Ministar Elmedin Konaković na konferenciji povodom stotinu dana rada na čelu Ministarstva vanjskih poslova osvrnuo se i na "Otvoreni Balkan" te potencijalno članstvo BiH u ovoj zajednici.

- Priča o "Otvorenom Balkanu" kao nekom „srpskom svetu“ je neka politička intriga u kojoj je to "srpski svet" – svi Srbi u jednoj državi. Koliko u toj potencijalnoj državi bez granica, regionalnoj saradnji imamo muslimana, Bošnjaka, da li je neko računao? Znate li koliko ima? Više od pet miliona - naglasio je Konaković.

Negativne reakcije

Iako Konaković nije eksplicitno kazao da želi BiH u „Otvorenom Balkanu“, sama ova izjava u kojoj se protivio ideji da je ova organizacija „srpski svet“ izazvala je lavinu negativnih reakcija i komentara političara iz SDA i DF-a, kao i medija bliskih ovim dvjema strankama. Među njima je bio i zastupnik DF-a Dennis Gratz, koji je Konakovića optužio za površnost u vezi s ovim pitanjem, dok ga je novinar Dragan Bursać optužio da zagovara "srpski svet".

Iako je prvobitno bio plan da u njoj učestvuje svih šest država zapadnog Balkana, u projektu "Otvorenog Balkana", odnosno stvaranja zajedničke ekonomske zone zvanično su učešće uzele samo tri države: Srbija, Sjeverna Makedonija i Albanija.

Iako su i druge tri države zapadnog Balkana učestvovale u početnim pregovorima o pristupanju "Otvorenom Balkanu", njemu se BiH, Crna Gora i Kosovo još nisu pridružili.

U Crnoj Gori su se ovoj uniji oštro protivili Milo Đukanović i njegov DPS-a, no nakon pobjede Jakova Milatovića u utrci za predsjednika izvjesno je da će se i Crna Gora pridružiti. Kosovo je načelno, sporazumom između Aleksandra Vučića i Avdulaha Hotija, prihvatilo članstvo u "Otvorenom Balkanu", ali je njegov nasljednik Aljbin Kurti obustavio pristupne procese. Svi oni manje-više koriste iste argumente, a to je da Srbija preko "Otvorenog Balkana" pokušava ovladati ovim prostorima, pa čak i stvoriti neku verziju "velike Srbije".

Ekonomska unija

Ovom argumentu pridružili su se SDA i DF te BiH odbija da se uključi u "Otvoreni Balkan", dok se stranke trojke zasad drže neutralno o ovom pitanju.

No, osim dreke, za sada još nismo čuli uvjerljive argumente kako bi to stvaranje ekonomske unije između država regiona, u kojoj bi BiH bila druga najjača ekonomija po BDP-u, predstavljalo "srpski svet" i kako bi to našu državu ugrozilo. Uostalom, je li to i Albanija, također, želi biti dio "srpskog sveta"? A za "Otvoreni Balkan", nekoć "Mini Šengen", dobru ocjenu dao je i sam lider SDA Bakir Izetbegović, koji je kazao da je "Mali Šengen šansa za Bosnu i Hercegovinu".

- To nije politička asocijacija, to nije ''velika Albanija'' ni ''velika Srbija''. To je ekonomska asocijacija i ne smijemo se bojati konkurencijskog pritiska Srbije. ''Mali Šengen'' će biti dobra vježba za EU - naveo je Izetbegović, no, onda su on i njegova stranka promijenili politiku procjenjujući da će im izazivanje stalnih sukoba i tenzija donositi veće benefite.

Protok robe

Svrha unije je brži protok robe i kapitala između država članica, a time bi svake godine samo tri države koje su sada članice unije uštedjele više od 30 miliona sati prelaskom granica. Procjena je Svjetske banke da će ove tri države uštedjeti 3,2 milijarde dolara, od čega bi Srbija, prema riječima njenog predsjednika Vučića, uštedjela najmanje 1,5 milijardi dolara.

Cilj "Otvorenog Balkana" je da pruži veće mogućnosti za trgovinu, razmjenu studenata i potakne integraciju u EU u državama članicama. Građanima država članica potrebna bi bila samo lična karta za posjetu drugim državama članicama, štedeći vrijeme na graničnim prijelazima.