveće filmske smotre ovog dijela Evrope. No, iza tih festivalskih dana stoji godina ili čak dvije predanog rada SFF-ovog tima.
Apsolutno sve spremno je za predstojećih devet dana filmske čarolije, potvrdio je jučer, tri dana uoči 12. izdanja SFF-a, direktor Mirsad Purivatra, na početku intervjua za "Dnevni avaz".
Muke organizatora
- Dali smo maksimum i mislim da smo sa stanovišta programa, gostiju... učinili sve što je bilo u našoj moći da spremni dočekamo otvorenje. No, činjenica je da SFF i sve što on nosi sa sobom neminovno traže izgradnju festivalskog centra i odgovarajuće infrastrukture koja mora biti na evropskom nivou.
Kako takvog prostora nema, pripreme za 12. SFF teku isto kao prije 12 godina. Još moramo popravljati i čistiti toalete u prostorijama koje unajmljujemo, opremati festivalske prostore... i svake godine vraćamo se u iste objekte koji nas dočekuju u identič nom stanju u kakvom su bili i ratne 1995. - kazao je Purivara.
U fokusu SFF-a bit će regionalni Takmičarski program. Da li Vas je iznenadila činjenica da je i ove godine zabilježen novi rekord kad je u pitanju broj autora koji su se prijavili za učešće na SFF-u?
- Očekivali smo da će promjena koncepcije od prije nekoliko godina, kad smo se opredijelili da akcent stavimo na regionalni film, donijeti novi zamah Festivalu.
No, iskreno nas je iznenadilo što smo tako brzo uspjeli profilirati Festival kao veliku međunarodnu smotru s fokusom na region i na taj način SFF učiniti jednom od deset najrelevantnijih festivala Evrope. Danas svi koji žele steći uvid u produkciju jugoistočne Evrope, vidjeti novog Danisa Tanovića, otkriti Jasmilu Žbanić, dolaze na SFF. To potvrđ uje da je Sarajevo danas regionalni centar filmske industrije.
Iako je akcent stavljen na region, i ove godine sarajevska publika će na crvenom tepihu imati priliku vidjeti velike zvijezde iz svijeta filma, počev od Nika Noltija (Nick Nolte), Denija Hjustona (Danny Huston)... a imena još nekih čuvate u tajnosti.
- Festival je fešta ljudi koji žele vidjeti poznate face na crvenom tepihu. No, naša želja je da od regionalnih glumaca i autora mi kreiramo zvijezde. Zadovoljstvo nam je vidjeti da je Pjer Žalica zvijezda, da Marija Škaričić nakon osvajanja „Srca Sarajeva“ za najbolju film... Cilj nam je da regionalni mediji prate i kreiraju filmske zvijezde upravo od tih ličnosti.
Hrabar potez
Iako se na programu Heineken Open Aira nalaze i bh. filmovi „Nafaka“ i „Grbavica“, čast da otvori 12. SFF dobio je rumunski „12:08 Istočno od Bukurešta“. Zašto?
- To je, s jedne strane, logična, a s druge, hrabra odluka. No, vrijeme je za takvo što, jer ako pretendiramo da budemo veliki međunarodni festival s akcentom na regionalni film, moramo ukazati i poštovanje najboljim ostvarenjima proizvedenim u regiji. Pošto je „Grbavica“ već prikazivana u bh. kinima, a otvaranje „Nafakom“ bilo bi dodatna reklama i odraz nekorektnog odnosa prema drugim filmovima koji se također takmiče za „Srce Sarajeva“, odlučili smo prikazati film nagrađen „Zlatnom kamerom“ Kanskog festivala.
Otvoriti manifestaciju rumunskim ostvarenjem za mnoge festivale bi bio velik rizik. No, mislim da je publika spremna za to, da smo zajedno odrasli, da znamo cijeniti dobar film i zato činimo takav hrabar i ispravan potez. Vjerujem da će nakon projekcije biti dokazana ispravnost ove odluke.
Mladi i talentirani bh. autori
Kakva je pozicija bh. kinematografije danas u kontekstu velikih svjetskih festivala?
- Mislim da sve ono što se događalo u posljednjih pet godina govori da BiH ima pregršt mladih talentiranih autora i da je od Danisa Tanovića pa do Jasmile Žbanić iznikla cijela plejada autora. Spomenimo samo Žalicu, Imamovića, Vuletića, Drljevića, Jukića...
No, fenomen je da siromašna država kao što je BiH snima tri do četiri filma godišnje i da većina tih ostvarenja živi na svjetskim festivalima i osvaja značajne nagrade, od „Oscara“, „Zlatnog medvjeda“, „Leoparda“, „Tigra“, EFA-e... To je gotovo nevjerovatan procent uspješnosti i odraz uspješne spone rada Fondacije za kinematografiju, javnih RTV kuća, Akademije scenskih umjetnosti, SFF-a i medija koji su dali fantastičnu podršku mladim autorima i umnogome doprinijeli da se publika vrati u kina.
Smotra vrijedna dva miliona maraka
Koliko će koštati 12. SFF i koliko država učestvuje u finansiranju ove smotre?
- Mi nemamo sigurne izvore finansiranja. Jedini stabilan prihod imamo od sponzora, velikih svjetskih kompanija koje nemaju, kao u BiH, jaranski interes da daju novac, nego SFF prepoznaju kao veliki događaj i žele biti dio njega. Oko 60 posto budžeta, koji ove godine iznosi oko dva miliona KM, dolazi od partnera, sponzora, ambasada i prihoda od prodaje karata. Preostalih 40 posto, odnosno oko 800.000 maraka, pokrit će Vlada FBiH, sarajevske općine Novo Sarajevo, Novi Grad i Stari Grad, kao i Grad i Kanton Sarajevo. Vijeće ministara dosad na naše zahtjeve nije odgovorilo, tako da s državnog nivoa zasad imamo čistu nulu što se tiče novčane podrške.
