Osigurati da se izbori provode u skladu s evropskim standardima, tako što će se provesti relevantne preporuke OSCE/ODIHR-a i Venecijanske komisije, osigurati transparentnost finansiranja političkih stranaka i održati lokalne izbore u Mostaru. Ovako glasi prvi od 14 prioriteta koje BiH mora ispuniti kako bi započela pregovore o članstvu u EU. Provedbom izbora u Mostaru tek djelimično je ispunjen, a veći i teži dio posla podrazumijevaju izmjene Izbornog zakona i zakona o finansiranju političkih stranaka.

- Brisel je shvatio da konačno treba krenuti s jednom temeljitom reformom izbornog zakonodavstva. U prvom redu, kako i tamo stoji, potrebno je implementirati presude Evropskog suda za ljudska prava, kako bi se uklonila diskriminacija i omogućilo svim građanima da imaju aktivno i pasivno biračko pravo. To neminovno vodi ka djelimičnoj promjeni Ustava BiH - pojašnjava Vehid Šehić, predsjednik Strateškog odbora Koalicije „Pod lupom“ i bivši član Centralne izborne komisije (CIK) BiH.

Izbornom procesu potrebno je vratiti integritet, kredibilitet i povjerenje građana, što je inicirano masovnim kršenjima sadašnjeg Izbornog zakona i akata CIK-a BiH.

Nove tehnologije

- Govorimo o uvođenju novih tehnologija, kao što je biometrijska identifikacija birača, jer je kroz dugi niz izbornih procesa prisutno falsificiranje potpisa, lažno glasanje za nekog drugog, a najveća primjedba i izvor nepravilnosti je organizacija izbora koje provodi CIK, ali direktno su to birački odbori koji se vrlo često pokazuju kao najslabiji segment izborne administracije. Imate dio nesavjesnih članova koji falsificiraju izbornu volju građana, a što predstavlja teško krivično djelo. Uvođenjem skenera bi se spriječio utjecaj ljudskog faktora na izborne rezultate. To je vrlo bitno uvesti, jer 50 posto građana BiH ne vjeruje u rezultate i ne izlazi na izbore - dodaje Šehić.

Naglašava da BiH ne može postati članica EU dok ne ukine diskriminaciju u Ustavu i Izbornom zakonu, koji moraju biti usklađeni s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i temeljnim slobodama i Paktom o građanskim i političkim pravima.

- Treba pooštriti sankcije za kršenje Izbornog zakona, promijeniti zakon o finansiranju političkih stranaka, uvesti nove institucije koje će kontrolirati njihovo finansijsko poslovanje, ne samo tokom izborne godine. Evidentno je da CIK, sa Službom za reviziju ograničenih kapaciteta, ne može vršiti dubinsku reviziju, a svjedoci smo da se na nelegalan način finansiraju političke stranke, da ih finansiraju mnoga javna preduzeća - pojašnjava Šehić.

Iako će o tome odlučivati Parlamentarna skupština BiH, predsjednik Centralne izborne komisije BiH Suad Arnautović smatra da se reforma izbornog zakonodavstva treba bazirati na međunarodnim standardima koji se primjenjuju u zemljama EU, ali da će se to teško postići ako se bude udovoljavalo isključivim zahtjevima pojedinih domaćih politika.

Pozivajući se na ocjene najznačajnijih međunarodnih posmatračkih misija – izvještaje Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća Evrope i posmatračke misije OSCE/ODIHR-a, u kojima je navedeno da su posljednji izbori u BiH bili dobro organizirani, u kojima su pozdravljena brojna praktična poboljšanja kako bi se smanjila mogućnost izborne prevare te da je CIKBiH izbore proveo efikasno, transparentno i u zakonskim rokovima, Arnautović kaže da nepravilnosti značajno ne utječu na konačne rezultate.

- Izborni proces u BiH ima manjkavosti – i tehničkih i suštinskih, ali one nisu značajne u toj mjeri da bi se narušilo povjerenje u izborni proces i izborne rezultate. Tehničke manjkavosti se ogledaju, prije svega, u već zastarjelom načinu identifikacije birača i brojanju glasačkih listića, a one suštinske se odnose na odluke Suda iz Strazbura i Ustavnog suda BiH koje nisu implementirane. Značajna manjkavost, po mom mišljenju, imenovanje je članova biračkih odbora i potpuni monopol političkih subjekata u tom segmentu izbornog procesa - kaže Arnautović.

Pojašnjava da politički subjekti manipulacijama vezanim za tzv. kupovinu mjesta, a što je vrlo teško dokazati, pod svojom kontrolom nastoje imati rad biračkog odbora.

Izmjene zakona

- Tako da smo imali situacije zbog kojih smo sankcionirali članove biračkih odbora i čak poništavali izbore na pojedinim biračkim mjestima na kojima članovi biračkog odbora nisu radili u skladu sa zakonom. Izborne manipulacije su pokušavane, opet vjerovatno od kandidata i političkih subjekata, i u segmentu registracije birača izvan BiH, ali smo i te pokušaje osujetili uvođenjem elektronske registracije birača putem web-portala - dodaje Arnautović.

Podsjeća da je CIKBiH, u skladu s ovlaštenjima koje ima, uvodila novine koje nisu zahtijevale izmjene Izbornog zakona BiH.

- Na posljednjim izborima okrenuli smo glasačku kabinu prema biračkom odboru i posmatračima kako bi se spriječila mogućnost slikanja ili zamjene glasačkih listića, ali na način da bude dovoljno udaljena da se ne povrijedi tajnost glasanja. Štambiljali smo svaki izdati glasački listić s oznakom biračkog mjesta i potpisom člana biračkog odbora koji izdaje glasačke listiće. Sigurnosnim štambiljem su utvrđivane autentičnost i sigurnosna ispravnost glasačkog listića. Propisali smo da se osjetljivi izborni materijal noć uoči izbornog dana čuva na biračkom mjestu uz prisustvo policije. I mnoge neovisne domaće i međunarodne organizacije koje se bave izborima pozdravile su novine koje je u izborni proces uveo CIKBiH. Međutim, bez značajnog ulaganja sredstava u modernizaciju i digitalizaciju izbornog procesa ne mogu se očekivati spektakularni rezultati - ističe Arnautović.

Još 12. novembra 2020. godine CIK je PSBiH dostavila Strategiju i Akcioni plan za poboljšanje integriteta, transparentnosti i efikasnosti izbornog procesa u BiH, pripremljene kroz projekt koji je finansirala Delegacija EU putem Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA), a provela „Indra Soluciones Tecnologicas de la informacion“, španska kompanija sa 40 godina iskustva u pružanju tehnoloških rješenja i profesionalnih usluga za upravljanje izbornim procesima u 40 različitih zemalja.

- Odluka o vrsti tehnologija koje će se koristiti u izbornom procesu je na Parlamentarnoj skupštini BiH, a tek nakon donošenja ove odluke bit će moguće pripremiti potrebne intervencije u Izbornom zakonu BiH. Na osnovu novih iskustava s proteklih izbora i iskustava drugih država, CIKBiH priprema novu inicijativu za izmjene izbornog zakona BiH, koja bi trebala predvidjeti potpunu digitalizaciju izbornog procesa - ističe Arnautović.

Najvažnija presuda

Parlamentarnoj skupštini BiH do sada su dostavljeni brojni prijedlozi za izmjenu Izbornog zakona, podsjeća Vehid Šehić, ali zbog neodgovornosti političara BiH još ne provodi presude Evropskog suda za ljudska prava. Odgovornost je, prvenstveno, na domaćim vlastima i podržava finansijske sankcije bh. zvaničnicima ako obaveze ne budu ispunjavali.

- Sad će biti 14 godina od donošenja prve presude u slučaju „Sejdić i Finci“. Moram napomenuti da je za mene najvažnija odluka u slučaju „Zornić“, jer njenom implementacijom automatski se implementiraju i preostale četiri. Međutim, kad živite u državi u kojoj se ne poštuju ni zakoni, ni ustav, ni njene institucije, teško je reći kako doći do ovih izmjena. Pribojavam se da će pokušati, na određen način, predstaviti da su odluke provedene, a neće biti. Najbolji primjer je prijedlog da u izboru za člana Predsjedništva BiH bude bošnjačka, srpska i hrvatska lista, pa se oni koji ne pripadaju tim narodima moraju svrstati na neku od njih. Zato je presuda „Zornić“ vrlo bitna, jer se njome građanima BiH omogućava aktivno i pasivno biračko pravo, bez obzira na to da li se etnički opredjeljuju ili ne - kaže Šehić.

Zatvoriti liste, mandat dati stranci

Kao ekspert za izborno zakonodavstvo i dopisni član Bosanske akademije Kulin ban, prof. dr. Suad Arnautović dostavio nam je i svoj lični stav o izmjenama izbornog zakonodavstva. U dokument „Prolegomena za izbornu reformu u BiH“ uvrstio je 15 prijedloga:

- Liste se trebaju zatvoriti. Glasački listić neka ima samo naziv političke stranke i njen logo. Birač glasa za stranku (koaliciju). Kandidatska lista i njen poredak je puna odgovornost političke stranke (koalicije) i ona se ovjerava stotinu dana prije izbornog dana.

- Neka mandat pripada stranci, a ne pojedincu. Kada izabrani nosilac mandata napusti stranku ili bude isključen iz stranke i poslaničkog kluba, mandat treba ostati stranci i biti dodijeljen sljedećem kandidatu na listi političke stranke.

- Treba uvesti rješenje da mandat izabranog nosioca mandata bude supstitucionalan. Kada izabrani poslanik u toku trajanja mandata odluči da ode u izvršnu vlast, ili na drugu javnu funkciju nespojivu s pozicijom parlamentarca, njega treba zamijeniti sljedeći kandidat s liste istog političkog subjekta sve dok je on na poziciji van parlamenta i sve dok ne odluči da se vrati u parlament prije isteka tog saziva parlamenta.

- Dobnu granicu za ostvarenje i aktivnog i pasivnog biračkog prava treba, kao u nekim razvijenim državama, spustiti na 16 godina (izmjena stava (1) člana 1.4 Izbornog zakona BiH), čime će se u proces aktivnog političkog odlučivanja uključiti mase mladih državljana Bosne i Hercegovine sa svježim idejama i novom snagom.

- Izborni prag za političke stranke i nezavisne kandidate treba pomjeriti na 5 posto. Za predizborne koalicije od dvije stranke on treba biti 6 posto, a za predizborne koalicije tri ili više stranaka 7 posto.

- Potrebno je uvesti obaveznost glasanja na izborima (Compulsory voting). Neizlazak na izbore neka se sankcionira. Postoji široka lepeza stimulativnih i destimulativnih mjera koje se mogu primijeniti.

- Potrebno je preispitati izborne jedinice i otkloniti uočeni Gerrymandering (pristrasna podjela izbornih jedinica, izborni inžinjering) i Malapportionment (loša podjela na izborne okruge).

- Potrebno je sadašnju Sainte-Laguë metodu za alokaciju mjesta u parlamentu promijeniti u metodu Victora D’Hondta.

- Neka se glasanje vrši na biračkom mjestu uz skeniranje glasačkih listića. Nakon zatvaranja biračkog mjesta skener generira i štampa protokol s objedinjenim rezultatima i statistikama. Skener rezultate automatski prosljeđuje u glavni server u kojem se objedinjuju rezultati po izbornim jedinicama.

- Potrebno je uvesti da biračkim mjestima, po osnovu radne obveze, rukovode tri službenika, od kojih je jedan predsjednik, koja su uposlena u državnim, pravosudnim, odgojnim, univerzitetskim i drugim javnim institucijama koje se finansiraju iz budžeta. Svako biračko mjesto da ima nadzorne kamere. Tajnost glasa mora biti zagarantirana.

- Identifikacija birača na biračkim mjestima se mora vršiti automatski, a autentifikacija i verifikacija birača dvofaktorskom kontrolom (otisak prsta i provlačenje osobnog dokumenta zasnovanog na biometriji).

- Neka se glasački listić generira i štampa na biračkom mjestu pomoću licenciranog softvera i isti se nakon skeniranja odlaže u glasačku kutiju.

- Treba spojiti lokalne i opće izbore u jednu izbornu godinu (april i oktobar). Izbore za regionalna predstavnička tijela (kantonalne skupštine), kako je to preporučio Kongres lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća Evrope, potrebno je spojiti s izborima za općinska i gradska predstavnička tijela (u aprilu u izbornoj godini).

- Neka utrka za načelnika/gradonačelnika pretpostavlja dva kandidata na listi jednog političkog subjekta. Ako izabranom kandidatu za načelnika/gradonačelnika prestane dobiveni mandat iz razloga predviđenih zakonom, njega do kraja mandata mijenja zamjenik s liste.

- Birače koji glasaju van BiH registrirajmo putem videolinka. Za to je potrebno osigurati sredstva za implementaciju projekta pod akronimom RB-VL 2024. (registracija birača videolinkom), a što podrazumijeva sredstva za Call centar, IT opremu, softvere i edukaciju.