Na današnji dan 1870. godine, u Nevesinju je rođen Safvet-beg Bašagić, bh. književnik, pjesnik, prevodilac i političar.
Već tokom školovanja u Sarajevu Safvet-beg se zainteresirao za učenje orijentalnih jezika i književnosti. Nakon maturiranja odlazi na studij orijentalnih jezika i historije na Bečkom univerzitetu, a poslije diplomiranja vraća se u Sarajevo, gdje se zapošljava kao profesor arapskog jezika u gimnaziji. S književnicima Edhemom Mulabdićem i Osmanom Nurijem Hadžićem, 1900. godine, pokrenuo je časopis “Behar”. Godine 1903., Safvet-beg osniva društva “Gajret”, “El-Kamer” i “Muslimanski klub”, a u časopisima “Bosanska vila”, “Bošnjak”, “Vienac”, “Nada” i “Prosvjeta” objavljuje svoje pjesme.
Predsjednik Prvog bosanskog sabora
Bašagić je doktorirao u Beču 1910. godine s temom o bošnjačkim piscima na orijentalnim jezicima. Iste godine izabran je za zastupnika i potom predsjednika Prvog bosanskog sabora.
Nakon Prvog svjetskog rata, do penzije, Bašagić je radio kao kustos u Zemaljskom muzeju u Sarajevu.
Proučavanjem historije Bosne i Hercegovine, za koju je već tokom studiranja u Beču počeo sakupljati građu, kada je napisao studiju o najstarijem fermanu begova Čengića, Bašagić je dao ogroman doprinos u izučavanju prošlosti naše zemlje. O toj temi objavio je značajna djela: “Kratku uputu u prošlost Bosne i Hercegovine od 1463. do 1850”, studiju “Gazi Husrev-beg”, književno-historijsku monografiju “Bošnjaci i Hercegovci u islamskoj književnosti”, te biografski leksikon “Znameniti Hrvati Bošnjaci i Hercegovci u turskoj carevini”.
Poginuo bh. književnik Hasan Kikić
Prije 81 godinu, 6. maja 1942., u četničkoj zasjedi kod sela Rapta, na planini Čemernici, ubijen je naš književnik Hasan Kikić, patriot, revolucionar i komesar Prvog krajiškoj partizanskog bataljona, jedan od najdarovitijih bosanskohercegovačkih pisaca.
Hasan je rođen 20. avgusta 1905. godine u Gradačcu, kao jedan od sedam sinova Hase i Munire Kikić, porodice begovskog porijekla kojoj je imovinu oduzela austrougarska vlast. Nakon završene škole Kikić se zaposlio kao učitelj, prvo u Hajdarevićima kod Zavidovića, a potom u Rogatici i Ustiprači. U Rogatici je upoznao kolegicu Anku Jovanović u koju se zaljubio i ubrzo su se vjenčali, u avgustu 1932. godine. Zbog velikih problema usljed protivljenja tom braku njegove, ali i Ankine porodice, sa suprugom je odlučio da žive na neutralnom terenu i odselio se u Hrvatsku. Prvo je kao učitelj radio u Gornjem Sjeničaku kraj Vrginmosta, a potom u Pisarevini, gdje je Anka bila učiteljica, a Hasan direktor škole.
Ne zna se tačno gdje mu je mezar
Godine 1937., zajedno s grupom lijevo orijentiranih bošnjačkih intelektualaca: Skenderom Kulenovićem, Safetom Krupićem, Ešrefom Badnjevićem i Rizom Ramićem, Hasan je u Zagrebu pokrenuo časopis „Putokaz“, s ciljem kulturalnog i političkog uzdizanja Bošnjaka, koji je izlazio do 1939.
„Provincija u pozadini (Beletristički ciklus iz rata 1878-1918)“ je puni naslov Kikićevog najboljeg djela, koji je 1935. godine objavila zagrebačka „Epoha“, a za koje književnici kažu da predstavlja dokument o djetinjstvu pisca i njegovih vršnjaka, te o teškim godinama života u toku Prvog svjetskog rata.
Ne zna se tačno gdje je mezar književnika Hasana Kikića, ali na planini Čemernici postoji jedna spomen-česma uz koju je mezar, za koji se pretpostavlja da je Kikićev.
Rođen psihijatar Sigmund Frojd
Austrijski psihijatar Sigmund Frojd (Freud), osnivač psihoanalize, rođen je na današnji dan 1856. godine u Češkoj. Prema njegovoj teoriji, čovjek je nesvjesno biće, bez mogućnosti slobodnog odlučivanja, ne može donositi racionalne odluke, pa čak ni vladati samim sobom, što je u potpunosti odudaralo od dotadašnjeg tradicionalnog shvatanja i tumačenja čovjeka.
U oktobru 1897., Frojd otkriva Edipov kompleks, a 1900. objavljuje knjigu „Tumačenje snova“, svoje najznačajnije djelo koje se temelji na analizi njegovih vlastitih snova. Nakon nje slijede: „Psihopatologija svakodnevnog života“ (1901.), „Tri rasprave o teoriji seksualnosti“ (1905.), „Šale i njihova povezanost s nesvjesnim“ (1905.).
Godine 1902., osnovao je Psihološko društvo srijedom u kojem je okupljao svoje prve učenike (Ferdern, Ranka, Adler).