Polaganjem cvijeća i odavanjem počasti na Mostu Suade i Olge danas je obilježen Dan početka opsade grada Sarajeva, odnosno 31. godišnjica od početka najduže opsade jednog glavnog grada u modernoj historiji ratovanja. Cvijeće na spomen-ploču na Mostu Suade i Olge položio je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović, gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić, te ostali predstavnici gradskih vlasti, udruženja žrtava i drugih organizacija.
Karić je podsjetila da su prve civilne žrtve opsade Sarajeva Suada Dilberović i Olga Sučić ubijene na današnji dan prije 31 godinu i one su, kako je kazala, svoj život dale kako bismo “mi danas bili slobodni, kako bi mlade generacije mogle biti ponosne na svoje pretke, ali da imaju podlogu da se bore za svoju budućnost i bolje sutra“.
Tuga i žal
- Danas, kada polažemo cvijeće na mostu Suade i Olge, osjećamo tugu, žal zbog prekinute mladosti. Pomišljamo kako bi one danas mogle biti majke, supruge, a kako je agresor prekinuo njihovu životnu radost, kako je obavio velom tuge naš grad i naše Sarajevo. Danas želim posebnu poruku poslati mladim ljudima: poštujmo našu prošlost, sjećajmo se svih naših žrtava, svih one koji su svoje živote dali, kako bismo mogli imati svijetlu budućnost u našem gradu. Sjetimo se naše Suade i Olge, svih onih hrabrih boraca koji nisu više s nama - rekla je Karić.
Predsjednica Unije civilnih žrtava rata Senida Karović rekla je da je 5. april 1992. godine bio početak opsade grada Sarajeva i “početak zla”.
- Nismo bili svjesni šta će nam se desiti u sljedeća 44 mjeseca opsade. To je bio period kad građani Sarajeva nisu ni slutili šta se moglo desiti. Desila se opsada, pakao od života, ubijanja, ranjavanja, mnogi masakri nedužnih civila. Živjeli smo u totalnoj izolaciji bez struje, vode, plina, bez svega što je jednog normalnog čovjeka činilo normalnim, ali, eto, izdržali smo - rekla je Karović.
Vječna borba protiv zla
Dopredsjedavajući Gradskog vijeća Grada Sarajeva Dragan Stevanović izjavio je da je Most Suade i Olge simbol vječne borbe dobra protiv zla.
- Ne smijemo nikad zaboraviti, ne da bismo se svetili nego da bismo podsjećali ljude da dobro mora pobijediti kad-tad. Ja ne znam da li ću za svog života to doživjeti, ali vrijedi biti na pravoj strani. Ovo su prve žrtve u jednoj suludoj agresiji, suludom postupanju zlih ljudi punih mržnje, želje za podjelama, želje za životom kakav nijedan normalan čovjek ne želi. Mi smo na drugoj strani i želimo miran i dobar život. Nećemo zaboraviti zato da se ne bi ponovilo, ali nećemo ni to koristiti za dalje prepiranje, svađe, mržnje koje ovom narodu mogu donijeti samo zlo. Važno je biti na pravoj strani - na strani dobra i pravde, a ona će pobijediti kad-tad - rekao je Stevanović.
Opsada Sarajeva počela je 5. aprila 1992. godine, a okončana je 29. februara 1996. godine. Trajala je 1.425 dana.
Za to vrijeme, više od 350.000 stanovnika bilo je izloženo svakodnevnoj vatri pripadnika nekadašnje JNA i paravojnih formacija, a kasnije pripadnika tadašnje Vojske RS, iz gotovo svih vrsta naoružanja, s položaja smještenih na okolnim brdima. Nisu uspjeli sići i zauzeti grad samo zahvaljujući ogromnoj volji, želji i naporima branilaca, mahom građana koji su se odazvali pozivu za odbranu, te u početku gotovo goloruki, u patikama i farmericama, s minimalno naoružanja, stali na branike grada.
Stradala i djeca
Tokom opsade poginuo je 11.541 građanin Sarajeva, među njima 1.601 dijete. Prema poslijeratnim istraživanjima, najviše stanovnika, gotovo četiri petine od ukupnog broja poginulih, stradalo je u prve dvije godine rata.
Prve civilne žrtve opsade Sarajeva Suada Dilberović i Olga Sučić ubijene su 5. aprila na mostu Vrbanja, nedaleko od zgrade tadašnje Skupštine Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine ispred koje su se odvijale demonstracije građana koji su tražili očuvanje mira, na koje je otvorena vatra. Nekadašnji most Vrbanja danas nosi ime po dvjema hrabrim ženama, a ploča na njegovoj sredini, okrenuta ka istoku, odakle se svaki dan ukazuje s izlaskom prvih sunčevih zraka, podsjeća i upozorava namjerne i slučajne prolaznike na tešku prošlost grada.
