Evropska unija mora prevladati "zamor" u politici proširenja i dati joj novi zamah, poručio je u utorak hrvatski eurozastupnik Tonino Picula, izvjestitelj Evropskog parlamenta za novu politiku proširenja.
Picula je, otvarajući raspravu na plenarnoj sjednici Evropskog parlamenta u Strazburu, apostrofirao da već 10 godina postoji "zamor" spram proširenju Evropske unije, iako je politika proširenja važno geopolitičko oruđe EU-a.
- Potreban je novi zamah procesu proširenja - zaključio je Picula, dodavši da je ruska agresija na Ukrajinu imala "tektonski učinak" na mnoge od politika EU-a.
- Trebamo prevladati zastoj u proširenju - dodao je zastupnik SDP-a. Picula je naglasio kako je potrebno napredak svake zemlje ocjenjivati prema EU pojedinačno.
Zastupnik Hrvatskih suverenista (Evropski konzervativci i reformisti) Ladislav Ilčić kazao je kako "izrazito cijeni napore kolege Picule u ovom važnom pitanju" te da podržava proširenje, ali se ne slaže s prijedlogom o odlučivanju kvalificiranom većinom.
- Na taj bi način neki od hrvatskih susjeda poput Srbije mogli ući u Evropsku uniju bez da se Hrvatska složi s time. Na taj bi način ostala otvorena brojna pitanja koja Hrvatska ima sa svojim susjedima i koja bi dugoročno opterećivala Hrvatsku, a time i Evropsku uniju - kazao je.
Izvještaj, o kojem će se glasati danas, predlaže uvođenje roka za završetak pregovora sa zemljama koje žele pristupiti EU, odlučivanje kvalificiranom većinom o početku pregovora te o otvaranju i zatvaranju pojedinih poglavlja, dok bi se konačna odluka o proširenju i dalje donosila jednoglasnim odlučivanjem, pojasnio je Picula.
Picula je poručio i kako je neophodno da zemlje kandidatkinje usklade svoju vanjsku i sigurnosnu politiku s EU.
Tog su se aspekta dotakli govornici iz ideološki raznolikih klubova zastupnika. Nizozemka Tineke Strik iz Zelenih je istaknula kako je potrebno zauzeti "kritički stav" prema Srbiji dok ne osudi Rusiju, dok je bugarski pučanin Andrej Kovačev poručio da Srbija, koja trenutno "ima negativan učinak na susjedne zemlje", mora prihvatiti "sve elemente naše politike pa tako i politiku prema Rusiji".
Zastupnica HDZ-a (Evropska pučka stranka) Sunčana Glavak također je poručila da se vlada Srbije "mora prije svega uskladiti s vanjskopolitičkim stajalištima Evropske unije".
Poručila je i da se, usprkos tome što je politika proširenja "najvažniji test vjerodostojnosti EU-a", neke države članice EU-a "nažalost ponašaju kao da je to nekakav za evropske interese nebitan i sporedan proces koji bi bilo najbolje zaboraviti", čime je omogućeno snaženje drugih "globalnih i regionalnih aktera od kojih neki imaju otvorena protuevropska stajališta".
Njen stranački kolega Tomislav Sokol poručio je kako neusklađivanje sa sankcijama Rusiji, propuštanje ilegalnih migranata, destabilizacija Crne Gore i napetosti s Kosovom ukazuju na to da je "Srbija glavni faktor nestabilnosti" u jugoistočnoj Evropi.
- Zbog toga Unija mora jače iskoristiti vlastite političke i ekonomske instrumente kako bi sankcionirala Srbiju ako se ona nastavi ponašati suprotno evropskim vrijednostima - poručio je Sokol.
Zastupnica HDZ-a Željana Zovko usredotočila se u raspravi na evropski put Bosne i Hercegovine, izrazivši pritom želju da buduća vladajuća koalicija u BiH "konačno izmjeni Izborni zakon i napravi ustavne promjene kojima će Bosna i Hercegovina postati predvodnica zapadnog Balkana u Evropskoj uniji".
Zovko, potpredsjednica Odbora za vanjske poslove, istaknula je da je proširenje Evropske unije strateško ulaganje u stabilnost, prosperitet i sigurnost na evropskom kontinentu i složila se da Evropska unija u ovim izazovnim vremenima svojoj politici proširenja treba dati novu snagu.
Ocijenila je da Evropska unija mora promovirati diskurs proširenja na zapadnom Balkanu. Spomenula je i amandmane kojima u spomenutom izvještaju poziva na veću vidljivost i opipljive rezultate finansijske pomoći koju EU pruža tim zemljama.
- Državama su potrebni putokazi s konkretnim ciljevima i pojačana podrška u otvorenim reformskim postupcima uz poštivanje višeetničkog identiteta zemalja - istaknula je Zovko.
Sokol je izrazio nadu da će nove vlasti promijeniti Izborni zakon na način da se onemogući "uzurpacija hrvatskog mjesta u Predsjedništvu od strane ekstremističkih bošnjačkih političara".
