Muslimani širom svijeta u srijedu obilježavaju jedan od dva najveća blagdana u godini, koji će dočekati u džamijama, a potom proslaviti i u krugu porodica.

Za razliku od Ramazanskog, Kurban-bajram simboliziraju prinošenje žrtve te podjela kurbanskog mesa, pa ove dane vjernici provode još bliži jedni drugim, povezani tim simbolom međusobne podrške, plemenitosti i jedinstva.

Dvije važne poruke

Muftija bihaćki Mehmed ef. Kudić bajram-namaz već tradicionalno predvodi u Gradskoj džamiji u Bihaću, a ovog Bajrama posebno ističe dvije važne poruke.

- Za svaki uspjeh neophodna je žrtva. Bilo da se radi o uspjehu kroz obrazovanje, nauku, odgoj djeteta... Današnji čovjek mora biti spreman na žrtvu. Poželio bih da ovaj Bajram učini da imamo razumijevanja za drugog. I samom podjelom kurbanskog mesa, osim što brišemo neki grijeh koji smo učinili, našim dolaskom i uručivanjem kurbana mi svom komšiji, prijatelju šaljemo poruku prijateljstva, dobronamjernosti i mira - kaže muftija Kudić.

Muslimani imaju dva velika praznika, dva Bajrama, ali Kudić, ipak, ukazuje na razlike.

- Kurbanski ili Hadžijski bajram ima dva imena, za njega su vezana dva međusobno isprepletena događaja - i kurban i hadž. Deset dana zul-hidždžeta, koji obuhvataju i Dan Arefata i prvi dan Bajrama, spominju se kao najznačajniji dani u godini. Ne postoje bitniji, ni korisniji dani od ovih deset pred ovaj Bajram. Ništa ne može biti vrednije na ovome svijetu nego postiti deveti dan zul-hidždžeta, uoči Bajrama. Dakle, ako ramazan predstavlja individualni ibadet, u smislu nadograđivanja svake osobe pojedinačno, ovi dani su neka vrsta kolektivne nadogradnje, kolektivni odnos prema svijetu i životu - ističe Kudić.

Bereket tih dana prenosi se i na emocije, pa se i Bajram dočekuje u drugačijoj klimi, u kojoj smo bolji, plemenitiji, spokojniji, bliži Bogu i jedni drugima.

S novim iskušenjem

A to je posebno važno u vremenu u kojem svaki praznik dočekujemo s novim iskušenjem. Muftija Kudić smatra da će iskušenja, ličnih i zajedničkih, uvijek biti.

- Čovjek je svakodnevno u borbi sa svojim nefsom, egom, pohlepom. Bez obzira na vrijeme i mjesto, svako od nas mora biti svjestan da je vrlo važno pobijediti sebe. Iza svakog iskušenja, problema, različitih devijacija u društvu stoji neki nedostatak, nešto što je čovjek propustio, nije uradio, rekao bih, neki grijeh. Sve polazi od pojedinca, kako on prihvata svijet u kojem živimo. Čovjek je uvijek u nekom strahu, od onog kako će živjeti, kako prehraniti porodicu, oni kojima je Bog dao bogatstvo na ovome svijetu plaše se kako to sačuvati. I Kur'an govori o tom strahu, da se do Sudnjeg dana čovjek neće riješiti izazova. Pogotovo to vidim kod naše omladine danas. Naši preci su živjeli u strahu od vremenskih uvjeta, nevremena, a mladi su danas u strahu od brojnih izazova koji su pred njima. Nedavno sam čuo jednu poruku da čovjek treba da se boji svojih misli kad je sam i riječi kad je s drugima. Mislim da je to danas kod omladine najveći izazov, kako te misli usmjeriti na pravi put - kaže Kudić.

Ljudi će sve više odlaziti

S obzirom na situaciju u državi i pogodnosti koje im se pružaju u Evropi, odlazak stanovništva, a posebno mladih, s kojima se suočava cijela država pa i Bosanska krajina, nećemo uspjeti zaustaviti, smatra naš sagovornik. Problemom smatra i nisku stopu nataliteta, neodlučnost mladih da stupe u bračnu zajednicu, ali i veliki broj razvedenih brakova.

- To govori da u našem narodu nije samo problem odlazak stanovništva. Što su društva slobodnija, a granice otvorenije, ljudi će sve više odlaziti. Ako nismo uspjeli ljude zadržati, onda moramo uraditi sve da sačuvamo veze i da im tamo gdje odu pružimo najbolje što možemo. Kroz Islamsku zajednicu, džemate, organizacije, jer vidio sam da su to korisni članovi društva. Sve više, kroz različite programe, moramo raditi za dijasporu. Posebno vidim prostor za državu, ali ono što radi IZ je za pohvalu - ističe muftija bihaćki Mehmed ef. Kudić.